GLAVNE TEME

VUČA VLAKOVA JE UNIŠTILA HŽ CARGO

15. ožujka, 2014.

Kako strojovođe ostvaruju 30-tak  milijuna kuna prekovremenih sati

Tekst: portal Tjedno

U vrijeme ministra Božidara Kalmete nastala je podjela unutar Hrvatskih željeznica. Uz prijevoznike HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz osnovana je i HŽ Vuča vlakova. Nažalost, Vuča vlakova nikad se nije financirala iz ugovorenog prijevoza. Planom poslovanja HŽ Holdinga bilo je određeno koliko HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz moraju plaćati usluge HŽ Vuče vlakova.

Zahvaljujući utjecaju najmoćnijeg željezničara Danijela Krakića i predsjednika Sindikata strojovođa Hrvatske Nenada Mrgana na tadašnjeg ministra Božidara Kalmetu, taj je iznos odgovarao potrebama i željama Vuče vlakova i Sindikata strojovođa Hrvatske, zbog čega  se HŽ Cargo našao u dužničkom ropstvu Vuče vlakova.

HŽ Vuča vlakova živjela je na račun HŽ Carga – ako je netko od direktora osporavao fakture, po kratkom je postupku bio smijenjen. Na temelju fiktivnih, nenaplaćenih prihoda Vuča vlakova zaduživala se na financijskom tržištu. Zbog toga Vlada RH u financijsku konsolidaciju prijevoznika mora uložiti golem novac poreznih obveznika.

VIŠAK STROJOVOĐA

Predsjednik Uprave HŽ Carga Danijel Krakić i Duško Novaković, aktualni direktor tehnologije HŽ Carga, koji se nikad nije bavio tehnologijom i organizacijom prijevoza robe niti je te struke, zajedno s Donaldom Neralićem izradili su Pravilnik o organizaciji kojemu je jedina svrha da zaštiti bivše radnike Vuče vlakova. Oni su obmanuli javnost i ministra da u europskim prijevozničkim tvrtkama strojovođe čine 40-55 posto svih zaposlenih.

Ali najveći prijevoznik, njemački DB Schenker ima 18.678 zaposlenih, a samo oko 5000 strojovođa ili 26,7 posto. Švicarski SBB Cargo ima 3473 radnika, od toga 774 strojovođe ili 21 posto. Slično je i u drugim željezničkim tvrtkama.

Usporedimo li broj strojovođa s brojem lokomotiva, za HŽ Cargo brojke su porazne. DB Schenker ima 3587 lokomotiva i 5000 strojovođa, odnosno 1,39 strojovođa po lokomotivi. SBB Cargo ima 400 lokomotiva i 774 strojovođe ili 1,87 strojovođa po lokomotivi.

A HŽ Cargo ima 150 tzv. „aktivnih“ lokomotiva (većina ih je neispravnih,  potrebni su veliki investicijski popravci, a s obzirom na starost lokomotiva realnije je rezanje u staro željezo) i 520 strojovođa ili 3,46 strojovođa po „aktivnoj“ lokomotivi. HŽ Cargo prema voznom redu iskazuje potrebu za 97 lokomotiva (što je također nerealno mnogo, jer HŽ Cargo mnogo rezerviranih trasa i vlakova po potrebi otkazuje), prema čemu ima 5,36 strojovođa po lokomotivi.

Istina je da je raspoloživ broj ispravnih lokomotiva u protekloj godini prosječno oko 65 lokomotiva dnevno. HŽ Cargo realno plaća 8 strojovođa po lokomotivi, koji su uz to 2013. ostvarili za oko 30 milijuna kuna prekovremenih sati, iako je zakonom i KU-om propisano da nisu dužni raditi u prekovremenom radu jer rade na poslovima na kojima se staž računa s uvećanim trajanjem (12 mjeseci radnog staža priznaje im se kao 18, takvu beneficiju nisu imali strojovođe koji su nekoć radili na parnjačama).

Danijel Krakić, Duško Novaković i Donald Neralić takvo stanje prikrivaju i legaliziraju Pravilnikom o organizaciji. Bez obzira na  navedene pokazatelje, u novom Pravilniku o organizaciji gotovo ni jedan radnik bivše Vuče vlakova nije višak, osim onih koji su se u Anketi izjasnili o odlasku uz poticajne otpremnine od oko 200.000 kuna.

Krakić je novim Kolektivnim ugovorom omogućio da bivša Vuča vlakova nastavi pljačkati HŽ Cargo tako što nerad naplaćuje kao dopisane sate, zatim kao režijske  vožnje, nakon čega se velik dio efektivnog rada pretvori u prekovremeni. A strojovođa tek 30-ak posto radnog vremena provede vozeći vlak.

DUGI NIZ NERACIONALNOSTI

Osim nerealno velikog broja strojovođa u vuči vlakova postoji i niz drugih neracionalnosti koje se prikrivaju novim Pravilnikom o organizaciji. Od 20 organizacijskih jedinica Vuče, odnosno 20 mjesta troška, što samo po sebi generira neracionalnost uporabe lokomotiva, nepotrebno plaćanje režijskih troškova, nepotrebno se raspoređuje režijsko osoblje i neracionalno se određuje radno vrijeme  strojovođa.

Određeno je 8 zamjenika šefa regionalnog područja za vuču (novim Pravilnikom o organizaciji HŽ Carga postoje 4 regije: Centar, Istok, Zapad i Jug), zatim  13 voditelja područne Vuče, čak 59 nadzornika Vuče (koji su također strojovođe, ali ne voze vlakove, a dnevno je raspoloživo u prosjeku oko 65 lokomotiva pa na jednog nadzornika dolazi 1,1 lokomotiva). Na 11 instruktora Vuče (također strojovođe koji ne voze vlakove) određeno je  8 tehnologa, 18 referenata za obradu EV-a, 25 vozača (interna taksi služba vuče vlakova) koji dovoze strojovođe na radno mjesto, a ti isti strojovođe dobivaju troškove prijevoza kao i ostali radnici.

STROJOVOĐE BEZ VLAKOVA

Brojni su primjeri takve neracionalnosti poslovanja. Primjerice, linija  Zagreb R. K. – Tovarnik gr. ( 292 km pruge ). U Zagrebu je 86 strojovođa, u Novskoj  18 strojovođa i 2 pomoćnika strojovođe. Na pruzi Nova Kapela – Batrina još je 12 strojovođa. U   Slavonskom  Brodu je  39 strojovođa, u Vinkovcima 40, što je ukupno 195 strojovođa I. i II. i pomoćnika strojovođe na 292 km pruge.

Lokalna pruga Banova Jaruga – Daruvar – Pčelić: na dijelu pruge od Banove Jaruge do Daruvara obustavljen je promet, a dio Daruvar – Pčelić zatvoren za promet pokrivaju vuča Novska s 18 strojovođa i 2 pomoćnika strojovođe i voditelj područne vuče, ukupno 21 radnik, a nema vlakova.

Na pruzi Nova Kapela – Pleternica – Velika obustavljen je promet, a dionica Pleternica – Našice zatvorena je za promet  (pokriva vuča  Nova Kapela – Batrina s 12 strojovođa i jednim voditeljem područne vuče, ukupno 13 radnika, a nema vlakova).

Od 804 radnika koji će po Pravilniku o organizaciji ostati bez posla najviše je radnika transportno-komercijalne službe i manevrista. Zato će cijelo Međimurje ostati  bez manevarskog sastava. Sastavljanje vlakova trebao bi obaviti manevrist iz Varaždina (samo jedan u smjeni), ali on ne može istodobno biti na 2 mjesta. Ali je zato u Varaždinu, gdje su prosječno raspoložive 1-2 lokomotive, sistematizirano 19 strojovođa i 14 pomoćnika strojovođa.

KAŠNJENJE VLAKOVA

I Ploče su primjer neracionalnog poslovanja. Po količini prevezene robe blizu su Luci Rijeka, no imaju čak tri puta manje radnika. Luka Ploče već dugo traži da se osigura puni manevarski sastav pokriven 24 sata, no Krakić ni tomu nije udovoljio. Prepolovio je broj manevrista. Ali je zato sistematizirao 28 strojovođa, 5 nadzornika vuče i jednog instruktora vuče, na prosječno raspoložive jednu do dvije  lokomotive.

Ukinuti su radnici koji su obavljali pogranične poslove, a na pitanje tko će obaviti taj posao,  odgovorili su kako će to “netko već obaviti“.  Zbog brojnih graničnih prijelaza bit će još većih kašnjenja vlakova, a premala komercijalne brzina već je i sad važan uzrok gubitka robe.

Uprava HŽ Carga priča o 25-postotnom smanjenju plaća radnicima, a istodobno se dio sadašnje i prošle Uprave ne ponaša racionalno i štedljivo. Tako neki direktori  glavnih poslovnica TPV-a, a vjerojatno i ostali direktori, voze službene automobile u privatne svrhe (na godišnjem odmoru, bolovanju). Neki od njih prevaljuju i po 2000 km mjesečno vozeći žene na tržnice i u shopping centre. Takvi slučajevi već su prijavljivani Upravi i Ministarstvu, ali kao da i nisu.

Tko upravlja, odnosno tko određuje politiku HŽ-Carga, vidi se i iz novog Kolektivnog ugovora, gdje piše da poslodavac bez suglasnosti Sindikata strojovođa Hrvatske ne može sklopiti nove ugovore o radu i ne može u postojećim ugovorima o radu  mijenjati ništa bez njihove suglasnosti, drugim riječima, želi li poslodavac promijeniti samo jedno „slovo“ u ugovoru o radnom mjestu strojovođe, on to ne smije učiniti bez znanja Sindikata strojovođa.

Iz svega navedenoga vidljivo je kakva sudbina čeka HŽ Cargo.