Pavlići danas mogu uživati u slatkim plodovima extra džema od bobica bazge
Piše: Zoran Milanović
OPG Pavlić iz Svete Klare danas se s punim pravom može pohvaliti svojim projektima koji su započeli još daleke 1970. godine. Naime, tada je prva generacija obitelji Pavlić započela uzgoj kupusa za preradu i kiseljenje. Iz drvenih hrastovih bačvi i tradicionalne recepture, već pune 42 godine, na Tržnici Dolac u središtu Zagreba prodaje se ta autohtona vrsta kupusa pod nazivom ‘Varaždinsko zelje’. Naredne generacije obitelji Pavlić, proširuju asortiman i 2004. godine započinju s projektom uzgoja već pomalo zaboravljene voćne vrste bazge i ujedno postaju prvi registrirani uzgajivači te voćne vrste pod ekološkim nadzorom u Hrvatskoj. A tri godine poslije – 2007. započinju i s proizvodnjom prvih ekoloških prerađevina na bazi cvjeta i bobica bazge, od ekstra džema od bobica bazge do sirupa. O tom doista rijetko svijetlom primjeru u našem sadašnjem posrnulom gospodarstvu razgovarali smo s voditeljem projekta Krešimirom Pavlićem, koji je zasigurno svoja znanja i iskustva vrijedno upijao od djeda Ivana i oca Borisa.
BAKA ZLATA I DANAS PRODAJE VARAŽDINSKO ZELJE
Već davne 1970. godine započinjete s uzgojom i preradom kupusa, danas Hrvatske autohtone vrste poznato kao ‘Varaždinsko zelje’. Kako ste uspjeli tolike godine, skoro pa pola stoljeća, održati se na tržištu uz korištenje tradicionalnih procesa i receptura?
Te 1970. godine prva generacija OPG Pavlić odnosno moj djed Ivan Pavlić započinje uzgoj kupusa za preradu (kiseljenje). Metode i procese koji su se koristili tada očuvali smo do danas, dakle i danas se koriste drvene hrastove bačve i tradicionalne recepture. Jedino tržište za poljoprivredne prehrambene proizvode koje su koristili bile su Zagrebačke tržnice tj.Tržnica Dolac u samome srcu Zagreba gdje je i dan danas očuvan dio te trgovačke tradicije prodaje kiselog kupusa u svježem stanju. Mi smo svih 42 godine prisutni na istoj lokaciji gdje je moja 76.godišnja baka Zlata Pavlić trgovac od samih početaka do danas. Tradicija, kvaliteta , dugogodišnji kupci i dobri prodajni rezultati razlog su naše motivacije da nastavimo tu tradiciju, proširimo asortiman i da podignemo sve na jednu višu razinu. Zahvaljujući mome ocu Borisu Pavliću koji je odlučio nastaviti djedovu tradiciju i nakon njegove smrti, koja ga je othranila i školovala, još dan danas smo, uz ulaganja u proizvodni proces, prisutni i prepoznatljivi po svojim proizvodima na tržištu. Rast je vidljiv iz godine u godinu jer potražnja za domaćim proizvodima je velika a nažalost, proizvodnja izumire.
BAZGA LJEKOVITA BILJKA A NE KOROV
Što Vas je nagnalo, odnosno motiviralo, da 2004. godine započnete s projektom ekološkog uzgoja već pomalo zaboravljene voćne vrste bazge i postanete prvi registrirani uzgajivač u Hrvatskoj te voćne vrste pod ekološkim nadzorom?
Pošto smo svi od najranije dobi prisutni u poljoprivredi tako i ja nakon završenog Ekonomskog fakulteta i u razdoblju profesionalne nezaposlenosti počinjem s istraživanjem literature voćarstva i ljekovitog bilja gdje nailazim na informacije o bazgi. Tada 2002/2003.godine informacije o toj, sada voćnoj vrsti, su bile uvelike ograničene, gotovo da ih nije bilo u stručnoj literaturi. Informacije na internetu bile su jedini koristan izvor. Zaključili smo, pošto smo imali odličnu lokaciju za ekološki uzgoj koja je već bila okružena stablima divlje bazge i koja se nažalost u našoj kulturi tretira kao korov a ne ljekovita biljka, da je to zapravo idealna lokacija, pa smo puni entuzijazma krenuli u eksperiment. Godinu poslije, dakle 2004.podignuta je prva plantaža bazge u Hrvatskoj koja broji 2500 sadnica.
KRUNA USPJEHA EXTRA DŽEM OD BOBICA BAZGE
Godine 2007. započinjete i s proizvodnjom prvih ekoloških prerađevina na bazi cvjeta i bobica bazge. Vaš ekstra džem od bobica bazge već je prepoznat na hrvatskom tržištu. Jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima Vašega rada?
Te 2007.godine dobivamo prvi skroman urod i pošto tržište za sirovinu bazge u Hrvatskoj gotovo i ne postoji, krenuli smo, da ne propadne urod u proizvodnju prvih proizvoda od bazge. Tada započinje razdoblje proizvodnje prvih uzoraka i eksperimentiranje kako do pravog proizvoda. Na našu sreću naišao sam na pomoć stručnjaka u području Agronomije i Prehrambene tehnologije bez čijeg teorijskog znanja ne bih nikada postigli prave ciljeve. Prof.Jemrić s Agronomskog fakulteta koje je već imao prilike proučavati bazgu kod uzgojnih metoda i prof.Verica Dragović-Uzelac sa PBF-a koja je stručnjak u prehrambenoj tehnologiji uvelike su mi izašli u susret i odlučili pomoći u tome entuzijastičkom pothvatu. Tek 2010.godine nakon gotovo trogodišnjeg istraživanja, proučavanja i pokušavanja dolazimo do pravih kvalitetnih proizvoda što nije bilo nimalo lako. Pojavljuje se naš prvi proizvod Extra džem od bobica bazge koji je i naš prvi proizvod plasiran na tržište u ekološki lanac trgovina Bio&Bio. Odaziv tržišta na novi proizvod bio je dobar pa u protekle dvije godine razvijamo nova dva proizvoda Sirup od cvijata bazge i Sirup od bobica bazge.
OSTATI MALI DA BI BILI VELIKI
Kako napreduje Vaš mladi voćnjak dunja ‘Leskovača’ i kada se mogu očekivate ekološke poslastice od toga mirisnog i zdravog voća?
Mladi voćnjak Dunje Leskovače napreduje dobro ali do prvog ozbiljnog uroda i novih proizvoda trebat ćemo pričekati još koju godinu.
Gdje se sve mogu nabaviti Vaši proizvodi i razmišljate li o izlasku na EU tržište?
Naši proizvodi se trenutno mogu nabaviti u lancu ekoloških proizvoda Bio&Bio i trgovini Veronika delikatese. To su stabilni partneri s kojima se za sada pokazala dobra suradnja. Imali smo u suradnju i s nekim drugim trgovinama ali nažalost morali smo prekinuti jer smo imali problema s naplatom potraživanja. Za sada ne razmišljamo o izlasku na nova tržišta jer smo se specijalizirali za ekološku proizvodnju i trenutno je u Hrvatskoj veća potražnja od naše trenutne ponude tako da nemamo problema s prodajom. Trenutno nemamo planova i spremni čekamo da tržište EU dođe k nama.
Koji su Vaši planovi u narednom periodu, odnosno koja je Vaša misija?
U narednom periodu naš je plan kretati se sporim ali sigurnim koracima na tržištu, mi ćemo se sigurno držati kvalitete a ne kvantitete proizvodnje i nastojat ćemo ostati dovoljno mali da bi bili veliki, tj.posebni na tržištu po svojim proizvodima.
3 komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.