GLAVNE TEME

PRVI SVJETSKI RAT U ARHEOLOŠKOM MUZEJU

24. lipnja, 2014.

Novac, medalje i odlikovanja od 27. lipnja

Napisao: Ivan Raos

1914. – sjećanje na Prvi svjetski rat: novac, medalje i odlikovanja naziv je izložbe koja se otvara (u četvrtak, 27. lipnja 2014. godine) u Arheološkom muzeju koji se  uvelike uključio u obilježavanje stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata – zapravo do tad najvećeg  sukoba svjetskih razmjera.

Izložba je pomno pripreljena a vješto postavljena i zaista predočava više od 300 predmeta iz fundusa Numizmatiče zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu (jedne od najvećih zbirki u ovom dijelu Europe), a pritomu nastoji približiti baš ovakvu onodbnicu javnosti (ovom svojom muzejskom građom), kako bi ona lakše mogla percipirati zbivanja pa i događaje koji su doveli do početka Prvog svjetskog rata (događaja koji će trajno promijeniti Europu i svijet). Zaista (sadržajno i pregledno) uz konkretne primjere iz numizmatike, medaljarstva, filatelije i ostale arhivske građe posjetitelji upoznaju do sad teško dostupnu građu a, ipak pokazljivo izloženu sa zaokruženim povijesno-tematskim cjelinama. U tu svrhu izrađen je niz modela od pleksiglasa, maketa od različitih materijala (i panoi) uz koje su postavljeni predmeti.

ARHEOLOG BRUNŠMID

1914. godine ravnatelj Arheološkog odjela Narodnoga muzeja u Zagrebu (današnjeg Arheološkog muzeja) bio je Josip Brunšmid, zaista prvi arheolog u Hrvatskoj sa stručnom izobrazbom (podsjetimo se), ravnateljem je postao još 1895. godine, dvije godine nakon što je zaposlen kao kustos Arheološkog odjela. Ravnateljem muzeja ostao je sve do umirovljenja 1924. godine. Međutim Brunšmid  kao vrstan arheolog (djelatan u Muzeju) znalački se iskazuje najviše baš na numizmatičkoj zbirci sve do 1927. godine.

Brunšmid je bio izniman stručnjak – nametnuo se u onodobnici u svakom pogledu, kao osoba otvorenih vidika i beskrajne energije. Ipak numizmatika je tijekom čitave Brunšmidove karijere bila zapravo njegov primarni, ili jedan od primarnih profesijskih zanimanja u arheologiji. Vidljivo je to iz obilja članaka objavljenih u muzejskom časopisu krajem 19. i početkom 20. st., kad su čitavi svesci proizašli upravo iz njegova pera. Brunšmid je tijekom svog djelatnog vijeka na numizmatičkoj zbrici inventirao 67708 primjeraka novca, za što je bilo potrebno više od sedam godina svakodnevnog djelovanja od po osam sati.

VELIKI RAT

Tijekom te godine u Muzej je dospjela velika količina numizmatičkih predmeta, bilo otkupom po raznim europskim aukcijama ili kod poznatih europskih trgovaca antikvitetima bilo darovima ili otkupom od lokalnih posjednika materijala. Numizmatički segment izložbe predočen je pokazljivo novcem  država koje su bile uključene u sukob (Austro – Ugarska monarhija, Bugarsko carstvo, Kraljevina Srbija, Kraljevina Italija, Njemačko carstvo, Rusko carstvo…). Ujedno pokazuje promjene na monetama (ekonomske i gospodarske prilike) uzrok rat, ali kratkoročna suspenzija Zlatnog standarda i, utjecaj inflacije na gospodarstvo. 

Medaljerski segment predstavljen je sitnom plastikom ratne tematike naših eminentnih medaljera onodbnice: Robert Frangeš-Mihanović, Rudolf Valdec, Ivo Kerdić… i inozemnih autora koji su inspiraciju za svoje medalje i plakete pronašli u temama prvog svjetskog rata.

Faleristički segment dobro je zastupljen jer predočava najviša odlikovanja Austro- Ugarske monarhije (Red Franje Josipa, Red Željezne Krune…), Njemačkog carstva (Zvijezda sa zlatnom krunom, Križ sa zlatnom krunom…), Kraljevine Srbije, Kraljevine Italije i Ruskog Carstva…

Segment u kojem je prikazana arhivska građa pokazuje dokumente i arhivalije vezane za same izložene predmete, zgradu muzeja i njegove djelatnike.

Sve u svemu ovu ozbiljnu izložbu zaokružuju pedagoške radionice pod nazivom Neispričane priče o Prvom svjetskom ratu, a pri tomu djeca mogu donijeti poneki predmet iz doba Rata (razglednicu, pismo, fotografiju ili neki drugi osobni predmet), povesti u Muzej  bake, djedove ili roditelje da bi ispričali  koje kakvu ljudsku priču iz doba Velikog rata –  kako ga se tad zvalo.