120. godina smrti Franje Račkog
Napisao: Marijan Lipovac
Fotografija: Ivan Raos
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svečanom je sjednicom u četvrtak 4. prosincaobilježila 120. godina smrti svog prvog predsjednika, povjesničara, kanonika i političara Franje Račkog. Kako je u uvodnom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, Rački je postavio temelje današnjem radu Akademije kojoj je bio predsjednik 20 godina, od 1866. do 1886., kada je car i kralj Franjo Josip odbio potvrditi njegov izbor, nakon čega je izabran za potpredsjednika. Na toj je dužnosti sve do smrti 13. veljače 1894. vodio Akademiju i njene najvažnije poslove. Zaslužan je za izgradnju palače HAZU, pokrenuo je i Akademijine edicije Rad i Starine koje izlaze i danas, brinuo se za Akademijin arhiv, knjižnicu i Strossmayerovu galeriju starih majstora, a uspio se oduprijeti pokušajima da se Akademija ukine i umjetno nje osnuje nova koja bi bila pokorna tadašnjem režimu bana Khuena Hedervaryja. „Da nismo imali temelje kakve je udario Franjo Rački ne bismo danas mogli biti ovako suvremeni i avangardni“, kazao je akademik Kusić. Spomenuo je i da je Rački od mladosti bio zanesen nacionalnom sviješću i da je kao povjesničar postavio temelje kritičkoj hrvatskoj historiografiji, ali i hrvatskoj državno-pravnoj ideologiji utemeljenoj na povijesnim argumentima koji dokazuju pravni kontinuitet hrvatske države još od vremena narodnih vladara. „Time je postavio temelje hrvatske nacionalne integracije i to je njegova najveća zasluga u povijesti Hrvata“, dodao je akademik Kusić. Podsjetio je na njegovo prijateljstvo s utemeljiteljem i prvim pokroviteljem Akademije Josipom Jurjem Strossmayerom koji su bili različiti karakterom, ali su ih povezivale zajedničke ideje i vizije i ustvrdio da je pomalo nepravedno ostao u Strossmayerovoj sjeni.
ISTRAŽIVAČ NARODNIH VLADARA
O Franji Račkom kao istraživaču hrvatskog srednjovjekovlja govorio je akademik Franjo Šanjek koji je istaknuo da je Rački u arhivima i knjižnicama u Rimu, Veneciji i Beču pronašao brojne dragocjene izvore za raniju hrvatsku povijest. „Rački je prvi nakon Ivana Lučića u 17. stoljeću počeo sustavno istraživati razdoblje vladavine narodnih vladara i stvorio djelo koje će znanost pamtiti desetljećima i stoljećima, kao i Lučićevo. Smatrao je da povijest mora biti utemeljena na povijesnim izvorima jer inače nije učiteljica, nego zavaditeljica naroda“, kazao je akademik Šanjek.
Spomenuo je najvažnija djela Franje Račkog, Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia, zbirku izvora za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest te knjigu Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća. U tom djelu i drugim radovima uz ostalo je dokazao da je srednjovjekovna hrvatska država imala svoju dvorsku kancelariju iz koje se sačuvalo 28 vrijednih dokumenata. Uz ostalo bavio se vjerodostojnošću tih isprava, kao i državnim i društvenim uređenjem tadašnje Hrvatske, imovinskim i gospodarskim odnosima te kulturnim razvojem. Važan je i njegov doprinos istraživanju fenomena Crkve bosanske za čije pripadnike je u historiografiju uveo naziv bogumili.
HRVATSTVO I JUGOSLAVIZAM
Akademik Petar Strčić govorio je o djelovanju Franje Račkog kako ga je u svojim radovima prikazala jedna od vodećih hrvatskih povjesničarki 20. stoljeća Mirjana Gross, čija zadnja knjiga objavljena 2004. nosi naziv Vijek i djelovanje Franje Račkoga. Ona se uz ostalo bavila i analizom ideje jugoslavizma i smatrala da je ona imala funkciju hrvatske nacionalne integracijske ideologije. „Ta je ideja težila integraciji hrvatske nacije, čiji razvoj je stavljala u južnoslavenski okvir. Težište tog razvoja postupno se s južnoslavenskih pomicalo prema hrvatskim nacionalnim interesima. Kao svjestan Hrvat Rački stvara ideologiju koja pomaže integraciju hrvatske nacije i svoje hrvatstvo usklađuje s jugoslavenstvom. Središnji postulat te ideje naslijeđen od iliraca jest ravnopravno sjedinjenje južnih Slavena na kulturnom području, bez diranja u njihove poviješću stečene zasebne osobine i njhova imena“, rekao je akademik Strčić, istaknuvši da je zbog takvih stavova Mirjana Gross u soba socijalizma dobivala prigovore iz političkih krugova.
Franjo Rački rodio se 25. studenog 1828. u Fužinama gdje će se 12. prosinca održati tradicionalna manifestacija Dani dr. Franje Račkog koje po 13. put organizira zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. 
31 komentar
Uskoči u raspravu