OKRUGLI STOL O ENERGETSKOM TRŽIŠTU

OKRUGLI STOL O ENERGETSKOM TRŽIŠTU

28. studenoga, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

21120 1617

U srijedu, 27. studenoga 2013. organiziran je u Zagrebu okrugli stol „Budućnost energetskog tržišta Hrvatske i Europske unije“ na kojemu je naglašeno da Hrvatska treba postati ključno čvorište energetske politike u ovom području Europe, preuzeti liderstvo u regiji i to u najkraćem roku od pet do sedam godina, istaknuo je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, na okruglom stolu „Budućnost energetskog tržišta Hrvatske i Europske unije“, što ga je u srijedu u partnerstvu s HEP-om i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva organizirao magazin Banka.

Ministar Vrdoljak najviše nade polaže u eksploataciju plina i ističe da postoji veliki interes svjetskih energetskih kompanija za ulaganje u taj sektor.  Jer bi Hrvatska postala jedna od rijetkih europskih država koja bi imala veću proizvodnju u energetskim resursima nego što iznosi njezina potrošnja.

U raspravi su sudjelovali Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Ivor Županić, direktor HROTE, Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a te Maja Bešević Vlajo, investicijska savjetnica u Podravskoj banci, a više njih je naglasilo da postojeća energetska politika EU promašena, odnosno da i Europska komisija uviđa da će je morati korigirati, pogotovo u dijelu koji se odnosi na subvencioniranje obnovljivih izvora energije.

Maja Bešević Vlajo naglasila je kako Europa zadnjih deset godina bilježi porast opterećenja kućanstva cijenama električne energije i plina. Cijene energenata su od ranih 90-ih godina u Europi vrlo različite jer ne ovise samo o tržišnim aspektima, već i političkim faktorima, ali i različitim državnim nametima, porezima.

Analizirajući cijene u pet najvećih europskih ekonomija uočila je da su cijene plina i električne energije sinkronizirano rasle u svim državama, a razlog leži, utvrdila je, i u velikim poticajima u proizvodnji obnovljivih izvora energije, zbog čega su cijene struje, više rasle od cijena drugih energenata. Time Europa, zbog sve veće cijene energenata, gubi konkurentnost u odnosu na ostala svjetska gospodarstva, poput Amerike. Kako države i vlade ne mogu izaći u susret ni kućanstvima, niti gospodarstvu sa manjim porezima, očekivanja su da će cijene energenata u budućnosti, samo još više rasti.

Diverzifikacija energenata – Šerić kaže kako se u Europi sve manje isplati ulaganje u energetske objekte, jer omjer cijene u odnosu na zaradu po dionici pada. Stoga sve energetske kompanije imaju problem s ulaganjima, marže na proizvodnju električne energije se smanjuju, nema povrata investicije, tržišni rizik ne postoji.

HEP će, ističe Šerić, u toj neizvjesnoj budućnosti energetske politike, raditi na diverzifikaciji energenata. Graditi će se Plomin C na ugljen, termoelektrane na plin (premda je njegova cijena trenutno previsoka), a i tamo gdje će se moći dobiti dozvole graditi će se nove hidroelektrane.

Šerić je napomenuo kako je rok za prihvaćanje obvezujućih ponuda za Plomin C, produžen do 30. travnja 2014. godine, te kako za HEP rizika u tom projektu nema, budući se traži partner za projektno financiranje teško oko 800 milijuna eura. Tim bi projektom, kaže Šerić, HEP nadomjestio prosječno 20 posto električne energije koju godišnje uvoze. Za HEP bi i za državu to bio potpuno svježi kapital, a da bi se dobili takvo financiranje, morate razmišljati kao bankar, zaključuje Šerić.

Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, istaknuo je da EU mora uvesti porez na fosilna goriva kao jedinog elementa preko kojeg će rješavati sve ostale stvari. Ono što se je do sad događalo u Hrvatskoj, ocjenjuje izgubljenom bitkom, ali ne trebamo se osvrtati na prošlost već trebamo  novi način razmišljanja i planiranja.

 

Tomislav Jureković, predsjednik HERA-e, ako je riječ o obnovljivim izvorima energije, ne misli da je EU po tom pitanju doživjela krah, već napominje, dugoročni projekt i strategija EU, i u njoj Europa ima najkonzistentniju politiku. Ivan Raos T

 

4 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<