Prema saznanjima zapadnih obavještajnih službi koje prenosi Spiegel, Srbija je postala ključna točka za ruske sabotaže u Europi, gdje ruske tajne službe navodno regrutiraju i obučavaju svoje ljude.
Neuspjeli ruski napad dronom na njemačkom aerodromu dio je opasnog obrasca eskalacije koji bi mogao dovesti do otvorenog sukoba s NATO-om, želio to Kremlj ili ne, upozoravaju američki stručnjaci i zvaničnici za New York Times
Priredio: Franjo Dobrović
Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da dobro poznaje Vladimira Putina i da zasigurno neće uči u rat s NATO paktom. No, situacija u Europi ne djeluje baš tako. Ne radi se samo o hibridnom ratu koji je u punom jeku preko cijelog kontinenta. Svako malo neka bezpilotna letjelica preleti na teritorij neke države članice NATO-a ili biva nađena gdje ne bi trebala biti.
„Njemačke istražitelje zanima što znaju dvojica srpskih državljana koji se nalaze u istražnom zatvoru u Srbiji, jer njihov slučaj povezuje ukrajinske zrakoplove u Leipzigu, dva ruksaka s eksplozivom pronađena kod Kanjiže i širu priču o Srbiji kao logističkom čvorištu za ruske obavještajne operacije u Europi.
Upaljač nije bio dobro spojen
Situacija je postala ozbiljnija početkom kolovoza u zračnoj luci u Leipzigu. Tamo je, tik uz ukrajinski transportni zrakoplov Antonov, pronađen dron s konzervom plastičnog eksploziva. Taj dio zračne luke koristi i ukrajinska vojska za logistiku. Istraga je pokazala da se dron trebao zabiti u spremnik zrakoplova i izazvati eksploziju kerozina, no plan je propao jer upaljač nije bio dobro spojen s eksplozivom.
Deset dana kasnije, pet kilometara od zračne luke pronađen je sličan dron. Oba su bila opremljena routerom i moglo se njima upravljati putem mobilne mreže s bilo kojeg mjesta na svijetu. Na mjestu događaja pronađeni su tragovi DNK, a istražitelji imaju najmanje dvojicu osumnjičenih. Jedan je navodno povezan s ruskim tajnim službama i eksplozijom u poljskom Łódźu 2024., dok je drugi, prema informacijama, uoči napada u Leipzigu doputovao iz Istanbula u Njemačku, a zatim otišao u Srbiju.“, piše Deutsche Welle
Prema saznanjima zapadnih obavještajnih službi koje prenosi Spiegel, Srbija je postala ključna točka za ruske sabotaže u Europi, gdje ruske tajne službe navodno regrutiraju i obučavaju svoje ljude.
Opasan obrazac
Neuspjeli ruski napad dronom na njemačkom aerodromu dio je opasnog obrasca eskalacije koji bi mogao dovesti do otvorenog sukoba s NATO-om, želio to Kremlj ili ne, upozoravaju američki stručnjaci i zvaničnici za New York Times.
„Napad u Leipzigu bio je najdramatičniji u nizu sličnih incidenata. Među njima su neuspjeli pokušaj podmetanja zapaljive naprave u DHL-ov avion, eksplozije na željezničkim prugama u Poljskoj, kao i paljenje skladišta i trgovačkih centara širom Europe.
Ti napadi dio su nastojanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da rat proširi na Zapad“, piše NYT.
Takvi napadi posljednjih mjeseci postali učestaliji i intenzivniji, navode izvori iz zapadnih obavještajnih službi.
Putin je proteklih dana Zapad nazvao “psima imperijalizma” i zaprijetio da će neprijatelji Rusije dobiti ono što zaslužuju.
„Ako nas netko pokuša ugristi, mogao bi dobiti udarac u zube“, poručio je Putin.
Ukoliko bi neko u jednom od ovakvih napada bio povrijeđen, NATO bi se našao pred potpuno drugačijom dilemom, upozorila je Julijan Smith, bivša američka veleposlanica pri NATO-u.
Kibernetički napadi
Članice NATO-a mogu učiniti relativno malo kako bi kaznile Rusiju zbog sabotaža, osim uvođenja sankcija i protjerivanja diplomata. Zbog toga odgovaraju jačanjem obavještajne podrške Ukrajini, kibernetičkim napadima i nastojanjima da potkopaju ruske interese u drugim dijelovima svijeta.
Njemačka vlada je u kolovozu donijela nacrt zakona kojim bi obavještajnim službama bilo omogućeno organiziranje sabotaža i kibernetičkih napada. Istodobno, Njemačka je podijeljena i kada je riječ o odnosu prema Rusiji i pomoći Ukrajini. Prema novoj anketi ARD-a, 56 posto Nijemaca Rusiju vidi kao veliku ili vrlo veliku prijetnju svojoj zemlji.
Takvog mišljenja je 59 posto ispitanika u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, dok se na području bivšeg DDR-a s tim stavom slaže 42 posto ispitanih.
Četiri i pol godine nakon ruske invazije, otprilike polovina Nijemaca podržava isporuke oružja Ukrajini. Njih 38 posto smatra da je sadašnji nivo isporuka primjeren, dok bi 14 posto željelo njihovo povećanje, dok 42 posto ispitanika smatra da isporuke oružja Ukrajini idu predaleko. To je najveći udio takvih stavova od početka rata u Ukrajini. T
