HRVATSKA I NJENI ODNOSI SA SUSJEDNIM DRŽAVAMA

HRVATSKA I NJENI ODNOSI SA SUSJEDNIM DRŽAVAMA

23. ožujka, 2026.

Mađari, treba li što reći? I dalje u svoje zemljovide ucrtavaju: dijelove Hrvatske poput Međimurja, dijela Baranje i Kvarnera. Luku Rijeka. Nedavna izjava mađarskoga premijera Viktora Orbana: “Oni koji imaju more i luke mogu donijeti naftu na tankerima. Da ga (more) nisu uzeli od nas, i mi bismo imali luku”

Slovenija: Sveta Gera, Piranski zaljev, ne žele izgraditi autoput do Hrvatske. Ljubljanska banka… Luka Kopar… Ucjenjivali nas i zaustavljali naš prijem u EU i EU i svjetske institucije…

Napisao: Nikola Šimić Tonin

Nekad se govorilo kako je bivša Jugoslavija okružena BRIGAMA. Bugarska, Rumunjska, Italija, Grčka, Madžarska i Austrija bile su granične države. Kako sa susjedima stoji današnja Republika Hrvatska? S Bugarskom, Rumunjskom, Grčkom, Albanijom i Austrijom više se ne graničimo, ali brige nisu prestale.
Osim sa Srbijom svi ostali susjedne države smatraju se prijateljskim, a je li to stvarno tako?
Idemo redom.
Mađari?
Mađari, treba li što reći? I dalje u svoje zemljovide ucrtavaju: dijelove Hrvatske poput Međimurja, dijela Baranje i Kvarnera. Luku Rijeka. Nedavna izjava mađarskoga premijera Viktora Orbana: “Oni koji imaju more i luke mogu donijeti naftu na tankerima. Da ga (more) nisu uzeli od nas, i mi bismo imali luku”, Pozivajući se na „Riječku krpicu”: riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66 → Hrvatsko-ugarske nagodbe; predstavlja završetak višegodišnjih prijepora u pregovorima između Hrvatske i Ugarske, kojoj je Rijeka trebala poslužiti kao izlaz na more i važna trgovinsko-prometna luka. Kako pregovori nisu uspjeli, dogovoreno je da Rijeka ostane → corpus separatum, ali je u postupku sankcioniranja Nagodbe bečki dvor promijenio hrvatski izvornik i na nj prilijepio novi članak 66, prema kojemu je proglašeno da grad, luka i kotar riječki čine “posebno s ugarskom krunom pridruženo tijelo”.

Srbi?
Mi im manjincima gradimo Domove, Domove kulture, a oni za nas kupuju rakete “Zagrebčanke” za pobiti nas. Govore i dalje o Srpskoj krajini. O Srpskim zemljama. O njihovom Dubrovniku. Šarengradska ada… Zacrtali granicu: Virovitca, Karlovac, Karlobag. I ono čuveno O Srbskim zemljama. Gdje god žive Srbi, to je Srbija. I SPC, kao svjetionik Srpski zemalja. I ovi domovi koje smo im izgradili, podmuklo su podmetnuti u nekoj konačnici kao vlasništvo SPC. I toliko toga drugoga, daleko od prijateljskoga.

Crnogorci?

Crnogorci – ispričana priča, Prevlaka. Bokeljska mornarica. Hrvatski samostani. Prava Hrvata u Crnoj Gori. Zna se kako je oteta Boka kotorska. Hrvatsko nasljeđe. Ratna odšteta. Školski brod „Jadran”. Školski brod “Jadran” je jedrenjak tipa barkantin deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara. Šezdesetak metara dugačak bijeli jedrenjak izgrađen je 1933. i otad do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., tada upisan u matičnoj luci Split i do danas je u toj zemlji: “Svojatanje tuđe imovine protivno je uobičajenim uzusima, međunarodnom pravu i europskim vrijednostima za koje se je Crna Gora opredijelila”. I toliko toga drugoga, s željom oteti, prisvojiti, otuđiti.

BiH?

Bošnjaci, 23% BiH, a govore u ime cijele BiH. Nema što nismo napravili za njih, a mi agresori na njih od Srba gori, i gdje su bježali od tog agresora? U Hrvatsku! Svojatanje BiH. Preglasavanje Hrvata. Biranje Hrvatima predstavnika u predsjedništvu. Optuživanje Hrvatske. Stotine tisuća zbrinuti Bošnjaka. Vojna pomoć. Glasanje za BiH bez hrvatski glasova je ne bi niti bilo. Da ju je htjela dijeliti, Hrvati nebi glasali za nju. Povijene neistine. Želja da druga dva naroda budu podstanari u BiH. Ako ćemo povijesno, kraljica Katarina je u amanet – zavjet BiH ostavila Vatikanu i Papi. Stravični zločini Armije BiH nad Hrvatima, zajedno s mudžahedinima, što svijet nije upamtio. I toliko toga drugoga.
Granični sporovi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske uglavnom se odnose na neverificirano pitanje morske granice kod Neuma (otočići Veli i Mali Školj, vrh poluotoka Klek) i granične crte na rijeci Uni. Iako je 1999. potpisan Ugovor o granici, on nikada nije ratificiran zbog spornih točaka, što uzrokuje dugotrajne odnose. Dogovore priječe Bošnjaci, dajući si za pravo da govore u ime sviju. Kao većina. To što su većina nije problem druga dva naroda, jer BiH je država tri ravnopravna konstitutivna naroda.

Italija?

Italija, ne skida oči s Istre i Dalmacije. Hrvatskih otoka. I dalje redovno biraju gradonačelnike dalmatinski gradova u Italiji. Ti gradovi su u mozaicima talijanskih pošta.

Slovenija?

Slovenija: Sveta Gera, Piranski zaljev, ne žele izgraditi autoput do Hrvatske. Ljubljanska banka… Luka Kopar… Ucjenjivali nas i zaustavljali naš prijem u EU i EU i svjetske institucije…

Austrija?

Austrija je bila protiv ulaska HR u Schengen. U odnosu s drugima još s Austrijom i dobro stojimo.

Kad će Hrvatska pogledati istini u oči i odgovoriti istom mjerom, po cijenu da neki odnosi budu pro forme, štiti svoje i pravim riječima nazivati te odnose, koji prijateljski nisu. T