GLAVNE TEME

SABOR BEZ SREDSTAVA NA RAČUNU

14. srpnja, 2014.

Hoće li i zastupnici doživjeti rezove?

Napisao: Dražen Stjepandić

U narednih godinu i nešto predviđa se bankrot  Republike Hrvatske. U diplomatskim krugovima barataju i s gotovo preciznim vremenom kad bi se bankrot države mogao dogoditi. Naš kolumnist Saša Radović je u svom komentaru s naslovom “Bnkrot dolazi početkom 2016.” na domaćoj medijskoj sceni je bio među prvima koji je iznio povjerljivi diplomatski podatak. Hrvatska tada više neće moći isplaćivati mirovine i servisirati inozemni dug. Već postoje različiti scenariji što će se dogoditi ako  dođe do državnog bankrota i ta pretpostavka postaje odrednica svake ozbiljnije političke analize i planiranja.
Proteklih dana iz pouzdanih izvora doznali smo da Hrvatski državni sabor u četvrtak 11. srpnja na svom računu nije imao ni kune, te svoje financijske obveze državni parlament nije mogao podmirivati. Za petak, slijedećeg dana, nemamo podatke, ali pretpostavljamo da je ista situacija na računu najvišeg državnog zakonodavnog tijela prevladavala i preko preko proteklog vikenda.
Odgovor na pitanje što se dogodilo, kako su oni koji izglasavaju ukupni godišnji državnu budžet ostali bez novaca vrlo je jednostavan i glasi- potrošnja je veća od priliva. Rebalans rebalansa od rebalansa uobičajena je praksa vladajućih.
Vladajući većinu u Saboru još čvrsto kontroliraju, a to znači  imati vlast, pa će zasigurno pronaći  sredstva za daljnji normalan rad Sabora. Ipak,  nije zgorega napomenuti kako se već počelo događati da čak i Sabor  već ima  dane kad ne mogu podmirivati svoje financijske obveze. I taj podatak sigurno ide u prilog tezi o neminovnom državnom bankrotu.

PLAĆE I BROJNE DRUGE NAKNADE

Po podacima objavljenimu javnosti zastupnicima u Saboru, a njih je ukupno 151, u prvoj polovici ove godine samo je za plaće isplaćeno 24,6 milijuna kuna u bruto iznosu što znači da je prosječna bruto plaća narodnih predstavnika u Hrvatskoj 27.152 kune. Pretvoreno u službenu valutu Europske unije, hrvatski su građani za svoje zastupnike samo u pola godine ukupno izdvojili 3,3 milijuna eura, odnosno 3.626 eura mjesečno po zastupniku. Uz plaće, zastupnicima je isplaćeno još 4,5 milijuna kuna drugih naknada propisanih zakonom, objavio je Hrvatski sabor na svojim internetskim stranicama.
Među tim izdacima su tzv. zastupnički paušal koji im se, u vrijednosti 1.500 kuna (200 eura), isplaćuje „za povećane materijalne troškove u obnašanju zastupničke dužnosti“, pa je za tu namjenu isplaćeno 1,4 milijuna kuna (blizu 200.000 eura).
Onima pak koji žive na adresi više od 50 kilometara udaljenoj od Zagreba u vrijeme kada zasjeda Sabor isplaćuje se i naknada za odvojeni život od 1.000 kuna na mjesec, a isti zastupnici u vrijeme sjednice imaju pravo smjestiti se u „službenom“ stanu, odnosno u unajmljenoj garsonijeri ili jednosobnom stanu čiji najam nije veći od 2.500 kuna na mjesec.
Nadoknađuju im se i troškovi za režije do 500 kuna na mjesec, a moguće razlike u troškovima najma i režija zastupnici plaćaju sami.

100 MILIJUNA SDP-u

Zastupnici imaju pravo i na dnevnice (za službeni put u zemlji dnevnica je 150 kuna), pravo na naknadu troškova za korištenje privatnog automobila za službene svrhe (dvije kune po prijeđenom kilometru), te na naknadu troškova cestarine uz predočenje računa.
Zastupnici koji se koriste smještajem u „službenim“ ili u unajmljenim stanovima i oni koji se iznimno koriste hotelskim smještajem, a na saborske sjednice dolaze vlastitim automobilom, imaju pravo na višekratnu naknadu troškova kilometraže, dakle – pri dolasku i odlasku u svakom tjednu koliko traje sjednica.
Oni koji se ne koriste tom vrstom smještaja, a imaju prebivalište udaljeno više od 50 i manje od 100 kilometara od Zagreba te na saborske sjednice dolaze vlastitim automobilom imaju pravo na naknadu troškova prijevoza do 2.500 kuna na mjesec.
Da bi došli na saborsku sjednicu, zastupnici s prebivalištem udaljenim više od 50 kilometara od Zagreba mogu se koristiti i javnim prijevozom (autobus, vlak, zrakoplov, trajekt).
Tako nastali troškovi također im se refundiraju uz predočenje računa. Isto vrijedi i za službena putovanja u inozemstvo, koja uz to uključuju i plaćanje hotelskog smještaja.
Zastupnik don Ivan Grubišić je u javnost iznio podatak da stranke zastupljene u Saboru od svakog zastupnika dobivaju  1050 kn dnevno, što nema veze sa plaćom, niti prisutnošću saborskog zastupnika sjednicama Sabora. Taj novac se isplaćuje svaka tri mjeseca i na nekih 60 zastupnika SDP-a dobiva 6 milijuna kuna, što je godišnje 24 milijuna kuna! U četiri godine SDP će dobiti 100 milijuna kuna na taj način!
Na portalu Tjedno pisali smo koliko žive love za pola mandata Vesne Škare Ožbolt dobije potpuno zamrli DC. Oko devetsto tisuća kuna dobiva Vesna Škare Ožbolt,  za tajnicu, njenu osobnu prijateljicu, za njihove telefone  i minimalne režije u nekoliko društvenih prostorija.  
I dok su se na narodu provodili razni rezovi u brojne potpuno neopravdane izdatke  u Saboru nikad se nije diralo.

REZOVI I ZA ZASTUPNIKE

Zastupnik Dragutin Lesar iznio je na glasanje prijedlog da se  plaće saborskih zastupnika obzirom na situaciju u državi i društvu samnje, međutim zastupnici nisu zglasali smanjenje svojih zastupničkih plaća kao što su izglasali ovogodišnje proračunske rashode. Proračunski rashodi u 2014. godini planirani su u visini 130,5 milijardi kuna, a prihodi 113,1 milijardi kuna, što znači da će proračunski deficit biti veći od 17 milijardi kuna.
No, praksa je pokazala da su sve projekcije Vlade s kraja prošle godine glede proračunskih prihoda i troškova bile pogrešne. Ovaj spomenuti nedostatak sredstava na računu Sabora samo govori kako je došlo vrijeme da i saborska politokracija provede rezove na svojim plaćama, a ne samo na plaćama onih koji još rade u Republici Hrvatskoj. Sve reforme su se svodile samo na rezove i smanjenje prava naroda. Hoće li se dogoditi i reforma svih reformi, pa da se i saborskoj politokraciji samnje plaće?
Sumnjamo da će i saborskim zastupnicima kasniti plaće po nekoliko mjeseci, ali nazire se da bi one morale uskoro postati manje.
Posebice ako dođe prinudna uprava iz EU, što je jedan od mogućih prvih rješenja u skoroj budućnosti.
U protivnom nedostatak sredstava na saborskom računu bit će stalna pojava.