AKTUALNI KOMENTAR GLAVNE TEME

U 2016. TREBA OČEKIVATI INTERVENCIJU MMF-a

20. prosinca, 2015.

Usporedba stope rasta BDP i kamatne stope pruža sliku negativnih makrofinancijskih kretanja u Hrvatskoj. No, problem nije samo to što je stopa rasta BDP-a puno niža od kamatne stope, nego deficit državnog proračuna i dalje postoji. To znači glavnica duga je nastavila rasti

Napisao: dr Tihomir Janiček / Kanada

Kad god se nešto izvanredno dogodi u hrvatskoj javnosti narod se uvijek zapita zašto se to dogodilo baš u tom trenutku. Stavljajući jasno do znanja da redoslijed ili trenutak nekog događnja izaziva sumnju o tek pukoj slučajnosti.
Tako se evo dogodila i pojava u javnosti guvernera Vujčića. Već smo se navikli u mjesec dana prije izbora na iznenadna gospodarska poboljšanja u Hrvatskoj. Pred same izbore naprasno su u hrvatskom gospodarstvu počele „ruže cvasti“. Tako, kad god je SDP postao udaljeniji od dogovora sa „Mostom“ odmah se pozitivna vijest javi, a dočim se približi dogovoru sa „Mostom“ nekako ponestane pozitivnih vijesti. Guverner se u potpunost uklapa u to zbivanja.

Upitan rast BDP-a

Glavna vijest sada je rast BDP u Hrvatskoj, a koji bi za ovu godinu trebao biti „ČAK“ 1,2%. Naravno, 2015 godina kalendarski još nije okončala, pa se ni ne može znati doista koliki će biti izračun stope rast BDP-a za ovu godinu. No, pobrinuo se za ovu „izvrsnu“ vijest, a tko drugi nego guverener Vujičić. Kako se „Domoljubna koalicija“ približila dogovoru sa „Mostom“, a fotelja za Milanovića i samim time i za Vujičića postala „klizavija“, evo odmah „super“ pozitivnih vijesti. Što više, poput djeda Božićnjaka pojavljuje se guverner i očekuje stopu rasta BDP-a od „čak“ 1,5% za ovu godinu.
Istini za volju, niti jedna međunarodna institucija ne očekuje toliki rast BDP-a za Hrvatsku. Europsko povjerenstvo očekuje 1,1%, MMF 0,8%, EBRD 0,9%. Ekonomski insitut iz Zagreba rast od 0,5%. Kome treba vjerovati?
Kao hrvatski čovjek i stručnjak uvijek ću vjerovati prvo hrvatskim institucijama, pa tek onda stranim. Posebice kada se radi o stručnim institucijama koje su obično relativno manje izložene političkom pritisku u Hrvatskoj. To se dakako ne odnosi na Državni zavod za statistiku, jer do sada, uvijek su se ponašali po principu „statistika naša dika, što poželiš to naslika“!
No, hajdemo sada redom objasniti što se događa. Rast BDP koji se spominje vrlo je upitan, a sa druge strane, krajnje je beznačajan! Kako sam i ranije spominjao, rast BDP od 1% u bilo kojoj državi donosi udvostručenje iznosa BDP za 70 godina! Stoga govoriti o bilo kakvom gospodarskom oporavku Hrvatske, jednostavno je besmisleno. Usporedba stope rasta BDP i kamatne stope pruža sliku negativnih makrofinancijskih kretanja u Hrvatskoj. No, problem nije samo to što je stopa rasta BDP-a puno niža od kamatne stope, nego deficit državnog proračuna i dalje postoji.
To znači glavnica duga je nastavila rasti. „Tragika“ hrvatske stvarnosti, što i kada bi imali uravnotežen državni proračun, udio otplate kredita s kojima je pokrivan deficit državnog proračuna je jako visok! Stoga bi razlika između stope rasta BDP-a i kamatne stope bila problem čak i kada bi državni proračun bio uravnotežen.
Danas su američke federalne rezerve obznanile rast kamatne stope i nakon 8 godina ona iznosi 0,25%. Guverner danas nije znao objasniti kako će to „utjecati na međunarodna novčarska tržišta“! Dakle, to nije visoki iznos rasta kamatne stope, ali govori da se ekonomski oporavak u SAD događa! Posljedica toga rasta donijet će dvije stvari.
Prva je daljnje jačanje tečaja američkog dolara prema svim valutama svijeta, uključujući i euro. Drugo, uvjeti zaduživanja biti će otežani, odnosno krediti će biti skuplji, jer je kamatna stopa u svojoj naravi cijena novca.
Hrvatska kao visoko zadužena država imat će ozbiljnih poteškoća u pribavljanju inozemnih kredita za refinanciranje postojećih. Ovih 0,25% što sam spomenuo, na novačarskom tržištu svijeta donijet će rast kamatnih stopa od 1% do 2%! To znači da će Hrvatskoj biti dosta teže dobiti neki novi kredit, jer smo visoko zadužena država.

Ekspanzivna monetarna politika

Stoga posve jasno ostaje pitanje, kako to guverner Vujčić zamišlja imati „nisku kamatnu stopu“, ako će kamatna stopa svugdje u svijetu doživjeti rast? Podsjetit ću da je Hrvatska zbog primjene valutne klauzule prema tečaju eura, obvezatna održavati tečaj kune od 0,13 eura za 1 kunu. U ovom slučaju možemo očekivati znatno višu stopu inflacije od one koju očekuje Vujčić, 0,9%. Svako olakšavanje uvjeta kreditiranja vodi rastu inflacije i posljedično tomu deprecijaciji tečaja nacionalne valute!
Što više guverner Vujčić govori o „nastavku ekspanzivne monetarne politike“? Tu „ekspanzivnost“ monetarne politike provoditi će kroz kunsko kreditiranje poslovnih banaka od strane HNB-a! Prema riječima guvernera Vujčića „kamatna stopa HNB biće niža od tržišne“!? Istini za volju, ta se kamatna stopa stručno zove eskontna stopa, ali očito guverner tu lekciju nije još svladao.
Kada se sada pogleda podrobnije, hrvatsko novčarsko tržište biti će izvan tijekova svjetskog novčarskog tržišta. Dok su svi u svijetu imali nisku kamatnu stopu, Hrvatska je imala visoku kamatnu stopu. Sad se upravo započeo događati rast kamatne stope u svijetu, a guverner Vujčić će voditi politiku niske kamatne stope u Hrvatskoj!
Pri tomu ne treba smetnuti sa uma, guverner Vujčić nije spomenuo niti jednom riječju hoće li biti ikakve razlikovnosti uvjeta kreditiranja potrošnje i poslovnog kreditiranja? Očito to guvernera NE zanima!
Sukladno svemu spomenutom, može se očekivati rast inflacije. Ukoliko se ostane na sadašnjoj valutnoj klauzuli, tada će kupovna moće hrvatske kune padati na hrvatskom tržištu, a jačati na vanjskom tržištu. Inozemni kredit za Hrvatsku u takvim uvjetima biti će jednostavno nešto ne dostižno.
Hrvatska će se sa takvom novčarskom politikom opasno približiti stečaju, jer će doći do bržeg rasta uvoza od izvoza. Stoga trebamo očekivati intervenciju MMF u 2016 godini, ukoliko sve bude kako je od Vujčića najavljeno.T