OLUJNI MARATON SISAČKOG ŽUPANA ŽINIĆA

OLUJNI MARATON SISAČKOG ŽUPANA ŽINIĆA

14. kolovoza, 2015.

lederer0
U slavljeničkom raspoloženju javnosti ipak nije promaknula informacija o promaknućima, odlikovanjima i pohvalama 162 pripadnika OSRH uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Uza umirovljenoga veterana Željka Krapljana (Sisak), dobitnik predsjedničina odlikovanja Reda bana Jelačića postao je i Željko Perinović (Novska). Ista je kolajna zasluženo i posthumno pripala ratnom doprinosu Stjepana Grgca, ali i gromovitu topniku Ivici Brozu i Stjepanu Kostanjeviću(Glina), nadasve skromnom i samozatajnom izvidniku-monitoru agresorskih ratnih redova

Napisao: Josip Frković

Ako je vjerovati nekim medijskim procjenama, za brojne kolovoške „olujne“ svečanosti – one državnog, regionalnog ili lokalnoga ranga – utrošeno je gotovo 200 milijuna kuna. Svakako puno novca za državu u svekolikoj krizi. Pa ipak kad je za 20. obljetnicu trijumfalne pobjede i vojnoga brisanja fantomske velikosrpske tvorevine sao krajine, vrijedilo je uložiti… Još 26. srpnja u Strugi Banskoj komemoriralo se ubijenim zagrebačko-sisačkim redarstvenicima i istaknutom heroju Domovinskoga rata Blaževiću Čađi. I baš tu počinje ljetni slavljenički maraton sisačko-moslavačkoga župana Ive Žinića, njegovih zamjenika i drugih suradnika. Uoči 5. kolovoza, već po tradiciji, s gradske razine vijence su polagali i svijeće palili (stalni dežurni) zamjenici gradonačelnice Kristine Ikić Baniček, Vlado Andučić i Marko Krička. U hotelu „Panoniji“ pak održan je sat povijesti brigadira Ivice Matanovića. Sedam dana kasnije, novinskom se konferencijom protiv indolentne SDP-ove gradske vlasti oglašava predsjednik HSLS-a i gradski vijećnik Miljenko Žamarija. Ocjenjujući „šuplje“ sadržaje obilježbe omalovažavanjem najsjajnije vojne pobjede u dugoj povijesti Hrvata, uvijek bučni Žamarija uspoređuje sisačku mlaku obilježbu s onim što se tih dana zbivalo u susjednim gradovima. Dakako, imao je pri tome na umu i središnju ulogu Siska u organizaciji cjelokupne obrane od četničke pobune i agresije. Član HSLS-a Zlatko Krušić, pak, podsjeća na pripremni sastanak Koordinacije udruga Domovinskoga rata s gradonačelnicom, koja je odbacila prijedlog o zajedničkoj proslavi na Zibelu. Očito se radilo o štednji zaliha gradske blagajne. Svjedok neuspjelih dogovora Marko Krička, međutim, opovrgava i podsjeća kako su gradske strukture željele organizaciju mimohoda i izložbu najmodernije borbene tehnike HV-a.

Sjećanje na Štefa i Ozrena

Nesporazumi i osobno-politički animoziteti veteranskih čelnika potiru cijelu ideju. Štoviše, liberali se nisu odazvali polaganju vijenaca za stradale hrvatske branitelje. Među prvima, prvoga dana „Oluje“ poginuloga brigadira Stjepana Grgca Grge i mladoga Moslavca Ozrena Jalžečića, prisjetili su se u kobnoj Kotar šumi i na Žažinskome brijegu ratni prijatelji iz 57. samostalne bojne ZNG-HV-a i istoimene brigade „Marijan Celjak“. Uz udovicu Božicu, kćer Maju i sina Gorana Grgca, molili su na grobu početno zapovjednika prve brigadne bojne i nazočili svetoj misi zadušnici u povijesnoj župnoj crkvi sv. Nikole i Vida. I dok su srbijanski i dodikovski susjedi naveliko najavljivali dan sjećanja na sunarodnjake poginule „u hrvatskoj agresiji“, poznati pjesnik, ratni čelnik SPO-a i preodjenuti demokrat Vuk Drašković u tiskovinama je poručio kako su za „Oluju“ glavni krivci srbijanske elite i Dedinje. Možda je zaboravio svoje prijetnje odsijecanjem ruku svim protivnicima srbijanske hegemonije i vožda Slobe. Mnogo mudrih poruka Hrvatima nije propustio poslati ni ratni četnički huškač, glinski praktikant i novi naprednjak Aleksandar Vučić, da bi napokon došao i na ideju zajedničkog srpsko-hrvatskoga dana žalosti za sve žrtve minuloga rata kojem se navodno ne zna krivac. Skupovima u čast pobjedonosne 1995., pridružilo se i dosta onih vjerskoga sadržaja uz dane oslobođenja. Od Sela i blagdana sv. Marije Magdalene, sv. Jakova u Mošćenici, do sv. Marte u Šišincu, Male Soline, Donjih Jama, Stublja, Dvora, Mokrica, Gline i Petrinje. Usred slavlja, na novinskim stupcima osvanuo je napis kako Fred Matić ima dvostruko više odličja od stratega i junaka naše najveće svenarodne pobjede generala Ante Gotovine.

Glinski mimohod 20. pukovnije

Bio je Ivo Žinić i u Kninu, u grandioznoj crkvi Velikog Hrvatskog Krsnoga Zavjeta, projektantskom remek-djelu Splićanina Jerka Rošina, odnosno projektanta interijera Ante Vrbana, i na kninskoj tvrđi i platou uza spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, koji je kolovoza 1995. poljubio divovsku zastavu slobode. U rodnoj Glini, gdje je 8. kolovoza bezuvjetnu predaju bojovnicima generala Petra Stipetića u Gornjem Viduševcu potpisao zapovjednik okružena napadača, 21. kordunskoga korpusa SVK-a pukovnik Čedomir Bulat, održan je i mimohod ratnih veterana, pripadnika 20. Domobranske pukovnije „Ban Jelačić“. Vidjeli smo tako Marka Sremića, Ivu Šanteka, Ivana Prajdića, generala Dragu Matanovića, Ivu Žinića i brojne druge povijesne osobe Domovinskoga rata na Banovini. Našao se u gradu bana Jelačića i novljanski gradonačelnik Vlado Klasan u obveznoj pratnji mlade novinarke radijske postaje Novske. Pred novim spomen-obilježjem za 392 smrtno stradale hrvatske žrtve, skrušeno se pomolio. U povorci ulicama Gline našao se i biskup sisački mons. dr. Vlado Košić, nekadašnji župnik na prvoj crti fronte, a već dva desetljeća na prvoj crti duhovne i materijalne obnove Banovine i cijele biskupije koju čine 63 župe. U slavljeničkom raspoloženju javnosti ipak nije promaknula informacija o promaknućima, odlikovanjima i pohvalama 162 pripadnika OSRH uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Uza umirovljenoga veterana Željka Krapljana (Sisak), dobitnik predsjedničina odlikovanja Reda bana Jelačića postao je i Željko Perinović (Novska). Ista je kolajna zasluženo i posthumno pripala ratnom doprinosu Stjepana Grgca, ali i gromovitu topniku Ivici Brozu i Stjepanu Kostanjeviću(Glina), nadasve skromnom i samozatajnom izvidniku-monitoru agresorskih ratnih redova.

“Za dom –spremni“ u vojnu terminologiju HV-a

I dok u redovima srpske manjine tek episkop Fotije za boravka u Morpolači spominje „srpsku Dalmaciju“, vukovarski Mladi Jastreb/Branko Borković, s kojim smo se susreli na ulicama slavljeničkoga Knina, poručio je kako bi uzaludno i priglupo osporavanje povijesnoga borbenoga pokliča Nikole Šubića Zrinskog „Za dom – spremni“ jednom zauvijek trebalo zaustaviti. Jednostavno ga uvrstiti u hrvatsku vojnu terminologiju.
Cijela javnost, pa i građani iz redova srpske manjine, priviknut će se na taj pozdrav kao što su se – poslije oštrih protivljenja – navikli i na hrvatsku kunu. Desetoga kolovoza, dok su Petrinjci brojnim manifestacijama obilježavali gradski blagdan Lovrenčeva i obljetnicu slobode, na brdu Čukuru otkriven je spomenik legendarnom HRT-ovu snimatelju Gordanu Ledereru. U povodu obljetnice pogibije, za koju su najizravnije krivi ubojica Milan Zorić, rodom iz Rosulja i prijeratni zaposlenik auto-limarije sisačkoga „Autoprometa“, te zloglasni Ličanin popljuvanih zlatnih epoleta Andrija Rašeta. Zorić se, zamislite, na sudsku presudu bezobrazno i drsko žalio Vrhovnom sudu i četvrt stoljeća iza divljanja bradatih spodoba nalazi se na slobodi. Usprkos europskom uhidbenom nalogu i interpolskim tjeralicama… Kako je predizborna godina, zanimljivo je doznati hoće li u novom mandatu hrvatsko pravosuđe postati efikasnije. Sadašnji kukurikavci nastoje se pojačati marginalnim strančicama pod SDP-ovim kišobranom, pa je tako – kojeg li čuda – MIlanovićev potpredsjednik Maras nedavno na Mirogoju sudjelovao u odavanju počasti pučkom tribunu i žrtvi velikosrpske „crne ruke“ Stjepanu Radiću. U preoblikovanju navodne demokratske koalicije, štoviše, neokomunisti računaju i na frakcije seljaka i pravaša. Bude li potrebe, svoja velika iskustva moći će im prenijeti članovi HSP-ova razvlaštena kvarteta. Poznati sljedbenici mnogobrojne SDP-ove sisačko-moslavačke koalicije od 2005. koja je mimo zakona zamračila desetke milijuna kuna. Sasvim za kraj sisačko-moslavačkog političkoga mozaika, tužna vijest: U 54. godini iznenada je umro svestrani Ivica Posavec, predsjednik Folklornoga ansambla „Ivan Goran Kovačić“, predsjednik mjesnoga HDZ-a i Mjesnog odbora rodne Stare Drenčine. Do posljednjeg počivališta, uz izraze zahvalnosti za predan dugogodišnji rad, ispratio ga je velik broj Siščana.T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code