100 GODINA SKI KLUBA ZAGREB

100 GODINA SKI KLUBA ZAGREB

4. listopada, 2018.

 

Klub je utemeljio kraljevski sveučilišni profesor dr. Marijan Kiseljak pod predsjedništvom dr. Petra Knolla. Na početku djelovanja Klub je imao stosedamnaest članova. Osim predsjednika Klub je imao potpredsjednika, tajnika i blagajnika te sedam odbornika.

Klub je već 26. siječnja 1919. organizirao prvo poslijeratno skijaško natjecanje na Medvednici. Skijanje u tom razdoblju dobiva sve veći zamah i u kavani Zagreb 1922. osniva se Zagrebački zimsko-športski podsavez, čiji je prvi predsjednik bio i osnivač Ski kluba Zagreb dr. Marijan Kiseljak

Tekst: Ski klub Zagreb

Povodom obilježavanja 100 godina postojanja Ski klub Zagreb u suradnji s Muzejom grada Zagreba organizira izložbu “100 godina Ski kluba Zagreb”.

Ski klub Zagreb je najstariji aktivan skijaški klub u Hrvatskoj tako da izložba predstavlja povijesni presjek skijanja u Hrvatskoj. Posjetitelji imaju jedinstvenu priliku provesti se stogodišnjom skijaškom stazom te razgledati jedinstvene eksponate, od starinske skijaške opreme do olimpijskih odličja obitelji Kostelić. Prikladna monografija bit će predstavljena prilikom otvorenja izložbe u četvrtak 4. listopada u 20 sati u Muzeju grada Zagreba. Pozivamo sve građane da dođu, pogledaju kako se nekada skijalo i pripreme se za još jednu skijašku sezonu.

Od osnutka 1918. do Drugoga svjetskoga rata

  • Klub je utemeljio kraljevski sveučilišni profesor dr. Marijan Kiseljak pod predsjedništvom dr. Petra Knolla. Na početku djelovanja Klub je imao stosedamnaest članova. Osim predsjednika Klub je imao potpredsjednika, tajnika i blagajnika te sedam odbornika.

  • Klub je već 26. siječnja 1919. organizirao prvo poslijeratno skijaško natjecanje na Medvednici. Skijanje u tom razdoblju dobiva sve veći zamah i u kavani Zagreb 1922. osniva se Zagrebački zimsko-športski podsavez, čiji je prvi predsjednik bio i osnivač Ski kluba Zagreb dr. Marijan Kiseljak.

  • Ski klub Zagreb u to vrijeme prednjači popularnim akcijama, koje su bliže turizmu nego sportu, ali svjedoče o iskrenom oduševljenju skijanjem. Petorica članova Kluba u dvanaestodnevnoj akciji turnoga skijanja u Švicarskim alpama snima obilje dijapozitiva koji će potom postati pravom medijskom atrakcijom u gradu.

  • Nepopularna uredba iz 1920. đacima je priječila pristup u sportske klubove, skijanje koje nije procijenjeno kao masovna opasnost izmaklo je strogoj pozornosti športskih vlasti što je mnoge đake skrenulo prema skijaškim terenima. Novi porast članstva u to doba izaziva i novitet Kluba koji u ovaj program uvodi umjetno skijanje tj. slalom i spust.

  • Nakon godine dana 1925., Jugoslavenski zimsko športski savez u Ljubljani službeno registrira Ski klub Zagreb kao skijašku organizaciju, a Zagrebački podsavez povjerava mu organizaciju natjecanja u umjetnom skijanju, kada se vozilo oko jednog niskog štapa sa zastavicom.

  • Zagreb 1929. postaje sjedištem Savske banovine. Jaka zima obilježila je ovu godinu, organizirano je prvo slalomsko natjecanje u Hrvatskoj na Plješivici (do te godine skijaši su isključivo trčali na skijama). Bodovala su se dva nastupa, najprije izvođenje obaveznih skijaških likova, a potom vožnja kroz vrata na stazi dugoj 300 metara.

  • Prva slalomska utrka na Medvednici održana je 1932., a priredio ju je Ski klub Zagreb na Froelichovim livadama, sjeverozapadno od Hunjke.

  • Prema podacima iz 1933. godine, u Zagrebu je bilo oko tisućupetstotina skijaša srednjoškolaca koji su skijali na terenima u okolici grada, Cmroku, Sljemenu, Šestinama, Mirogoju i Gračanima. Te godine u organizaciji našega Kluba vožen je prvi spust na Medvednici. Za utrku se prijavilo 53 skijaša. Staza je bila duga 4 km uz visinsku razliku od petstotinjak metara, vodila je od Sljemena pokraj crkvice Sv. Jakova do Kraljičinog zdenca. Pod kraj te godine Gradsko poglavarstvo izrazilo je želju za uređivanjem putova i skijališta na Sljemenu na što je Ski klub Zagreb poslao projekt za gradnju novih i uređenje postojećih objekata za skijanje.

  • Početkom veljače 1934. na žalost svih ljubitelja Sljemena izgorjet će stari Tomislavov dom. Agilni članovi našega kluba počeli su 1934. izgradnju vlastitoga doma na Velikome dolu u Samoborskom gorju.

  • 13. siječnja 1935. bilo je otvorenje sljemenske skijaške skakaonice koja je najavljena kao prekretnica u našem skakačkom sportu, što se nažalost nije nikada dogodilo. U organizaciji našega Kluba održan je 20. siječnja 1935. na terenima iznad Ruda inicijalni međugradski dvoboj koji prerasta u dugu i vrijednu tradiciju hrvatskoga i slovenskoga skijanja, susret Zagreb-Celje koje se održava do dan danas.

  • Ski klub Zageb s ponosom u Velikom dolu pokraj Samobora 1937. otvara skijaški dom, ponos klupskog poduzetništva. U njemu je moglo prespavati osamdesetak osoba. Taj lijepi i jedini objekt jedne skijaške organizacije nije se dugo koristio jer dom nije preživio Drugi svjetski rat, izgorio je potkraj rata.

  • Posljednja predratna natjecanja zabilježena su u Velikome dolu gdje se velik snijeg koristi za Prvenstvo Banovine Hrvatske.

Vrijeme Drugoga svjetskog rata

  • Prvo alpsko natjecanje, veleslalom, 1941. priredila je skijaška sekcija Sportskog kluba Zagreb na sjevernoj strani Medvednice. Staza duga 1600 metara vodila je od piramide prema Bistri. Sljedeće godine održano je prvenstvo Nezavisne Države Hrvatske na terenima Ruda. Nakon natjecanja, u našem domu, izvjestitelj Kluba Milan Mraz podijelio je pobjednicima plakete izrađene od drveta.

  • U siječnju 1943. na Sljemenu je održano Prvenstvo Hrvatske na kojem svi nordijski naslovi prvaka Hrvatske ostaju u Zagrebu, dok se alpske discipline, zbog manjka snijega nisu održale. Dvije godine kasnije, u siječnju 1945. održavaju se posljednja skijaška natjecanja u NDH, a to su klupski dvoboji na Jelenovcu i na Sljemenu. Prvenstvo Zagreba održano je na stazi dugoj 18 kilometara; Jelenovac-Šestine-Kraljičin zdenac i natrag.

Od 1945. do 1970.

  • Prva poratna godina 1946. donijela je početak radova u sjevorazapadnom padu od Sljemena prema Zagorju, kasnije nazvanom Crveni spust, dok je Plavi spust probijen nekoliko godina poslije.

  • Do ekspanzije skijanja dolazi nakon Drugoga svjetskog rata, a vodeću ulogu u omasovljavanju imaju zagrebačke škole. Masovno skijanje počinje se u tom razdoblju razvijati u školama, a ne u skijaškim klubovima. Usmjeravanjem djece iz školskih i sportskih organizacija u natjecateljske klubove na daljnju specijalizaciju dobivaju se najbolji rezultati u svim sportovima, pa tako i u skijanju. Osnova svih poslijeratnih masovnih izlazaka na zimovanje su skijaški tečajevi koje realiziraju nastavnici tjelesnog odgoja koji su ujedno i učitelji skijanja.

  • Na Panjevini 1954. počinju radovi na gradnji prve sedežnice u Hrvatskoj. Velik događaj koji je alpincima omogućio bolje uvjete skijanja i treniranja je bio 5. siječnja 1956. kada je puštena u promet sljemenska žičara na Panjevini: 65 sjedalica svladavalo je 750 m dužine i 300 m nadmorske visine. Bio je to veliki iskorak prema skijaškoj infrastrukturi. Žičara je pridonijela konačnu prevlast alpskih nad klasičnim disciplinama.

  • Za veću dostupnost vrhu Sljemenu zaslužna je Zetova žičara koje je u rad puštena 27. srpnja 1963. godine i imala je 88 kabina koje su mogle prevoziti do 450 osoba na sat, a vožnja cijele trase trajala je 23 minute. 30. lipnja 2007. godine, zbog kvara motora i neisplativosti popravka, te zbog nezadovoljavanja novih sigurnosnih standarda, žičara je na žalost službeno prestala s radom.

  • Godinu dana kasnije, 1964. skijaši raspolažu novim Zelenim spustom. Međutim aktiviranjem Zelenog spusta dolazi do isprepletanja sa skakačima i sanjkašima i dovodi do početka kraja skijaških skokova na Sljemenu.

  • U razdoblju od 1965. do 1980. godine Klub je bio na temelju postignutih rezultata jedan od najboljih u bivšoj Jugoslaviji.

  • U organizaciji Ski kluba Zagreb 1966. održano je na Medvednici prvo poslijeratno natjecanje prema tada eksperimentalnim pravilima, s jednom motkom umjesto vrata, prema francuskoj inovaciji koju je FIS dao u probnu upotrebu.

Sedamdesete i osamdesete

  • Ski klubu Zagreb 1972. pridružuju se članovi Školskog skijaškog društva Vihor iz osnovne škole u Mlinarskoj ulici.

  • Klub je njegovao masovnost i rekreacijsko skijanje za odrasle i mlađu dob, te skijašku školu za sve uzraste.

  • Osim snježnih, Klub je svake nedjelje za svoje članove organizirao kondicijske treninge, odnosno vježbanje uz pješačenje na Adolfovac. Ujedno je jednom u godini na tribinama SD Zagreba bio organiziran sajam opreme. Ti sajmovi bili su izuzetno dobro posjećeni i uspješni. Tamo se kupovala, prodavala, razmjenjivala skijaška i druga oprema.

  • Klub se razvija, koliko ljudi se tada skijalo proizlazi iz činjenice da Klub posjeduje dva TAM autobusa i dva nova kombi Renaulta.

  • U to vrijeme u Klubu je bilo više od 1000 članova. Za svoje članove organizira rekreaciju kao oblik aktivnog odmora.

  • Natjecateljske momčadi nastupale su:

Državnom, republičkom Hrvatske i Sloveniji

Prvenstvu grada Zagreba

Jadranskom slalomu koji se održavao na Platku (u početku natjecatelji su se penjali uz stazu jer još nije bila postavljena žičara)

Na kup natjecanjima: YASSA kup, Elanov pokal, Coca cola pokal, Kvarner expres pokal, Slovenski pokal, Mladinski pokal, YUGO pokal

Memorijal Predraga Heruca

i druga natjecanja, te su ostvarivale zavidne rezultate.

  • Zbog nepovoljnih snježnih uvjeta na Sljemenu 1978., Memorijal Predraga Heruca je po prvi put održan samo za pionire i cicibane u organizaciji Kluba. Natjecanje je održano na Jasenku. Nastupilo je 230 natjecatelja što je zaista impozantan broj.

  • Sredinom osamdesetih na Sljemenu su postavljena dva kontejnera koja su uvelike pomogla pri organiziranju natjecanja i za odmor tijekom natjecanja i treninga

  • U 1989. godini klub je s ponosom proslavio 70-godišnjicu postojanja. Iste godine dogodio se veliki pomak na Sljemenu, puštena je u rad sljemenska trosedežnica čija je dužina 870 metara s kapacitetom od 1700 osoba na sat.

Od osamostaljenja Republike Hrvatske do 1999.

  • U sezoni 90./91. u dogovoru sadašnjeg predsjednika Kluba Ivana Drinkovića i Ante Kostelića, u Klub kao trener dolazi Ante Kostelić. U počeku je bilo važno samo da skija Ivica, ali kasnije im se pridružila Janica, a ostalo je zlatna povijest hrvatskoga skijanja.

  • Započeli su skijanje kao mali da bi prerasli u najuspješnije alpince svih vremena. “Počela sam trenirati kada mi je bilo devet ili deset godina, ne mogu se točno sjetiti. I moj klub je bio i ostao Ski klub Zagreb” …. rekla je Janica u svom jednom intervjuu, zbog čega smo još više ponosni na Janicu i Ivicu.

  • 4. veljače 1992. prvi puta na sportskom natjecanju čuje se Lijepa naša domovina

Ivičina karijera započela je u sezoni 91/92 u kojoj je Ivica Kostelić bio prvak u veleslalomu na međunarodnom natjecanju «World Ski Interkriterium» u Vratni Ricky (Slovačka), gdje se, uz izuzetan Ivičin uspjeh, prvi puta u povijesti hrvatskoga sporta nakon nekoga proglašenja pobjednika službeno dizala hrvatska zastava i svirala Lijepa naša.

  • Najboljim zajedničkim rezultatom te sezone smatra se trofej Zlatni Pinochio iz Abtonea u Italiji kojega su osvojili mladi reprezentativci Republike Hrvatske u čijem je sastavu dominirala grupa natjecatelja Ski kluba Zagreb.

Od 1999. do danas

  • U siječnju 2003. osvjetljen je Crveni spust i prvo noćno natjecanje bilo je prvenstvo grada Zagreba

  • Utrke Audi FIS Svjetskog skijaškog kupa poznatije pod imenom Snow Queen Trophy organiziraju se na Sljemenu od 2005. godine. Hrvatski skijaški savez organizirao je prvu žensku slalomsku utrku Svjetskog skijaškog kupa, a Zagreb postao nezaobilazno mjesto održavanja utrka Svjetskog kupa. Od 2008. godine ženskoj utrci pridružena je i muška utrka.

  • Devedeset godišnjica kluba obilježena je godine 2008. Uz večeru i zabavu dodijeljene su zahvalnice svim zaslužnim članovima kluba i počasnim predsjednikom kluba proglašen je Ante Kostelić, dok je počasnim članovima proglašena Marica Kostelić, kao i naši najuspješniji natjecatelji u povijesti Kluba, Ivica i Janica Kostelić.

  • Na proslavi je objavljeno i formiranje Akademije Ivica i Janica Kostelić koja je u jesen počela radom.

Danas – presjek

  • Najstariji smo skijaški klub u Hrvatskoj i 2018. godine slavimo 100 godina postojanja. Aktivnost Kluba vrlo je bogata od početka njegova djelovanja u skijaškom športskom životu. Već dugi niz godina Klub se nalazi u vrhu skijaških ostvarenja u Hrvatskoj zahvaljujući dobro organiziranom stručnom radu koji djeluje u cilju dobrobiti ovog sporta. Promičemo i omogućujemo aktivno bavljenje skijaškim sportom od vrtićke do zrele dobi. Iz našega kluba potekli su vrsni sportaši i najbolji skijaši Hrvatske svih vremena, Ivica i Janica Kostelić. Naši natjecatelji kroz desetljeća postižu zapažene rezultate. Svojim djelovanjem želimo unaprijediti skijaški sport i prenijeti iskustva stečena u skijanju na mlađe generacije.

  • Klupska natjecateljska momčad sudjelovala je na lokalnim, državnim, međunarodnim kup i memorijalnim natjecanjima osvojivši pritom više od 1000 medalja. Ostvarivanjem značajnih rezultata pojedini su članovi natjecateljske momčadi uvršteni u gradsku i državnu reprezentaciju. Klub se pojavljuje i kao organizator međunarodnih, državnih i gradskih natjecanja.

  • Nakon osnivanja neovisne države Hrvatske Ski klub Zagreb piše najljepšu povijest. Iako pogođeni Domovinskim ratom nastavljamo s uspješnim radom i vrhunskim rezultatima.

  • Niz godina Klub je bio prvak Hrvatske, a natjecateljska momčad ostvaruje velike rezultate i na međunarodnim natjecanjima u dječjim i juniorskim kategorijama. Većina naših natjecatelja postaju članovima državne reprezentacije.

  • Dolaskom “Zlatnog doba” skijanja u Hrvatskoj možemo se pohvaliti vrhunskim rezultatima među kojima s ponosom ističemo olimpijske medalje i kristalne globuse naših članova Janice i Ivice Kostelić. Njihovi rezultati omogučili su razvoj skijanja u Hrvatskoj i podigli skijaški sport na visoki nivo. Uzor su svim našim mladim natjecateljima koji sanjaju da će jednog dana krenuti njihovim putem.

  • U sklopu kluba djeluje „Skijaška akademija Janica i Ivica Kostelić”. Kroz Skijašku akademiju cilj nam je omogućiti što većem broju djece kvalitetno i zdravo provođenje slobodnog vremena, te prepoznati sportski nadarenu djecu i usmjeriti ih u natjecateljsko skijanje.

  • Organiziramo školu skijanja svih uzrasta i znanja skijanja. Kroz našu školu skijanja prošlo je na stotine članova kluba, rekreativaca.

  • U klubu djeluje Masters ekipa, natjecatelji veterani, koja svake godine broji sve više članova i postiže odlične rezultate.

  • Cilj Kluba je bavljenje skijaškim sportom kao i promocija skijanja uopće. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code