PRIOPĆENJE

ITALIJA JE IZDALA 78 DOZVOLA ZA EKSPLOATACIJU I BUŠENJE U JADRANU, A U POSTUPKU SU JOŠ 53 ZAHTJEVA

22. lipnja, 2015.

Hrvatska je dosad izdala 10 dozvola za eksploataciju i bušenje nafte i plina

Tekst: Marija Tomac/ Greenpeace Hrvatska

Apel su u subotu 20. lipnja uputile iz Rovinja koalicija hrvatskih okolišnih organizacija S.O.S. za Jadran i talijanska organizacija Legambiente zajedno s mnogim drugim okolišnim organizacijama iz svih zemalja na obalama Jadrana. Apel je upućen s broda Goletta verde (Zelena škuna), ujedno i povijesne putujuće kampanje za zaštitu mora organizacije Legambiente, koja ove godine na svoj višemjesečni put kreće upravo iz Rovinja kako bi se skrenula pozornost na problem eksplotacija nafte u Jadranu.

Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo slabe izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je krkhi ekosustav već sada pod velikim pritiskom. Broj aktivnih dozvola za eskploataciju nafte i plina dosegao je u Italiji brojku 78, u postupku izdavanja je 29 dozvola, dok je zahtjeva za izdavanje novih dozvola 24. Osim toga, u lipnju je talijanska Vlada dala zeleno svjetlo dvjema kompanijama za seizmičko istraživanje podmorja Jadranskog mora na površini većoj od 45.000 km2. Procijenjena količina ugljikovodika u talijanskom podmorju iznosi 10 millijuna tona, št bi zadovoljilo talijanske potrebe za energijom samo 8 tjedana.

Istražna polja se na hrvatskoj strani protežu na čak 94% Jadrana tj. na 38.822 km2 i do sada je izdano 10 dozvola za istraživanje i eksploataciju. U Italiji i Hrvatskoj je tako pokriveno područje od 55.595 km2 mora.

Zajednička zaštita Jadrana

«Odluka da se ide u eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, koju su donijele Italija, Hrvatska i druge jadranske države je anakrona i kratkovidna», riječi su Giorgia Zampettija, odgovorne osobe za znanstvena istraživanja u organizaciji Legambiente, « i ta je odluka u potpunoj suprotnosti sa strategijama borbe protiv klimatskih promjena te predstavlja veliki rizik za zelenu i zdravu ekonomiju cijelog područja. Stoga je nužno uspostavljanje dijaloga između Italije, Hrvatske i drugih zemalja Jadrana kako bi se na višoj razini i mimo nacionalnih granica raspravilo o željenoj budućnosti Jadranskog mora.».dodao je Zampetti.

Dušica Radojčić, u ime koalicije «S.O.S. za Jadran»: «Bilateralne odnose jadranskih država vrlo često obilježavaju politički problemi povezani s neriješenim pitanjima granica ili prava na eksploataciju resursa (poput ribarstva), te tako pitanja održivosti i zaštite Jadrana uvijek ostaju u drugom planu. Autistične nacionalne politike planiranja maksimalnog korištenja Jadrana nikada ne uzimaju u obzir dugoročno kumulativno djelovanje svih zaintereisranih strana. Planovi za eksploataciju nafte u Jadranskom moru Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, koje Vlade tih zemalja donose neovisno jedne o drugima, primjer su koji najbolje ilustrira situaciju. Pozivanje na pravo na prekomjernu eksploataciju “jer i susjedi to čine”, kompetitivna politiku, uzajamno optuživanje i nametanje agresivnog javnog diskursa koji diktira politika potrebno ja zamijeniti zajedničkom zaštitom Jadrana i protivljenjem opasnim projektima poput bušenja nafte.»

Ugrožavanje ribarstva

Kako stoji u studiji koju je izradio Norveški institut za istraživanje mora, ribarstvo je jedan od sektora koji će u najvećoj mjeri biti pogođen posljedica eksploatacije ugljikovodika u Jadranu i pretrpjet će smanjivanje ulova od oko 50% u područjima u blizini zona u kojima će se vršiti seizmička istraživanja podmorja air-gunovima. Slično vrijedi i za turističku djelatnost koja riskira velike gubitke zbog negativnog utjecaja naftnih platformi. Najveći dio profita ide i ići će privatnim kompanijama, dok će eventualne i moguće štete morati sanirati zajednica.

Iz svih navedenih razloga organizacije koje potpisuju deklaraciju #StopSeadrilling – NO OIL prosvjeduju i zahtijevaju od svojih vlada zaštitu obustavljanje eksploatacije nafte i zaštitu Jadranskog mora. T