
Početkom 20. stoljeća, kad je grad već predstavljao značajan prometno-trgovački centar s razvijenom plovidbenom tradicijom najsjevernije kontinentalne luke na Kupi, u Sisak je pristigao umirovljeni austrougarski pukovnik Petar Teslić. U samom središtu, uz željezničke kolosijeke i nadomak riječne tehnološke vode, počeo je 1920. graditi tvornicu žeste i likera, tvornicu stakla i drvene ambalaže, a potom u podzemlju istraživati ležišta nafte. Nadomak korita Save, pronašao je, međutim, najtoplije jodno vrelo u Europi koje će se koristiti u prvom gradskom kupalištu kraj tvornice vinske kiseline i uređeno kupalište s kabinama u prigradskom selu Boku.
I dok su buduću snažnu sisačku industriju 1927. i 1938. zaokružili pogoni Shella i Talionice, kasnije MK Željezare, prirodni dar termalne vode bio je sve do 1990. izvan interesa aktualne vlasti, kada je postproljećarska ekipa Josipa Mađerića i Mire Matića u okviru “Programa 91” počela potragu za zapuštenim podzemnim bazenima jodne vode, čak i u gradskom središtu kraj ciglanskog glinskog rudišta Fulline grabe.
Tih godina Medicinski centar Sisak, u čijem je sastavu bilo i staro Jodno lječilište, počelo se razmišljati i o vanjskim bazenima. Tako je ondašnji šef dr. Bradač, nadajući se većim iskoracima, dao iskopati korito budućeg vanjskog bazena. Nakon obnove postojećih zgrada, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak najavljuje i gradnju medicinskog Wellness & spa centra.
Opća bolnica “Dr.Ivo Pedišić”, u kojoj Jodno lječilište ima zaseban status. djelovat će odjel fizikalne medicine i rehabilitacije i odjel dermatologije i venerologije.
U novoj zgradi wellnessa bit će četiri unutarnja bazena, od kojih jedan veliki s tri trake od 25 metara za rekreacijsko plivanje, proširenja stajaću, ležeću i sjedeću masažu, dok će na katu biti dva hidroterapijska bazena s toboganom. Planirane su i saune, doživljajni tuševi, medicinske sobe, sobe za masažu, te multifunkcionalna sportska (kongresna) dvorana, teretana. Korisnici spomenutih sadržaja wellness centra bit će i građani koji nisu pacijenti fizikalne medicine i rehabilitacije.
Josip Frković T
