GLAVNE TEME PRIČA

NAROD S GRENLANDA JE LJUBAZAN, PREVIŠE PIJE, A U DANSKOJ SU UGLAVNOM BESKUĆNICI

13. siječnja, 2026.

Ono čime se Grenland može naročito pohvaliti jesu najčišći zrak i voda na svijetu – ovdje možete bez straha piti iz bilo kojeg potoka.

SAD već posjeduje vojarnu Pituffik na Grenlandu. Povećanu zabrinutost

Amerikanci vide i iskazuju zbog bojazni od mogućeg ruskog i kineskog pojačanog zanimanja za arktičku regiju. Američka vojna akcija za preuzimanje otoka tehnički bi bila izvediva, jer Grenland nema vlastitu vojsku.

Na Grenland se može doći isključivo letovima iz Danske ili Islanda. Šarene drvene kuće, povijesno obojene prema namjeni zgrade, danas su zaštitni znak grenlandskih gradova i naselja,

Narod na Grendlandu je ljubazan i srdačan ali depresivan, jer previše piju, s kad odu s otoka u danske gradove pojedinci nikako se ne mogu prilagoditi životu u Danskoj. Mnogo je beskućnika s Grenlanda u Danskoj

Napisao: Franjo Dobrović

Grenland po površini je najveći otok na svijetu, za mnoge i dalje zagonetna nepoznanica okovan ledom. Golem arktička prostrana država krije znatno više od beskrajnih ledenjaka. Ispod bijelog pokrivača krije se bogatstvo i kultura, zanimljiva povijest i nevjerojatni krajolici koji samo čekaju kao očaravajući da budu otkriveni.

Najprostraniji otok na svijetu

Grenland je službeno najprostraniji otok na svijetu koji nije kontinent, s ukupnom površinom od 2,16 milijuna četvornih kilometara, što ga čini 12. najvećom državom svijeta. Skoro 80 posto njegove kopnene mase prekriveno je golemim ledenim pokrovom, drugim najvećim na svijetu nakon Antarktika, koji na pojedinim mjestima doseže debljinu i do 3.500 metara. Područje bez leda po prostranosti je otprilike veličine Švedske.

Krajolici Grenlanda nevjerojatno su raznoliki, od istočne do južne obale, od Arktičkog kruga do krajnjeg sjevera, svaki dio otoka dočarava jedinstvene prizore i zanimljivosti. Geološki je iznimno bogat, s obiljem iznimno rijetkih minerala, dragog kamenja i s više od 50 milijardi barela nafte procijenjenih 2008. te s više od 100 milijardi kubika plina, planinom bogatom rudom urana čije je vađenje zbog brige o okolišu i surove klime i danas velik izazov. Na širem arktičkom neistraženom prostoru uokolo Grenlanda, kako to obično bude i na drugim dijelovima svijeta, trebale bi se na velikim dubinama nalaziti skrivena bogata spremišta s više od 800 milijardi barela nafte i 1000 milijardi kubika plina.

Na Grenlandu postoji i najveći park prirode na svijetu, koji obuhvaća čitav sjeveroistok otoka i predstavlja utočište za arktičku divljinu. Tu je je i najaktivniji ledenjak sjeverne hemisfere, Sermeq Kujalleq, poznat i kao ledenjak Jakobshavn, koji dočarava zadivljujući Ilulissat Icefjord, jedno od tri UNESCO-va područja svjetske baštine na otoku.

Grenland se često povezuje s Islandom, jer posjeduje mnoge termalne izvore te se je tako na otoku Uunartoq moguće kupati u prirodno zagrijanoj vodi. Drveća na većem djelu otoka nema dosta, zato jer se na jugu s druge strane nalaze “šumovita područja”. Ono čime se Grenland može naročito pohvaliti jesu najčišći zrak i voda na svijetu – ovdje možete bez straha piti iz bilo kojeg potoka.

Zelena zemlja i Eskimi

Iako je danas većinom bijel, otok nosi ime Grenland, odnosno “Zelena zemlja”. Ime mu je, naime, dao Erik Crveni, islandski prognanik koji se nadao da će privlačan naziv privući više doseljenika. Pojedini povjesničari smatraju da je klima u doba kad se otok naseljavao bila toplija, što je olakšalo naseljavanje. Znanstvenici su pak potvrdili da je Grenland doista bio zelen prije više od 2,5 milijuna godina.

Autohtoni Inuiti (Eskimi) svoju su prostranu zemlju nazivali “Inuit Nunaat” (zemlja naroda), a danas se rabi naziv “Kalaallit Nunaat” (zemlja Grenlanđana). Povjesničari u knjigama navode da su prvi doseljenici stigli na Grenland oko 2500. godine prije Krista, a tijekom stoljeća slijedilo ih je nekoliko migracijskih valova iz Sjeverne Amerike.

Početkom 10. stoljeća južni dio naselili su Vikinzi s Islanda, ali su njihova prvobitna naselja nestala do kraja 15. stoljeća. Današnji grenlandski Inuiti izravni su potomci naroda koji je migrirao iz Azije u 13. stoljeću. Doseljenici su počeli naseljavati Grenland prije više od 4.500 godina.Ostaci vikinških ruševina i danas se mogu posjetiti na jugu otoka.

Strateška točka

Grenland je autonomna država unutar Kraljevine Danske. Iako po položaju i prostranosti zmljopisno djelomice pripada i sjevernoameričkom kontinentu, politički i kulturski tisućljećima povezan je s Europom. Danska je Grenlandu dodijelila samoupravu 1979. godine, a proširena je 2009., čime je lokalna vlada dobila još veće ovlasti.

Grenland zbog svojih golemih rudnih, mineralnih, energetskih bogatstava i strateškog položaja desetljećima je poglavito privlačan Sjedinjenim Američkim Državama. Nije Donald Trump prvi američki čelnik koji se javno zanima Grenland, kao najveći svjetski otok. SAD su 1946. ponudile 100 milijuna dolara za kupnju otoka, ali ponuda je odbijena.

Strateški interes SAD-a leži u tri ključna razloga: rano upozoravanje na balističke projektile zbog najkraće rute između Rusije i SAD-a koja prelazi preko Grenlanda, kontrola novih trgovačkih ruta koje se otvaraju topljenjem arktičkog leda te pristup golemim mineralnim i energetskim bogatstvima.

SAD već posjeduje vojarnu Pituffik na Grenlandu. Povećanu zabrinutost Amerikanci vide i iskazuju zbog bojazni od mogućeg ruskog i kineskog pojačanog zanimanja za arktičku regiju. Američka vojna akcija za preuzimanje otoka tehnički bi bila izvediva, jer Grenland nema vlastitu vojsku, takav bi potez protiv Danske, saveznice u NATO-u, vjerojatno značio kraj saveza i izazvao golemu sigurnosnu krizu u Europi.

S narodom od svega 56.000 stanovnika, Grenland ima najnižu gustoću naseljenosti na svijetu. Skoro četvrtina stanovništva živi u glavnom gradu Nuuku, koji je s oko 18.000 stanovnika ujedno i najveći grad na otoku. Danas je 88% stanovništva inuitskog (eskimskog) ili mješovitog podrijetla. Spomenut ćemo da se ispravan naziv za autohton narod rabi Inuit ili Kalaallit, dok se izraz “Eskimi” smatra zastarjelim i nepoželjnim.

Život na Grenlandu jedinstven je spoj tradicijskog i ovodobnog. Nije neobično vidjeti pseće zaprege parkirane pored motornih sanjki, a u supermarketima se uz uvoznu robu prodaje i meso tuljana, kitova ili sobova ulovljeno na tradicijski način.

Sva naselja na Grenlandu s iznimkom Kangerlussuaqa smještena su na obali. Ne postoje ceste ni željeznice koje povezuju gradove; sav prijevoz odvija se zrakoplovima, brodovima, helikopterima, motornim sanjkama ili psećim zapregama. Najduža cesta na otoku duga je tek 35 kilometara. Zato ne čudi da više Grenlanđana posjeduje brod nego automobil.

Zanimljivo je da se glavna međunarodna zračna luka ne nalazi u glavnom gradu Nuuku, već u Kangerlussuaqu, koji ima stabilnije atmosferske i vrjemske uvjete. Na Grenland se može doći isključivo letovima iz Danske ili Islanda. Šarene drvene kuće, povijesno obojene prema namjeni zgrade, danas su zaštitni znak grenlandskih gradova i naselja.

Jezik, umjetnost i glazba

Službeni jezik je grenlandski (Kalaallisut), iako većina stanovnika govori i danski te djelomice i engleski. Riječi poput “kajak” (qajaq) i “iglu” potječu baš iz grenlandskog jezika. Tradicija je i danas živa – od izuma kajaka, preko neobične narodne nošnje od tuljanove kože, do izrade tupilaka, figurica zadivljujujućih bića koje su svojedobno imale šamansko značenje, a danas su prepoznatljiv suvenir.

Grenland ima i iznenađujuće živahnu glazbenu scenu, a festivali poput Akisuanerita u Nuuku i Arctic Soundsa u Sisimiutu privlače posjetitelje tijekom cijele godine.

Okusi Arktika

Tradicijska grenlandska kuhinja zasniva se na lovu i ribolovu. Narodno jelo je “suaasat”, gusta juha od mesa tuljana, kita, soba ili morskih ptica. Ovodobna kuhinja spaja uobičajene tradicijske namirnice s međunarodnim utjecajima, pa na jelovnicima možete pronaći burgere od mošusnog goveda ili tajlandski curry s kitovim mesom.

Poseban doživljaj je pijuckanje grenlandske kave, plamteći koktel s viskijem i likerima uz koju se slikovito govori o otoku. Postoje i tri lokalne mikro-pivovare čija piva vrijedi kušati.

Ljeta na Grenlandu mogu biti iznenađujuće ugodna i topla, s temperaturama koje na jugu dosežu i do 20°C. Iznad Arktičkog kruga od kraja svibnja do kraja srpnja sunce uopće ne zalazi, stvarajući fenomen ponoćnog sunca. Zimi, pak, duga polarna noć pruža savršene uvjete za promatranje polarne svjetlosti.

Grenlandski pas za vuču sanjki i danas je ključan za zimski prijevoz lovaca, a kako bi se očuvala čistoća pasmine, zabranjeno je dovoditi druge pasmine pasa sjeverno od Arktičkog kruga. Ljeti su vode oko otoka prepune kitova, a kad se snijeg otopi, arktička tundra oživi s mnoštvom šarenog divljeg cvijeća.

Za ljubitelje adrenalina, Grenland nudi vrhunsko heli-skijanje i skijaško planinarenje po netaknutim padinama. Najpoznatija pješačka staza je Arctic Circle Trail, 160 kilometara duga ruta od Kangerlussuaqa do Sisimiuta. Otok je također domaćin jednih od najtežih utrka na svijetu, poput maratona u Nuuku i skijaške utrke Arctic Circle Race.

Turiste i posjetitelje na otok najviše privlače prirodne ljepote Grenlanda, trebalo bi im omogućiti da mjesec dana uživaju u divljini. Narod na Grendlandu je ljubazan i srdačan ali depresivan, jer previše piju, s kad odu s otoka u danske gradove pojedinci nikako se ne mogu prilagoditi životu u Danskoj. Mnogo je beskućnika s Grenlanda u Danskoj.

Ljeti je zbilja zadivljujuće vidjeti ogromna prostranstva zelenih ravnica, koje su zbog tajnovitosti za javnost navodno uvijek prekrivene debelim ledom. Geološki je iznimno bogat, s obiljem iznimno rjetkih minerala, dragog kamenja i s više od 50 milijardi barela nafte procijenjenih 2008. te s više od 100 milijardi kubika plina, planinom bogatom rudom urana čije je vađenje zbog brige o okolišu i surove klime i danas velik izazov. Na širem arktičkom neistraženom porostoru uokolo otoka Grenlanda, kako to obično bude i na drugim djelovima svijeta, trebale bi se na velikim dubinama nalaziti skrivena bogata spremišta s više od 800 milijardi barela nafte i 1000 milijardi kubika plina. Izazov eksploatiranja rudnih, mineralnih i energetskih bogststva nije zanemariv čimbenik, što može biti američka namjera da kupe ili zauzmu otok zbog eksploatiranja. U Americi sve poslove izvode privatne tvrtke, ako procijene da je neisplativo, ništa od posla. Nadamo se da će Danska, tj. EU tijekom mjeseci koji dolaze dogovoriti kompromisno rješenje s Amerikancima koje bi dugoročno zadovoljio SAD bez posizanja za otokom te da će zajedničkim naporima oživjeti zapušten rudnik urana, bušotine plina i nafte i započnu iskapati i rudariti minerale na pojedinim nalazištima.

Za obje zajednice država EU i SAD na Grenlandu i diljem Artika postoji mnogo resursa za koje se zna i onih za koje se još ne zna oko kojih se ne bi trebali natezati nego ih zajedniči bez pohlele eksploatirati.

Inuiti, tj, Eskimi, kako oni sami sebe zovu, mi ih zovemo Eskimi nisu autohtono stanovništvo nego djelomice i skandinavsko. Samim tim jasno je kome otok pripada. Ne postoji ‘grenlandski jezik’. Eskimski da, grenlandski ne. To može biti samo dijalekt danskog ili norveškog. Grenland nema Bog zna kakvu povjesnicu ili kakvu kultursku posebnost i bilo kakav drugi značaj. Smjestio se na kraju svijeta s rekordnim stopama samoubojstava i alkoholizma. Ne može niti jedan narod odlučivat kako ćeš Inuite zvat. To je bezobrazno intelektualno nasilje koje zaslužuje inat i prezir. Primjerice, provjerite prava imena Kine i Indije, uvidjet ćete da nisu u svezi s ovim nazivima kako ih mi zovemo. Međutim, povijesni procesi doveli su do toga da ne kažemo zhongguo ili bharat nego Kina ili Indija. Ime nije uvreda. A to što nezadvoljni pojedinci glumataju žrtve, pa traže poseban status s takvim stalištom sigurno ne će moći daleko stići, jer njihove želje treba zanemariti. T