Trumpova administracija je najavila program osiguranja vrijedan 20 milijardi dolara za naftne tankere u Perzijskom zaljevu, izgleda ta mjera nije toliko učinkovito primirila cijene na tržištu sirove nafte koliko se očekivalo.
Irački dužnosnici izjavili su u utorak za Reuters da je Irak smanjio proizvodnju od 1.5 milijuna barela dnevno. Kuvajt je također počeo smanjivati proizvodnju nakon što je ostao bez skladišnog prostora, naveli su u petak za The Wall Street Journal izvori upoznati sa situacijom
Priredio: Franjo Dobrović
U petak, 6. ožujka, je zabilježen skok cijena nafte kakav se ne pamti od 1983. Cijene bi mogle rasti do 120 a možda i do 150 dolara?!
Cijene američke sirove nafte u petak su zabilježile najveći tjedni rast tijekom povijesti, potaknute napetošću i zaoštravanjem ratne situacije na Bliskom istoku, koji je izazvao ogromne poremećaje i neizvjesnost u globalnoj opskrbi gorivom što će se odrazit i na rast cijena diljem svijeta.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prekjučer zatražio bezuvjetnu predaju Irana, čime je pojačan strah od dugotrajnog sukoba koji bi mogao izazvati kaos na svjetskim energetskim tržištima odmah je došlo do skoka cijene nafte i plina.
Rat u Iranu traje već nekoliko dana tijekom kojih se retorika svakodnevno mijenjala i promijenila, dok napadi s obje strane ne jenjavaju. Američki cilj, barem javno, više nije promjena režima, nego bi moglo biti uspostavljanje demokratskog društva s novim političkim ovodobnim društvenim ustrojem bez fanatičnog islamskog radikalizma te zbližavanje Irana Americi, za razliku od Izraela koji je prije zračnog napada ustrajavao na uništenju cjelokupnog iranskog nuklearnog programa, raketnih balističkih skladišta i proizvodnih pogona te pokretnih raketnih lansera i svih vrsta dalekometnih raketnih oružja ukapanih u planinske bunkere.
Trenuci za uzbunu
Izrael je tijekom prvog tjedna rata snažnim zračnim udarima ostvario većinu svojih zacrtanih ciljeva. Amerikanci su slično tako uspješni bili u uništavanju ciljeva, tako što su zračnim udarima u prvim danima likvidirali vjerske čelnike i dužnosnike, uništili iransku vojnu proizvodnju te velik dio kopnene vojne infrastrukture i ratnu mornaricu. Izgleda da će se trajanje rata i dalje mjeriti u danima i tjednima, makar pojedinci govore da bi mogao potrajati koliko god bude potrebno, ali da ne će biti beskonačan. Iran je odgovorio raketnim napadima na pojedine države Bliskog istoka, Hormuški tjesnac praktički je neprohodan, ekonomisti smatraju da su ovo trenutci za uzbunu. Trump od Irana traži ništa manje nego bezuvjetnu predaju i priželjkuje da se umiješa u izbor sljedećeg iranskog vjerskog i državnog čelnika.
Terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) skočili su za 12.21 posto, odnosno 9.89 dolara, te su trgovanje zaključili na 90.90 dolara po barelu. Cijena globalno referentne nafte Brent porasla je za 8.52 posto, odnosno 7.28 dolara, i smirila se na 92.69 dolara po barelu.
Američka sirova nafta porasla je za 35.63 posto na tjednoj razini, što je najveći zabilježeni rast otkako je 1983. godine počelo trgovanje terminskim ugovorima. Cijena Brenta skočila je za oko 28 posto, što je najveći tjedni porast od travnja 2020. godine.
Rat je već skoro zaustavio promet u Hormuškom tjesnacu, ključnoj pomorskoj ruti za opskrbu energijom. Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi izjavio je u petak za The Financial Times kako bi cijene sirove nafte mogle dosegnuti 150 dolara po barelu u nadolazećim tjednima ako naftni tankeri ne budu mogli ploviti kroz Hormuški tjesnac. Te da bi takav scenarij mogao “srušiti svjetska gospodarstva”.
“Nadamo se da će svi koji još nisu proglasili izvanrednu okolnost to učiniti u idućih nekoliko dana ako se ovo nastavi”, dodao je al-Kaabi. “Svi izvoznici u regiji Zaljeva morat će proglasiti izvanerdnu okolnost, te će ako to ne učine u jednom trenutku snosit će pravnu odgovornost za to, i to je njihov izbor.” Kazao je al-Kaabi
Geopolitički rizik
Trumpova administracija je najavila program osiguranja vrijedan 20 milijardi dolara za naftne tankere u Perzijskom zaljevu, izgleda ta mjera nije toliko učinkovito primirila cijene na tržištu sirove nafte koliko se očekivalo.
Irački dužnosnici izjavili su u utorak za Reuters da je Irak smanjio proizvodnju od 1.5 milijuna barela dnevno. Kuvajt je također počeo smanjivati proizvodnju nakon što je ostao bez skladišnog prostora, naveli su u petak za The Wall Street Journal izvori upoznati sa situacijom.
“Tržište se s procjene isključivo geopolitičkog rizika prebacuje na suočavanje s opipljivim operativnim poremećajima”, piše Natasha Kaneva u globalnom izvidu za JPMorgan, u bilješci klijentima.
U tekstu Kaneva je dodala kako bi smanjenje proizvodnje moglo doseći 6 milijuna barela dnevno do kraja sljedećeg tjedna ako se tjesnac ne otvori za promet. Iz JPMorgana očekuju da će i Ujedinjeni Arapski Emirati sljedeći tjedan prikazat ograničenja u opskrbi. T
