ŠUTNJA O BEATIFIKACIJI SVEĆENIKA KOJEG SU U SRBU 1941. ISPEKLI NA RAŽNJU
28. srpnja, 2016.
Sveta Stolica je 21. prosinca 2014. pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata, župnika u Gumjeri kod Prnjavora Antuna Dujlovića, župnika u Drvaru Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimira Barišića i župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića
Napisao: Dražen Stjepandić
U sjeni ovogodišnjih događaja u Srbu, u nadmetanju dvaju pogleda na ono što se doista događalo u ovo vrijeme u srpnju 1941. u javnosti je gotovo nezamijećeno prošla vijest da je počeo proces beatifikacije katločkog svećenika kojeg su ustanici u vrijeme ustanka u srpnju 1941. ispekli na ražnju. Ove godine u vrijeme zbivanja u Srbu navršilo se 75. obljetnica mučeničke smrti svećenika Jurja Gospodnetića, župnika iz Bosanskog Grahova, a rodom iz Postira na Braču. Bilo je priča o šatoru A-HSP-a, majicama za dom spremni, citiranja Mesićevih i Pupovčevih govora, citirala su se Savkaina razmišljanja iz 1971. , međutim mučenička smrt četvorice katoličkih svećenika, posebice Jurja Gospodnetića i pokrenuti proces beatifikacije nije spominjan čak ni od strane boraca za dugo prešučivanu drugu stranu istine o ustanku u Srbu i okolici. Nekada je zaista začuđujuče kako se pro hrvatski populizam ne služi najjačim adutima, a možda je tako i bolje neka istina dođe na svoje u tišini.
Svećenici Banjolučke biskupije
Sveta Stolica je 21. prosinca 2014. pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata, župnika u Gumjeri kod Prnjavora Antuna Dujlovića, župnika u Drvaru Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimira Barišića i župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića.
Hvarski biskup Slobodan Štambuk imenovao je za članove Komisije u procesu beatifikacije svećenika don Jurja Gospodnetića iz Postira na Braču dvojicu biskupijskih svećenika, župnika župe sv. Jeronima u Pučišćima Pavu Gospodnetića kao voditelja i župnika župe sv. Ivana Krstitelja u Postirima Juru Martinića.
Biskup Štambuk imenovao je te svećenike za članove Istraživačke komisije na molbu banjolučkoga biskupa Franje Komarice koji je pokrenuo proces za toga svećenika inkardiniranoga u Banjolučkoj biskupiji. Biskup Komarica u molbi je pojasnio kako bi ta komisija trebala ispitati sve moguće svjedoke koji su poznavali svećenika Jurja Gospodnetića ili o njemu imali bitna saznanja, javila je KTA.
“S Božjom pomoću želimo zajedno ispuniti našu kršćansku i crkvenu dužnost na slavu Božju i na duhovnu korist Kristovih vjernika – prvenstveno u naše dvije biskupije, koje je na jedinstven, svjedočki način povezala žrtva Kristova svećenika don Jurja Gospodnetić”, istaknuo je mons. Komarica u molbi mjesnome biskupu iz čije je biskupije bio svećenik Gospodnetić.
Biskup Štambuk u odluci o imenovanju potiče svećenike da redovito budu povezani s Banjolučkom biskupijom, osobito tamošnjim biskupom Komaricom u svezi istraživanja života i djela svećenika Jurja Gospodnetića.
Svjedočio vjeru u Bosanskom Grahovu
Don Juraj Gospodnetić rođen je 9. siječnja 1910. godine, u obitelji Ivana Gospodnetića i njegove supruge Domice, r. Jurišić. Za đakona je bio zaređen 10. travnja 1938. a svećenički red primio je u Zagrebu 26. lipnja 1938. Bio je svećenik Banjolučke biskupije, a svoj prvi i ujedno posljednji dekret za pastoralnu službu u toj biskupiji dobio je krajem kolovoza 1939. g., kada je imenovan vjeroučiteljem i župnikom Bosanskoga Grahova. Rat ga je zatekao upravo na toj službi, te je stradao u trideset i prvoj godini života. Ustanici, kasnije će se tvrditi četnici, su ga još u Grahovu mučili, vodili kroz Bosansko Grahovo iživljavajući se na njemu, da bi ga na kraju doveli u Srb i ispekli na ražnju. Živog ili mrtvog, nema pouzdanih podataka.
Beatifikacija je treći od četiri koraka procesa kanonizacije. Osoba koja je beatificirana dobiva naslov blaženi, kasnije može postati svetim. Blaženog svetim mora proglasiti papa. Trenutno je nekolicina osoba iz hrvatskog naroda u procesu beatifikacije: vlč. Ivan Burik (Neštin, 1928. – Tovarnik, 1991.) ubijen 8. listopada 1991. u župnoj kući u vrijeme srbijanske agresije i okupacije Tovarnika, hercegovački franjevci pobijeni u Širokom Brijegu 1945., službenica Božje majke sestra Klara Žižić, Marije Krucifikse Kozulić (1852. – 1922.), humanitarke i utemeljiteljice Družbe Presvetog Srca Isusova u Rijeci…
Poznate kao Drinske mučenice, pet časnih sestara Družbe kčeri Božje ljubavi iz BiH, po nacionalnosti dvije Hrvatice, dvije Slovenke i jedna Austrijanka, također žrtve četničkog zločina u Goraždu za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, proglašene su blaženim. Dekret je 1. svibnja 2011. javno pročitan u Rimu na Trgu svetog Petra pred dva milijuna hodočasnika. T
15 komentara
Uskoči u raspravuAjmo ljudi jednostavno, jel Hrvatska dočekala fašiste zastavicama i cvećem, jeste, jel katolička crkva u Hr učestvovala u fašističkoj NDH, pokrštavala Srbe,)(onu propisanu trećinu koja nije ubijena i proterana) , jeste. Jel prvi ustaški logor bio na Pagu i zvao se Slana, ubijeno oko 6.ooo Srba i oko 1.000 Jevreja, kasnije nastaje Jasenovac, Jastrebarsko(za decu), i ostali poznati i manje poznati logori, jesu. U Zagrebu u ulici, Ilica br. 2 je bio ured za rušenje pravoslavnih crkava, jeste, srušeno preko 400 crkava, popovi su morali da ruše a potom bi ih zaklali, vešali, itd. Jel su ustaše imale nož za klanje kojeg su zvali”srbosjek”, jesu., čekiće i macole da ne pominjem. Sve ovo što slušam je ustaška propaganda, a braneći se da je sve drugo Srpska ili komunistička propaganda koje je svakako bilo. Popove su pekli na ražnju, takođe varvarstvo, treba tu količinu zločina izložiti, osuditi a ne prikrivati. Zbog tog prikrivanja jebi bio ovako krvav rat. Ovo je samo maleni detalj, sve ovo možete proveriti ako vas zanima, doživećete otkrovenje i ograditi se od tog ljudskog smeća.
Ajme meni, kamo to Pupovac, Pusić i Mesić idu svuda na ražanj!
Rade sve za četnike Nikolića i Vučića koji njih ucjene sa udbaškim dosjeima.
Žalosna i jadna politika kojom se nastavlja mentalitet umjetne tvorevine Jugoševija.
To je Banda koje koći demokratske procese samo radi toga da laži ne isplivaju na površinu, tj. njihova komunjarska govna!
trba im dati jos vise novac-miliona za sirenje SRPSKE KULTURE,,
KAKVE SVE SPRDAČINE ČINI OVA ZLOČINAČKA CRKVA, OVA RIMSKA,PA NAJAVLJUJE DA BEATIFICIRA SVE SVOJE AKTERE,PROVDITELJE PROGRAMA RIMSKOG KONKORDATA ,O ČISTOČI NOVOG EVROPSKOG ČOVJEKA ,PO SKELTU I BIOLOŠKO-GENETSKOM KODU ,DOGOVORENOM PO PROGRAMU UTVRĐENOM RIMSKIM KONKORDATOM 1935 GODINE.I SVE TO POKREĆE STOŽER ZLOČINAČKE RIMSKE CRKVE ,KOJI JE KONKORDATOM POTPISANIM IZMEĐU ZLOČINAČKE RIMESKE CRKVE I III REICHA ,U RIMU 1935 GODINE USVOJIO PROGRAM PREUSTROJA EVROPE ,NJENIH GRAĐANA, FIZIOGNOMSKIM I BIOLOŠKO-GENETSKIM POSTUPKOM, PROMIJENITI IZGLED ,FIZIČKU I DUHOVU KONSTUCIJU EVROPSKOG ČOVJEKA ZBOG ČEGA SU TE DVIJE DOGOVORNE ZLOČINAČKE STRANE, RIMOKATOLIČKA I NACISTIČKO-GERMANSKA ,III -ĆEG REICHA,PROIZVEDENIM II SVJETSKIM RATOM POSLALE U SMRT CC-A 54 MILJUNA LJUDI. I GLE PARADOKSA ,OVA RIMSKA ,POVIJESNO ZLOČINAČKA CRKVA , ISTRŽUJE SVOJE STRADALNIKE,FRATRE ,AKTIVNE PROVODITELJE TOG PROGRAMA I IZVRŠITELEJ ZLOČINA ,KOJI SU MAROM DOBROG ZLOČINAČKOG KATOLIKA -EVROPLJANA, IZGUBILI GLAVU I TREBA IH POSVETITI ,ODNOSNO ,PROGALSITI MUČENICIMA ,SVECIMA .MAŠALA!
Frane o svmu, samo ne o srpskom ražnju..
Odkuda ti toliko mrznje i pokvarenosti? Mozes li spavati, sanjati? Jadan li si i bolestan…
Daj odjebi
Idi bre pa se leči…treba ti
Odkuda ti toliko mrznje i pokvarenosti? Mozes li spavati, sanjati? Jadan li si i bolestan…
Frano napusi se kurca cacinog…kopile pokvareno i pedersko
Treba nekog tvojeg ispeći na ražanj pa onda piši ovakve pejorative…
Odjebi,masala….
Kopile smrdljivo,četničko !
nije kasno nikad ima nas još uvik 30-ak tisućica branitelja koji možemo zmiji stat na glavu
Ovi nabijači na kolac i vrtiražnji su milanovićevi, josipovićevi i slične gamadi prethodnici i drugovi. Nema mira na ovim prostorima, propuštena je prilika da se zmiji zatre glava 1991. a u tomu – u prikrivanju – je sudjelovao Franjo. Tko zna gdje su mu danas unuci Dejan i Siniša?