GLAVNE TEME NAJAVA

TOMISLAV JONJIĆ BI VRATIO DRUGI DOM, NAZIV HRVATSKI DRŽAVNI SABOR  I UVEO LUSTRACIJU 

16. kolovoza, 2024.

Nažalost i ovi predsjednički izbori sIzbori neće biti regularni zbog oko 372 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a o regularnosti izbora odlučuje Ustavni sud sastav kojeg su izabrali uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa.                                                                                                                                                        U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2021. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća, a od toga srpske manjine oko 50 tisuća. 

Ministri pravosuđa i uprave: bivši Ivan Malenica i sadašnji Damir Habijan, ministar unutrašnjih poslova major KOS-a Davorin Božinović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati

Piše: mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Prije nekoliko dana na jednom podcastu bilo je govora o nekim od „30 točaka“ programa predsjedničkog kandidata dr. sc. Tomislava Jonjića. Najavljuje da će ovih dana cijeli program biti objavljen. Naveo je koje njegove elemente smatra najvažnijim.

Tih 30 točaka predstavljaju cjelovit, koherentan program koji predsjednik Republike jednim dijelom može ostvariti izravno, a u drugom dijelu može svojim izbornim legitimitetom, ustavnim položajem i političkim utjecajem potaknuti političku i opću javnost u smjeru njihova rješavanja.

Program u 30 točaka

Istaknuo je samo neke od njegovih stožernih točaka:

1. inicijativa ustavne reforme s uvođenjem dvodomnoga Hrvatskoga državnog sabora;
2. snažno širenje izbornog prava Hrvata s prebivalištem izvan Republike Hrvatske:
3. usvajanje modela u kojem zastupnici nacionalnih manjina ne odlučuju o potvrđivanju hrvatske vlade niti o donošenju državnog proračuna (pa se samim time ne upleću u previranja koja ih potencijalno antagoniziraju s većinskim hrvatskim narodom);
4. depolitizacija ustavne preambule;
5. raskid s jugoslavenskom i komunističkom simbolikom i ikonografijom; preciziranja i širenje referendumskih ovlaštenja;
6. reforma izbornog zakonodavstva kojim se suzbija dvostranačje i omogućuje šira i pravednija zastupljenost u Hrvatskome državnom saboru; osiguranje jednakopravnosti Hrvata u BiH i osiguranje manjinskih prava hrvatske manjine u drugim državama;
7. jasna i nedvosmislena zapadna orijentacija hrvatske vanjske i sigurnosne politike, jačanje vojno-sigurnosnog sektora i snaženje vojne industrije kao dio reindustrijalizacije zemlje; policentrični razvoj Hrvatske;
8. lustracija kao instrument etičke i društvene obnove;
9. međunarodno interdisciplinarno utvrđivanje žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća; sloboda znanstvenog istraživanja i interpretacije;
10. očuvanje hrvatske tradicije i identiteta uz usporedno jačanje kulturnih i tehnoloških veza s civiliziranim svijetom itd.

U pogledu rješavanja socijalnih pitanja kao putokaz nudi socijalno-etički nauk Katoličke crkve koji je ujedno orijentir našeg odnosa prema složenim etičkim pitanjima kao što su pobačaj, eutanazija, rodna ideologija i slično.

Sažetak programa zaključio je parafrazom Starčevićeve misli: ne dao nam Bog pomisliti kako smo mi ovaj program smislili i ponudili ga hrvatskom narodu, nego baš protivno: taj program izvire iz duše hrvatskog naroda, a mi koji smo hrvatsku državu sanjali, branili i ostvarili, samo smo njegov instrument; mi smo oni kojima je sudbina namijenila obvezu provesti ga do kraja!

Prirodno kretanje

Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 413.056 stanovnika s prosječnim gubitkom godišnje više od 41 tisuću stanovnika. Za to razdoblje prirodnim kretanjem prema podatcima Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 159.403 stanovnika, a migracijskim kretanjem 112.269. Ukupni gubitci prema podatcima Državnog statističkog zavoda iznose 271.762 stanovnika, a to je za 141.393 stanovnika manje od gubitka prema popisu 2021. godine. Jesmo li imali stvarno 3,871.833 stanovnika pitaju se demografi?

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa 2021. do 30. lipnja 2024. godine prirodnim kretanjem izgubili smo 60.392 stanovnika, živorođeno je 87.914, a umrlo je 148.306 stanovnika uglavnom birača. Od popisa stanovništva do 31. svibnja 2024. godine postalo je punoljetno oko 104  tisuća državljana pa je imala oko 3,133.434 punoljetnih državljana 30. lipnja 2024. godine.                                     Na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja ove godine iseljeni birači nisu mogli ostvariti biračko pravo jer im HDZ i SDP nisu omogućili dopisno i/ili elektroničko glasanje.

Nažalost i ovi predsjednički izbori sIzbori neće biti regularni zbog oko 372 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a o regularnosti izbora odlučuje Ustavni sud sastav kojeg su izabrali uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa.                                                                                                                                                        U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2021. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća, a od toga srpske manjine oko 50 tisuća.

Ministri pravosuđa i uprave: bivši Ivan Malenica i sadašnji Damir Habijan, ministar unutrašnjih poslova major KOS-a Davorin Božinović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. T