MINISTAR HABJAN ŠALJE INSPEKCIJU MINISTARSTVA PRAVOSUĐA NA OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
16. travnja, 2026.Za primjer navodi slučaj od 21. listopada 2025., 24. veljače 2026. i 26. ožujka 2026. kada prvo sutkinja Marina Nikolić sazove ročište, pa vidjevši te termine, sutkinja Martina Klanac sazove svoja ročište u isto vrijeme, a nakon toga odvjetnik suprotne strane, Nikola Bošković-Slivonja, traži prelaganje ročišta za sat vremena kasnije jer, navodno, u to vrijeme već ima sazvano ročište. I sutkinja Klanac donosi takvo rješenje.
Iz Udruge Veronika Vere, čiji je predsjednik bio na istom ročištu, rečeno mi je da je tamo sudnica bivše predsjednice suda Marije Karađole, i da je isti odvjetnik već ulovljen kako odlazi kod iste sutkinje prije ili poslije ročišta. Drugim riječima, taj odvjetnik se na Općinskom prekršajnom sudu u Novom Zagrebu ponaša „kao da je doma“
Napisao: Darko Petričić
Ministarstvo pravosuđa i digitalne transformacije, zbog brojnih nepravilnosti u radu pravosudnih institucija, objavilo je tablicu inspekcijskog nadzora sudova, državnih odvjetništava i pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj. Na tom popisu nalazi se i Općinski prekršajnim sud u Zagrebu, sa čijim radom, a misli se prvenstveno na suce tog suda, su nezadovoljne brojne stranke. Za taj nadzor, vjerujemo, je zaslužan i glasnogovornik Udruge za žrtve pravosuđa Veronika Vere, Damir Rešetar, koji redovito prijavljuje nepravilnosti u radu suca i sudova. Sud u Novom zagrebu slučaj za sebe.
Ovdje, za primjer, iznosimo modus operandi jedne od sutkinje suda u Novom Zagrebu, Marine Klanac, na čijim ročištima smo ponekad bili prisutni kao javnost. Nažalost, i drugi suci na tom sudu i sudovima u Hrvatskoj rade isto i ponašaju se slično.
750 stranica dokaza
Na konkretno svojem slučaju branitelj, dragovoljac, odlikovan spomenicama Domovinskog rata i domovinske zahvalnosti, ispisuje najtežu optužnicu protiv Općinskog prekršajnog suda u Zagreb, Avenija Dubrovnik 8. Na njegovim 750 stranica dokaza dokumentiran je sistem u kojem suci pisanim putem ‘naručuju’ odluke kod referenata; povlašteni odvjetnici bježe pred javnošću službenim stubištima za suce i druže se s njima, a teški invalidi bivaju procesno mrcvareni namjernim preklapanjem ročišta u e-spisu. Je li neovisnost suca postala paravan za ‘kabinetsko pravosuđe’ u kojem predsjednik suda prisiljava pristrane sutkinje da sude protiv vlastite savjesti?
Osobnim uvidom na ročištima sutkinje Martine Klanac gdje sam prisustvovao kao javnost uvjerio sam se u istinitost navoda Damira Rešetara, glasnogovornika Udruge za zaštitu žrtava pravosuđa – Veronika Vere.
Damir Rešetar, nezadovoljan je radom sutkinje Martine Klanac, i to od određivana termina ročišta do zaključenja rasprave, a nezakonitosti u radu, po njegovom tumačenju su brojne. Rešetar tako izjavljuje da, protiv svake logike, zakona i etičkog kodeksa sutkinja Klanac si daje za pravo manipulirati e-spisom kako bi odredila ročište tako da njemu i njegovim roditeljima maksimalno oteža pristup sudu bez obzira na raspravnu sposobnost trojice invalida. To je u suprotnosti EU Konvenciji o zaštiti invalida. Rešetar tvrdi da se pri tome koristi metodom uzastopnih ročišta sa malim vremenskim odmakom koji iscrpljuju stranku. Za primjer navodi slučaj od 21. listopada 2025., 24. veljače 2026. i 26. ožujka 2026. kada prvo sutkinja Marina Nikolić sazove ročište, pa vidjevši te termine, sutkinja Martina Klanac sazove svoja ročište u isto vrijeme, a nakon toga odvjetnik suprotne strane, Nikola Bošković-Slivonja, traži prolongiranja ročišta za sat vremena kasnije jer, navodno, u to vrijeme već ima sazvano ročište. I sutkinja Klanac donosi takvo rješenje koje će pogodovati suprotnoj strani. Kako je Damir Rešetar i punomoćnik svojih teško pokretnih starih invalidnih osoba i sam je invalid, to predstavlja izuzetan psihofizički napor za samu stranku koja boluje od stresnog poremećaja povezanog sa psihosomatskim oboljenjima. Kako se medicinska dokumentacija o tome nalazi u spisima navedenih sutkinja razvidno je da se radi o izričitoj namjeri, a ne o slučajnosti. Tako su za 21. listopada 2025. i 24. veljače 2026. Damiru Rešetaru određena po tri ročišta, za svaki termin u jednom danu, što je previše i za zdravog čovjeka, a invalidu sa stresnim poremećajem predstavlja izravnu namjeru da ga se dovede u položaj smanjene raspravne sposobnosti kako bi se pogodovalo odvjetniku Nikoli Bošković-Slivonji i njezinoj stranci. Za termin od 26. ožujka 2026. vidljiva je očita namjera sutkinje Martine Klanac, jer je sazvala ročište u jedinom danu u tom mjesecu, kada Damir Rešetar ima određena neka od ročišta.
Veza između suctkinja i odvjetnika
Da je sutkinja Martina Klanac najvjerojatnije u sprezi sa odvjetnikom suprotne strane Nikole Bošković Slivonje moglo se vidjeti nakon ročišta od 21. listopada 2025. godine. Tada je ista sutkinja na samom ročištu donijela nekoliko vrlo upitnih odluka: da se ne dopusti preinaka tužbe iako su postojali zakonski preduvjeti za to; da se ne provode dokazni prijedlozi saslušanja stranaka usvojeni po sutkinji koja je zbog dolaska na novu dužnost prestala voditi postupak, te da se u postupku za nedopuštenost ovrhe ne izvrši uvid u ovršni spis. Za taj dan je već sutkinja Klanac pozvala na saslušanje jednog svjedoka, a trebalo se saslušati još 2 svjedoka i stranke u postupku. Ali sutkinja Klanac donosi doista skandaloznu odluku da neće saslušavati stranke u postupku, niti svjedoke, niti vršiti uvid u ovršni spis jer da je već dovoljno utvrđeno činjenično stanje u spisu. Kako je moglo biti utvrđeno činjenično stanje, ako je tužitelj upućen da pokrene parnicu za nedopuštenost ovrhe i u tom istom postupku mu se ne dopušta izvođenje dokaza da dokaže nedopuštenost ovrhe?
Vidoviti odvjetnik suprotne strane
Naime, po usvojenim dokazima, moralo se održati još barem jedno ročište da bi se mogla zaključiti glavna rasprava. Do konačne odluke sutkinje Klanac nikako se nije moglo znati da se dokazivanje neće provoditi. Međutim, odvjetnik Nikola Bošković-Slivonja je znao za to, jer je odmah po zaključenju glavne rasprave, na istom ročištu, izvadio već pripremljeni, isprintani i ovjereni troškovnik za odvjetničke usluge te ga predao sutkinji Klanac.
Ali tu ne prestaje bezakonje toga dana. Po odlasku iz sudnice, na drugom katu zgrade, na izlasku iz sudnice, postoji izlaz glavnim stubištem ili liftom iz zgrade suda. Po izlasku iz sudnice, odvjetnik Bošković-Slivonja kreće udesno, jer se na kraju tog hodnika nalazi drugo stubište koje služi isključivo sudskom osoblju i za njega stranke i odvjetnici nemaju dopušteni pristup. Isti odvjetnik popeo se zabranjenim stubištem na treći kat i ušao u prvu sudnicu na hodniku. Iz Udruge Veronika Vere, čiji je predsjednik bio na istom ročištu, rečeno mi je da je tamo sudnica bivše predsjednice suda Marije Karađole, i da je isti odvjetnik već ulovljen kako odlazi kod iste sutkinje prije ili poslije ročišta. Drugim riječima, taj odvjetnik se na sudu u Novom Zagrebu ponaša „kao da je doma“.
Sporni i potpisi
Isti odvjetnik Nikola Bošković-Slivonja nije samo punomoćnik suprotne stranke u postupku, on je i stranka u postupku kojeg isto sudi sutkinja Martina Klanac. Radi se ugovoru o osiguranju založnog prava između odvjetnika Nikole Bošković-Slivonje i kćerke Damira Rešetara, Lucije. Predmet spora je, da ugovor nije potpisala kćerka. Vještak Zvonimir Čorić vještačio je potpis kćeri, te je utvrdio da ona taj ugovor nije potpisala. U predmetnom postupku sumnjivo je i zastupanje samog odvjetnika Nikole Bošković-Slivonje jer je vještačenjem stalnog sudskog vještaka Zvonimira Čorića utvrđeno kako potpis na dostavnici ne odgovara tuženoj Luciji Rešetar, kao ni drugih 10 potpisa Lucije Rešetar koje je isti vještak vještačio. Lucija Rešetar nije zaprimila tužbu na adresi kako je to propisano ZPP-om o dostavi prvog pismena stranci u postupku. Vještakinja Ljerka Zdunić tražila je za potrebe vještačenja karton iz MUP-a i izvornik ugovora o osiguranju zaloga, ali sutkinja Martina Klanac ne želi pribaviti izvornik od javnog bilježnika Kristiana Hukelja i na uporno inzistiranje Damira Rešetara da se vještači izvornik. Kako nije pribavljen izvornik vještakinja je vještačila protivno pravilima struke – kopiju. Odvjetnik Bošković-Slivonja predložio je sudu da će na ročište donijeti izvornik da ga vještak tamo pregleda, što je sutkinja očito prihvatila čim nije tražila dostavu originala od Javnog bilježnika Kristana Hukelja. Sutkinja Klanac oglušuje se na poziv Damira Rešetara da se pribavi izvornik ugovora, te da se sasluša i vještak Zvonimir Čorić koji je vještačio isti ugovor, a njegov nalaz i mišljenje je protivan nalazu vještakinje Zdunić. Kako će to vještakinja Zdunić bez mikroskopa i UV- a pregledati sporni potpis vjerojatno znaju samo sutkinja Martina Klanac i odvjetnik Nikola Bošković-Slivonja.
Tužba zbog povrede ljudskih prava – sama sutkinja traži svoje izuzeće
Zbog navedenog i drugih sumnji u kršenje ljudskih prava od strane sutkinje Martine Klanac, Damir Rešetar je protiv iste sutkinje podnio tužbu za utvrđenje povrede ljudskih prava. Sama sutkinja Martina Klanac tražila je svoje izuzeće iz 3 predmeta u kojima sudi Damiru Rešetaru, ali je predsjednik suda Petar Zaradić odbio takva izuzeća iako se sama sutkinja osjeća da nije nepristrana. U zahtjevima koje je podnijela sama sutkinja Martina Klanac i Damir Rešetar predsjednik suda Petar Zaradić razlog odbijanja zahtjeva obrazlaže na način da bi Damir Rešetar zloupotrijebio pravosudni sustav Republike Hrvatske. Kada Udruga Veronika Vere sa istim argumentima i dokazima prigovori predsjedniku suda Petru Zaradiću, on se poziva na čl. 115 st. 2 Ustava RH, jer da su suci u obavljanju sudačke dužnosti samostalni i neovisni. Predsjednik suda je očito zaboravio da je u sličnom pravnom pitanju već izuzimao suca Zvonimira Dodiga zbog postojanja parnice sa strankom Damirom Rešetarom.
U jednom drugom slučaju, kada sam isto tako prisustvovao na ročištu sutkinje Martine Klanac, došlo je do zloupotrebe njezinog položaja i sudačkog statusa, na štetu jedne od stranaka, a u korist druge strane. Naime, kada je odvjetnica jedne od stranaka vidjela kako sutkinja Klanac vodi raspravu, na način da je to vođenje bilo evidentno pristrano, na raspravi je zatraženo njezino izuzeće. Prema sudskoj praksi i dosadašnjim slučajevima, u situaciji kada odvjetnik zatraži izuzeće suca, treba prekinuti raspravu dok predsjednik suda ne donese rješenje o tom zahtjevu. Međutim, na toj raspravi to se nije dogodilo nego je sutkinja Klanac sama odlučila o svojem izuzeću – i odbacila prijedlog odvjetnice.
Suci su dakle, prema pravosudnoj mantri, samostalni su u svojem radu, pa čak su i toliko samostalni da se ne moraju ni obazirati što piše u Zakonu i što nalaže sudska praksa.
Nadamo se da će nadzor Ministarstva pravosuđa, kojeg je potpisao osobno ministar Damir Habjan, nad Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu, određen za lipanj 2026. razotkriti korumpirane suce kao i one koji zloupotrebljavaju Ustav, svoj položaj i ovlasti na štetu pravde i stranaka u postupku. T
