PREPOZNATI UZORAK DUHA U INTERNOJ MATERIJI

PREPOZNATI UZORAK DUHA U INTERNOJ MATERIJI

3. srpnja, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 glavas Custom

“Uvod u kulturnuekologiju” e-knjigaVladimira P. Gossa

 

Napisao: Ivan Raos

  

Uvod u kulturnuekologijuzapravo je naslovnovoobjavljenedigitalneknjige u nakladizagrebačkognakladnikaAntibarbarusa, kojasvojimnaslovomuvelikegovori o temiinjezinomsadržajuuzpredočeneprimjeres područjaHrvatske.Oknjizisunapredstavljanjugovorili prof. dr. sc. VesnaMikić,  mr. sc. VjekoslavJukićiautor  dr. sc. Vladimir P. Goss, aliiurednica  mr. sc. Simona Goldstein, apredstavljanje je održanou četvrtak 26. lipnja 2014. uKnjižniciičitaoniciBogdanaOgrizovićau Zagrebu.

 Knjiga je objavljena u EPUB formatuimože se kupitinastraniciiličitatina NA TOOKBOOK E-KNJIŽNICI (https://library.tookbook.com/book/15091).

Ako ne rabite e-čitačepotražite je na: http://calibre-ebook.com/ download_windows64 ILI http://www.adobe.com/products/ digital-editions/download.html)

SLOJEVI KULTURNE EKOLOGIJE 

Predstavljačiknjigesudobripoznavateljiteme,kakosveučilišnanastavnicaVesnaMikić,takoimr. sc. VjekoslavJukić, a poglavito je rječit bio autor  knjigedr. sc. Vladimir P. Goss,uzzapažennastupiurednice Simone Goldstein, direktoricenakladničketvrtkeAntibarbarus. 

Recezentisu u recenzijamaukazalina(bitište)značajoveknjigeiistakli da je ova digitalnaknjiganastalanatemeljuautorovihdesetljećimaostvarivanihistraživanja,i danavelikonudiovodobninovijiintegralnipoglednaljudskostvaralaštvo(propitujućigaunutarkulturneekologije),kojazajedno s prirodnomekologijomčininašuopćuekologiju. Kulturna je ekologijasveukupnost (total)ljudskogdjelovanjanaprostori, zaistaje onabašsveštosmostvorilikaoljudski rod, kaonarodi, zajednice, obitelji, pojedinci. Kulturna se ekologijamijenjameđutim u načeluonošto je jednomnastaloipaknikad u potpunosti ne nestaje, jer se nanjojgradi novoirazvija. Stalno se mijenjai ne možese zamrznutiiliobnoviti, konzerviratiilirestaurirati. Stoga se i u Hrvatskojpovjesneznanostiozbiljenobavepokušajimadešifriranjaiuvidima u starijarazdobljanašehrvatskekulturneekologije.  

 Slojevikulturneekologijezapravosukulturnipejsažiizpojedinograzdoblja, bilopodručjailiskupine. Kakosu se mogućnosti (pa iželja) čovjeka da utječenaokolišmijenjaletijekomprošlosti,takosu se mijenjaliipojavni a ipakraspoznajnislojevikulturneekologije. Kulturni je krajoliksintezaspecifičnekonfiguracijeitopografije, vegetacijskogapokrova (vječno), inačinaupotrebeiiskorištivostizemlje (uzorkanaselja), povijesnihikulturnihprocesaiaktivnosti (ljudskoiprolazno).Istraživanjekrajolikaculture vrloje bitno– stogajersvakoje djelovanječovjekapovezano s prostorom, aono se odvijabaš u krajoliku (u zatečenojprirodi), jerokolinakadkadiuvjetuje to djelovanje…

ZNANSTVENO DJELO

Sve u svemu knjiga je zaista vještonapisana s primjetnom kompeticijom autora dr. sc. Vladimira P. Gossa, a i nakladnik se očito potrudio pa je stoga vrlo pregledno i sastavljena (sastoji se od tridjela) kojesuzasebnecjeline. Prvi dio knjigepropituje i razmatra navedena teoretska i metodologijska pitanja dok u drugom dijelu autor pomno primijenjuje uobičajenutzv. „našu” metodu na prvi hrvatski kulturni pejsaž (onaj o doseljenih predkršćanskih tzv. Slavena). Ipak u knjizi posebni je naglasak stavljen na istraživanje kontinentne Hrvatske i zagrebačke regije. Dok u trećem dijelu knjige služi se baš tim spoznajama ocrtavši osnovne poteze do one mjere koliko je danas moguće, asve kako bi što slikovitije i uvjerljivije prikazao ukratko razvoj (kulturne ekologije) na području hrvatskih područja(od prapovijesti do danas), ali i kako bise povukle pouke za današnjicu i budućnst. Na kraju se kao dodatci nalaze tri kraće studije posebno koje ilustriraju pojedine bitnije sastavnice ovog  ozbiljenog znanstvenog djela, a to su primjer analize kulturnog pejsaža, pitanja odnosa formalnih i sadržajnih elemenata u doživljavanju umjetničkog djela, ana kraju samo pitanje umjetnosti doživljavanja.

PRIRODNA PLUS KULTURNA EKOLOGIJA

Hrvati su stara europska nacija i u ovodobnicise mučebaš kao i mnoge nacije diljem svijeta s mnogimotvorenim pitanja pa tako s i pitanjima iz povjesnice, alii pitanjemo kulturnoj ekologiji. Pitanjem na kojeg je na predstavljanju autor dr. sc. GosssvojeknjigeUvod u kulturnuekologijunastojaouvejrljivoodgovoritiislikovito dočarati odgovore o pitanjima iz kulturne ekologije, i ukazati nasadržaj knjige- baš onako znalački kako govori u knjizi. Postavljajući sebi pitanja na koje je zaista odmah davao stručno iscrpne kompetitivne odgovore.  Započevši s pitanjem: Što je (opća) ekologija?Priroda plus kultura, tj. prirodna plus kulturna ekologija. Što je kulturna ekologija? Suma svih ljudskih intervencija u prostor (prirodu, prirodnu ekologiju), kako materijalnih, tako i duhovnih dodavanjem, oduzimanjem, manipuliranjem, ozvučenjem, imenovanjem… – odnosno u datosti koje nam je ponudila Majka Priroda. Umjetnost je jedna od ljudskih djelatnosti kojima se određuje odnos čovjeka prema prostoru – onoj vječnoj konstanti koja čini okvir za bilo koje djelovanje prolaznih stanovnika.

Što je kulturni pejsaž? Sloj kulturne ekologije. Za razliku od stila, koji je zbirka recepata, dakle «kuharica» smrtnika, kulturni pejsaž uključuje prostor kao vječnu i manje promjenjivu komponentu opće ekologije. Tragovi ljudskog djelovanja u takvim formacijama mogu se naslutiti i odrediti, a samo treba naučiti kako, jer tad postaju povijesni izvor prvoga reda.

 Kako je nastala umjetnost? Žrec, vrač, medicine man: “Ovo je Sveto Brdo (Olimp, Kajles, Pirin…), ondje stoluju vaši Bogovi…

I tako se rodila umjetnost – slike (pokazivanje, gledanje oblika), zvuka  (stvaranje i slušanje riječi, napjeva, vjetra u granama), pokreta (gestevrača, poskakivanje-ples promatrača); pa onda i njuha (miris gljiva, šumskih plodova), opipa (sunce na koži, vjetar u kosi), okusa (“slina curi” na miris šumskih jagoda), prostora u kojem se sve navedeno integrira.

Zapravo – Umjetnost je sveopća po uključivanju svih osjetila, po angažiranju dostupnih stimulusa, a po prirodi je i umjetnost stvaranja (imenovanje, pokazivanje, mimika, pokret – “umjetnik”) i doživljavanja (“publika”). Svi je možemo stvarati – kad na pr. idemo niz ulicu kadrirajući vizure i razmišljajući što je iza ugla, kad dakle vrtimo u glavi video našeg prolaza kroz prostor.

Čitamo li napr., Pauzaniju, zapanjiti će nas broj oduhovljenih točaka u okolišu. Praktički nema stabla, stijene, grma, vode, raskršća koji nisu svjedok ljudskog povijesnog prisustva, odnosno nisu modificirani u tu svrhu intervencijom ljudskog duha i ruke – od jednostavnog imenovanja do stvaranja kompleksnih ljudskih pejsaža. Iako se time lome granice između «grana umjetnosti», ali i granice između «visoke» i «niske», «elitne»i «pučke», «zapadne» i «egzotične» i «umjetnosti» i «folklora». Za povijest likovnih umjetnosti, notorno elitističku i ekskluzivističku disciplinu to bi trebale biti dobre vijesti, ipak one još ili nisu stigle do velikog broja naših kolega, ili ih oni ne žele čuti.

DUH JE POSVUD

Pretpovijesni Žrec je stvorio umjetnost tako da je u prostoru prepoznao uzorak duha i predstavio ga manje osjetljivoj publici. Umjetnost je dakle otjelotvorenje duha u inertnoj materiji, djelo posebno nadarenih i osjetljivih bića koja oblikuju Duh tako da ga se može doživjeti.Energija i sposobnost promjena nije ograničena na živu prirodu, stoga se može ustvrditi da je Duh posvud. Nisu li sićušne čestice nature ustvari čestice duha?

Netaknut od stvaratelja, Duh ostaje neutralan, ipak njegovo utjelovljenje, umjetnost, nije. Moguće ju je koristiti za propovijednaje, nagovarnje, stjecanje naklonosti, prijetnje, zločinbe, umiljavanja. Umjetnost je skupa, dragocijena i moćna djelatnost koju se ne može ostaviti bez nadzora. Oni na vlasti odlučuju što je dobro za njih, tj. «politički korektno» i tako kontroliraju stilove, ukus, modu, hirove. To baš i nije dobro, a budući da nije dobro o tomu se puno ne priča među onima koji nam tumače što je umjetnost. A to je još i gore. To je tema slijedeće Gossoveknjige. Ipak iako pogrješiva – umjetnost je uz ljubav najbolje što imamo. Od hodanja ulicom dok u glavi vrtimo film i priču našeg prolaženja, do dvoraca i katedrala, romana i simfonija, umjetnost stoji uz nas i priča nam o Duhu koji ju je stvorio, o Duhu koji je u biti i MI.

Suočeni s manifestacijom Duha, promatrjućiGiorgionea, slušajući Brucknera, gledajući Hamleta  ili Les enfants de Paradis, čitajući AgamenonailiVanityFair – ili slažući naš okoliš u smisleni pattern kako nam diktiraju naša osjetila, osjećamo kako nam Duh grebe po živcima. Probudio se naš instinkt za stvaranjem i mi, makar na trenutak, tonemo u noć beskonačnog stvaranja snovi kojeg ostaju kad i ako se vratimo.

Nikakova politička korektnost nema pristup u te oaze apsolutne radosti. Umjetnost je jedan od najljepših putevau beskonačni raj. Ona je posvuduoklo nas pričajući nam priče o bogolikoj strani naše naravi. Treba joj se otvoriti i slušati.

O AUTORU: Vladimir Peter Goss (Vladimir Gvozdanović) rođeni je Zagrepčanin s Mirogojskogbrijega, kaopečalbarproveo je 30 godina (1969.-1999.) u inozemstvu, uglavnom u SAD. Na zagrebačkojKlasičnojgimnaziji je maturirao, adiplomiraoengleskijezikiknjiževnostipovijestumjetnosti, potommagistriraopovijestumjetnostinaFilozofskomfakultetuSveučilišta u Zagrebu, azatimdoktoriraopovijestumjetnosti 1972. nauglednom Cornell University u Ithaci (u državi New York). Kao ugledansveučilišninastavnikprofoesor Goss je predavaonavišeuglednihsveučilištau svijetu (University of Michigan, University of North Carolina i University of Tel Aviv). Autor je ilisuautorjedanaestknjigailiznanstvenihkatalogaisedamdesetakstudija s područjaumjetnostisrednjegvijeka, s naglaskomnarazdobljapredromanikeiromanike. Kao predsjedateljsekcijai/iliizlagačnastupio je na 52 međunarodnaskupa u SAD, Belgiji, Francuskoj, Luksemburgu, Italiji, Slovačkoj, Mađarskoj, HrvatskojiIzraelu.

Objavio je 6 romana, 2 zbirkepričaišezdesetakpriča u novinamaičasopisima.Između 1992 i 1999.čak je bio idopisnikVečernjeglistaiz SAD, atijekomtogpečalbarskogdoba bio jeivoditeljOdjelazapromidžbuNacionalnefederacijeameričkihHrvata.

U listopadu 2012.umirovljen je kaoredovniprofesorpovijestiumjetnosti u trajnomzvanjunaSveučilištu u Rijeci, a u rujnu 2014. imenovan  ProfessoromEmeritusomnaSveučilištu u Rijeci. Vrlo je aktivannastavnikpridoktorskomprogramunaSveučilištu u Zagrebu, a do kraja 2012. bio je voditeljprojekta MZOŠ-a «Romanika u međuriječju Save i Drave ieuropskakultura». T

 

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Dalailama
    #1 Dalailama 5 srpnja, 2014, 05:33

    Budite oprezini s tim ezotericnim inovacijama, jer od Boga potjece sve sto postoji, a sve sto postoji ima svoje odlike koje traju onoliko koliko im je Stvoritelj odredio trajanje da bi se na kraju ciklusa nastanka i razvoja nasli u praiskonskom stanju ciju strukturu i razvoj tek naslucuje vrlo mali broj suvremenih istrazivaca, a od njih je prvi bio Rudjer Boskovic.

    N.B. Rudjera Boskovica je ostro napadao francuski sveznadar d’Alambert i – zasutio kad su pametni ljudi (najprije u Njemackoj) Rudjera uzeli ozbiljno, da bi na temelju njegove ‘Teorije prirodne filozofije’ nastala vrlo snazna grana znanosti – atomska fizika cije podrucje zanimanja – traganje za ‘bozijom cesticom’ i dalje traje uz veliku suzdrzanost onih koji nesto znadu.

    Odgovorite na ovaj komentar

<