GLAVNE TEME

S BLISKOG ISTOKA STIGLI SU STOČARSTVO I POLJODJELSTVO

22. ožujka, 2014.

Darovi zemlje – neolitik između Save, Drave i Dunava

Napisao: Ivan Raos

Ove godine nastavlja se zajednička akcija Arheološkog muzeja, Moderne galerije i Umjetničkog paviljona pod nazivom Dugi petak na Lenucijevoj potkovi  u sklopu koje su tri gradske institucije kulture otvorene svakog zadnjeg petka u mjesecu do 22 sata.

Slijedeći petak, 28. ožujka u 19 sati zagrebački Arheološki muzej otvara izložbu Darovi zemlje – neolitik između Save, Drave i Dunava.

Izložba značidbom i obujam iz ovodobnice ukazuje na njezino bitište pa i stoga je obuhvaća više od 300 predmeta s prostora čitave sjeverne Hrvatske, a koji su donešeni (iz veše muzeja i privatnih zbirki i tvrtki) s gotovo svih recentnih iskopavanja. Ipak uz već standardni Smart guide vodič po prvi će put biti upotrebljena naprjedna tehnologija tzv. proširene mogućosti (eng. “augmented reality”) koja će posjetiteljima s pametnim telefonima i tabletima omogućiti istodobni prikaz dodatnih virtualnih sadržaja fizičkih izložaka koje promatraju.

LOVNO- SAKUPLJAČKE ZAJEDNICE 

Izložba prikazuje sve aspekte života neolitičkog čovjeka na području sjeverne Hrvatske tijekom razdoblja dobno duljeg od dvije tisuće godina, zapravo od pojave prvih trajnih naselja i zemljoradničkih zajednica na ovomu starosjedilačkom hrvatskom prostoru – pokazljivo kroz razne aspekte njihovog života poput izrade predmeta za svakodnevnu uporabu, tako i ukrašavanja tih istih predmeta, načina organiziranja naselja, prehrane, religije i kulta, iskorištavanje sirovina i zagrobnoga života, ali i prikazom najreprezentativnijih predmeta neolitičkih kultura (starčevačka, korenovska, sopotska, lenđelska i vinčanska).

Ipak gospodarstvo je bilo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu a obilježilo je mlađe kameno doba i neolitičke zajednice koje su naslijedile lovno – sakupljačke zajednice u 7. i 6. tisućljeću pr. Kr. Iako su se klimatske promjene uvelike odražavale na život (ublažavanje oštre kontinentalne klime), porast oborina i temperature, otapanje leda kao i nestanak velikih životinja i širenje šuma, dovele su do značajne promjene u načinu života na ovim prostorima.

Za život nije zanemariva ni vještina uzgoja žitarica i uzgajanje rasplodnih životinja, sve su to kulture koje su u Europu stizale s Bliskog istoka iz područja znanoga kao „plodni polumjesec“. Jedno od još nerješenih pitanja glasi: Jesu li baš te inovacije pristigle zajedno s novom populacijom ili su bile prenošene modelom prjenosa informacije i tehnologije?!

Uvelike se posljedica gospodarstva zasnovanoga na poljoprivredi odrzila i na starosjedilački način života i izgradnju trajnih nastambi. Porast populacije prouzročio je i potrebu za kolonizacijom novih obradivih površina. Ipak u potrazi za novim obradivim površinama, neolitičke populacije su se u „valovima“ kretale sve dalje na sjever i pritom dolazile u kontakt s lovno – sakupljačkim zajednicama s kojima su razmjenjivale znanje i tehnologiju u procesu koji danas nazivamo neolitizacija.

ILIRI I NEOLITIZACIJA

Stari Iliri zapravo su ilirsko-dinarsko stanovništvo, žive ovdje oduvijek na svojem području i podneblju (za kojeg genetika tvrdi 27. tisućljeća) da nije bilo većih i primjetnijih migracija a koju se više ne može zaobilaziti.

Ipak kustosi ove izložbe ističu da je jedan od takvih valova stigao na područje istočne Hrvatske (Slavonija, južni dio Baranje i zapadni Srijem) na prjelazu iz 7. u 6. tisućljeće pr. Kr. Promjene nastale prjelazom na neolitički način života, utjecale su i na svakodnevni život i materijalnu i duhovnu kulturu. Intenzivna poljoprivreda i krčenje šuma, doveli su do masovne upotrebe glačanoga kamenog oruđa poput dlijeta, sjekira i tesli, dok je potreba za skladištenjem i pripremanjem poljoprivrednih proizvoda dovela do masovne proizvodnje keramičkih posuda.

Sve u svemu Darovi zemlje – neolitik između Save, Drave i Dunava dojmljiva je i pomno pripremana arheloška izložba, baš kao što je ozbiljena i hvale vrjedna zajednička akcija triju ovećih i uglednijih hrvatskih muzeja.