NA PUT NA PUT

PISMO IZ TANZANIJE

1. lipnja, 2016.

„Mmarafiki zangu wadogo Maasai“, tako sam im se obratio u Školi na swahiliju, kad krenu u osnovnu školu koja je udaljena kojih 6-7 km (djecu u odlasku i povratku uvijek prati jedan pripadnik plemena) neće vise biti toliko neprilagođena i sa skromnijim znanjem u odnosu na drugu djecu.
U Tanzaniji su uvjeti školovanja skromni i u takvim okolnostima su pripadnici plemena Maasai, a i druga plemena lagano marginalizirana u društvu i tim više smatram da je pomoć došla u prave ruke

Napisao i snimio: Zoran Jagec

Dragi prijatelji,

Pored gradića Rujewa na jugu Tanzanije (gdje obitavam već trimjeseca u domu Don Ante Batarela i hvala mu na velikoj potpori i pomoći) nalazi se selo MAASAI plemena – MOGERO.
U selu imaju malu pred-školu koju trenutno pohađa 63-je djece. Nastavu vodi pripadnik plemena, ucitelj Amani. Škola je nadasve skromna i djeca su do sad nastavu pratila sjede i na podu ili par improviziranih klupa od dasaka i granja, bez stolova i bez ikakvog pribora za pisanje ili eventualno uz kredu i pločicu koju svi dijele.
Našim zajedničkim trudom uspjeli smo opremiti školu sa 20 klupa i stolova.
Svako dijete je dobilo teku, olovku, gumicu i šiljilo. Djeci je to prvi pribor u životu. Nadam se da će ih od sada više i redovnije pohađati nastavu. Smatram da je odabir ove škole bio dobar izbor iz slijedećih razloga. Osim sto smo djeci omogućili i osigurali koliko-toliko normalne uvjete za pohađanje nastave, mišljenja sam da – naši mali Maasai prijatelji „Mmarafiki zangu wadogo Maasai“, tako sam im se obratio u skoli na swahiliju, kad krenu u osnovnu školu koja je udaljena kojih 6-7 km (djecu u odlasku i povratku uvijek prati jedan pripadnik plemena) neće više biti toliko neprilagođena i sa skromnijim znanjem u odnosu na drugu djecu.

U Tanzaniji su uvjeti školovanja skromni i u takvim okolnostima su pripadnici plemena Maasai, a i druga plemena lagano marginalizirana u društvu i tim više smatram da je pomoć došla u prave ruke.

Masai žive u kraalovima

Masai (Maasai) su narod istočno-sudanske porodice naroda (Nilsko-saharska), ogranak Nilota, a danas su nastanjeni u području Kenije i Tanzanije. Masai su izvorno pravi polunomadski pastirski narod, koji za ispašom kreće sa svojim stadima stoke. Tek su se u Tanzaniji neke grupe Masaija počele baviti agrarnim poslovima. Godine 1959., prema Haileyu (navodi Marlene M. Martin), posjedovali su nekih 700.000 grla stoke, a uz njih i velika stada ovaca, koza i kokošiju.

Temeljna socijalna jedinica je kraal sastavljen od poliginijskih obitelji; 20-50 kraalova čini selo, također zvano kraal (boma, enk-ang). Među Masajima postoji sistem dobnih razreda, u kojima su muškarci podijeljeni u 3 grupe: mladiće, ratnike (moran) i starce.  Kad postane ratnik, mladić mijenja boravište i odlazi u posebno selo zvano manyatta. U manyatti žive ratnici, njihove majke, sestre i neinicirane djevojke-ljubavnice. Nasuprot manyatti kraal se sastoji od oženjenih “staraca” (muškarci koji više nisu ratnici) i njihovih obitelji. Ratnik kojemu je dužnost štititi selo (pleme) nikada nije ženjen. Tek isluženi ratnik smije se oženiti, nakon čega napušta manyattu i odlazi u kraal.

Glavni grad Dodoma

Tanzanija (svahilski Jamhuri ya Muungano wa Tanzania), država u istočnoj Africi, između Ugande (duljina granice 396 km) i Kenije (769 km) na sjeveru, Indijskog oceana na istoku, Mozambika (756 km) na jugu, Malavija (475 km) i Zambije (338 km) na jugozapadu, DR Konga (459 km) na zapadu te Ruande (217 km) i Burundija (451 km) na sjeverozapadu; obuhvaća 945 090 km².

Prema popisu stanovništva iz 2002. u Tanzaniji živi 34 569 232 st., a prema procjeni stanovništva iz 2012. god. 47 656 000 st. ili 50,4 st./km². Najnaseljeniji su (više od 150 st./km²) jugoistočna obala Viktorijina jezera, prigorje Kilimandžara, sjeverozapadna obala jezera Nyasa te otoci Zanzibar i Pemba, kao i Ukerewe u Viktorijinu jezeru; istočnoafrički ravnjak gotovo je pust (do 5 st./km²). Stanovnici su uglavnom Crnci Bantu (95% st., odn. oko 130 naroda), među kojima su najbrojniji pripadnici skupina Sukuma (9,5%), Hehe i Bena (4,5%), Gogo (4,4%), Haya (4,2%), Nyamwezi (3,6%), Makonde (3,3%), Chagga (3,0%), Ha (2,9%) i dr. U primorju žive Arapi i Svahili (mješanci Azijaca i Crnaca Bantu), a u gradovima Pakistanci i Europljani. Sjevernu i središnju Tanzaniju naseljavaju hamitski Masaji i narodi srodni Bušmanima (Luo, Tatoga i dr.). Po vjeri su muslimani (35%; na otoku Zanzibaru 98%), pripadnici različitih domorodačkih vjera (35%) i kršćani (30%). Porast stanovništva iznosi 3,0% (2007–12), prirodni priraštaj stanovništva 2,38% ili 23,8‰ (2010); natalitet 37,7‰ (2010; svjetski prosjek 19,2‰), mortalitet 12,9‰ (2010; svjetski prosjek 8,2‰), mortalitet dojenčadi 51,0‰ (2010). U dobi je do 14 godina 44,3% st., u dobi od 15 do 59 godina 51,3% st., a u dobi od 60 i više godina 4,4% stanovništva. Očekivano trajanje života iznosi 53,0 godina za muškarce, odnosno 56,0 godina za žene (2010). U poljoprivredi i šumarstvu zaposleno je 74,6% st., u industriji i građevinarstvu 4,9%, u uslužnim djelatnostima 20,5% st. (2006).

Sveučilište je u Dar es Salaamu; službeni su jezici svahilski i engleski. Glavni je grad Dodoma (od 1980; 183 000 st., 2007), a najveći grad i luka Dar es Salaam (2 930 000 st., 2007); ostali su veći gradovi (2006): Mwanza (458 100 st.), Zanzibar (422 300 st.), Arusha (362 900 st.), Mbeja (304 200 st.), Morogoro (209 058 st., 2002), Tanga (180 237 st., 2002), Moshi (156 959 st., 2002), Kigoma (131 792 st., 2002), Tabora (127 887 st., 2002), Musoma (103 497 st., 2002) i dr.; u gradovima živi 26,3% st. (2010).

Među najnerazvijenim državama u svijetu

Od sredine 1980-ih Tanzanija postupno napušta državno-planski model i preusmjerava se na tržišno gospodarstvo. Početkom 2000-ih siromašno je oko 36% stanovnika, a gospodarstvo je među najnerazvijenijima u svijetu i ovisno o međunarodnoj pomoći (2005. u iznosu od 1,5 mlrd. USD). Procijenjeni BDP 2007. iznosio je oko 14,1 mlrd. USD; BDP po stanovniku bio je oko 358 USD (izračunan prema paritetu kupovne moći BDP je bio oko 43,5 mlrd. USD, a BDP po stanovniku oko 1100 USD). U sastavu BDP-a udjel je poljoprivrede 43%, uslužnoga sektora 39%, a industrije 18% (2007). U poljoprivrednoj ponudi prevladavaju kava, čaj, pamuk, orasi, duhan, kukuruz i egzotično voće (proizvodnja klinčića prevladava na Zanzibaru). Dugotrajne suše početkom 2000-ih pogodile su poljoprivredu i rad hidroelektrana (osiguravaju oko 60% električne energije). U industrijskoj ponudi vodeći su šećer, cigarete, biljni insekticidi, užad, dijamanti, zlato, željezo i dr. Uz ležišta ruda i minerala te hidroenergetske potencijale, prirodna bogatstva čine i veliki nacionalni parkovi. God. 2007. vrijednost izvoza bila je oko 2,1 mlrd. USD (izvozi ugl. zlato, kavu, orahe, proizvode ručne izradbe, pamuk i dr.), a uvoza oko 4,6 mlrd. USD (u uvozu prevladava roba široke potrošnje, strojevi, prijevozna sredstva i oprema, nafta i dr.). Vodeći su vanjskotrgovački partneri Kina, Indija, Južnoafrička Republika, Kenija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Zambija, Nizozemska, Japan i dr. God. 2007. vanjski je dug oko 5 mlrd. USD, a devizne rezerve 2,4 mlrd. USD.

Novčana je jedinica tanzanijski šiling (T Sh; TZS); 1 šiling = 100 centa.

Safari na jeziku Masaija znači putovati

Najveću zemlju istočne Afrike nazivaju  i „safari prijestolnicom“. Tanzanija je jedinstvena zemlja koja se može pohvaliti s više od 40 nacionalnih parkova, s brojnim parkovima prirode i rezervatima te fascinantnim životinjskim svijetom. Ngorongoro, Kilimandžaro i Zanzibar tek su neki od lajtmotiva Tanzanije koje će upoznati svi koji se odluče za ovaj program putovanja. Riječ “safari” na jeziku Masaija znači putovati, a upravo safari u Tanzaniji obećava nenadmašno putovanje svijetom divljine kojeg ovdje uz najpoznatije velike zvjerke (lavovi, gepardi, leopardi), koje se promatraju tijekom tura kroz nacionalne parkove,  čini i oko 60.000 vrsta kukaca, više od 25 vrsta gmazova i vodozemaca, oko sto vrsta riba te oko 1000 različitih vrsta ptica.

Neistraženi rajski otok Zanzibar

Kroz Zanzibar koji je u prošlosti bio središte istočnoafričke trgovine, prolazile su brojne karavane koje su ostavile trag u kulturi koja je danas mješavina arapske, afričke i portuglaske, ali nisu naštetile prirodnim ljepotama pa se ovaj rajski otok u Indijskom oceanu, diči čistim plažama s čarobno bijelim pijeskom na kojima nema kraja užicima.

Zanzibar je dio Tanzanije. Sastoji se od otoka zanzibarskog arhipelaga u Indijskom oceanu, 25 do 50 kilometara od obale Afrike. Arhipelag se sastoji od dva veća otoka Unguja i Pemba te mnoštva manjih otoka. Otok Unguja je najveći otok arhipelaga i često se naziva Zanzibar.

Zanzibar je dugo bio neovisna država, sve do ujedinjenja s Tanganyikom u Tanzaniju 1964.g. Unutar Tanzanije, Zanzibar ima određenu regionalnu autonomiju, a glavni i najveći grad je Zanzibar City na otoku Unguja.

Iz Dar es Salaama prema Zanzibaru putuje se trajektom. Cijena povratne karte za trajekt iznosi između 60 i 80 dolara što i nije tako jeftino s obzirom na njihov niski standard. Plovidba traje oko dva sata. Kada se smjestite na trajekt, svaki čovjek na brodu dobije male crne vrećice u slučaju mučnine. Trajkt plovi do Stone Townu.  Većina zgrada u središtu pod zaštitom je UNESCO-a, a izgrađene su u 19. stoljeću kada je otok, pod vlašću omanskog sultana, bio glavni trgovački centar u Indijskom oceanu.  Dugi niz godina bio je središte istočnoafričke trgovine robljem i slonovačom. Karavane koje su u unutrašnjost Afrike odlazile po robove kretale su upravo sa Zanzibara, a odavde je i Stanley krenuo u potragu za najvećim istraživačem Afrike Davidom Livingstonom.

Odmah smo posjetili prvi u planu izlet – Prison Island gdje smo se družili s divovskim kornjačama. Za taj izlet isto se vrijedi cjenkati kao i za sve u Zanzibaru. Na kraju je prijevoz brodom za nas troje koštao je 100 kuna, a ulaz na sam otok pet dolara po čovjeku. No zato je, ne baš bajna pizza u restoranu na otoku, oko 70 kuna. Zanzibar nije tako jeftin jer je turistički otok, ali ipak se može pronaći pristojan smještaj za 15-tak dolara po čovjeku. T