OD UMIRAONE DO HOTELA

OD UMIRAONE DO HOTELA

12. siječnja, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 

ostojimarof 50460072bfcc0 650x360c

Obnova bolnice u Novom Marofu vrijedna je 33 milijuna kuna 

Napisala: Višnja Gotal /www.regionalni.com

 

Specijalna bolnica u Novom Marofu ovih je dana veliko gradilište. Između dva stara krila zgrade gradi se novo. Konkretno, treća će zgrada biti spojena s prve dvije, čime će sva tri objekta postati
kompaktnom cjelinom.
Na mjestu gdje će se nalaziti suteren danas je još uvijek samo duboka, zastrašujuća rupetina.

– Na razinu zemlje, izaći ćemo u ožujku. Do tog trenutka radovi će nas koštati 3,5 milijuna kuna, koje ćemo financirati u suradnji s Ministarstvom zdravstva, rekao nam je sanacijski upravitelj bolnice Mladen Smoljanac. Ostatak sredstava planira se namaknuti iz EU fondova.

 

PLAZMA TELEVIZORI

U bolnicu  je u zadnje četiri je godine uloženo 14 milijuna kuna, dok će se do završetka planirane obnove i modernizacije, početkom 2016. godine, potrošiti oko 33 milijuna kuna.
Kako će izgledati nova bolnica koji su donedavno morbidno nazivali “umiraonom” vidljivo je i danas na drugom katu jedne od zgrada. Sve su sobe, obojene pastelnim nijansama, dvokrevetne s plazma televizorima na zidu i kupaonicama.
Na pitanje za koliko će se kreveta, obzirom na dodatne pogodnosti, povećati bolnica, Smoljanac kaže – Kapacitet bolnice se neće povećavati nego će se šesterokrevetne sobe zamijeniti za dvokrevetne. I dalje ćemo imati dva odjela sa 67 kreveta za palijativnu skrb, dok će ostatak od sveukupno 300 kreveta biti namijenjen pacijentima na produženom liječenu kao i do sada, kaže upravitelj.
Bolnica će dobiti centralni prijem, kompletnu patologiju, a 2,5 godine “stari” odjel fizikalne terapije na samom je vrhu u Varaždinskoj županiji. Na fizikalnu terapiju u Marof dnevno dolazi 80-ak ljudi.
Na pitanje neće li novi bolnički standard iz nje “istjerati” pacijente HZZO-a, a u moderne sobe opremljene najsuvremenijim namještajem, useliti privatni pacijenti, upravitelj Smoljanac odmahuje rukom i tvrdi da će bolnica i dalje biti javna ustanova.

 

KOSI LIFT

Budući da radovi nisu najavljivani na “velika zvona”, gradom su, nakon problema uzrokovanih nevremenom,  odmah počele kružiti razne spekulacije. Nakon što je oko Martinja tri dana neprestano kišilo, stigao nam je poziv da je nevrijeme uzrokovalo štetu na gradilištu od 1,5 milijuna kuna. Čuli smo narušenoj statici, klizanju zgrade te odvajanju lifta od zida za čak desetak centimetara u jednom od krila zgrade.

– Sve se radi po pravilima struke i uz nadzor.Zgrada jest stara, ali betonira se novi dio, “pilotira se”. Istina, nastao je manji odron zemlje, uzrokovanom kišom, a šteta je 300 tisuća kuna. Budući da smo znali da će biti “dobronamjernika” – naviknuti smo – sami smo pozvali inspekciju da pregleda gradilište i utvrdi štetu. Utvrđena je, citiram “Objektivna okolnost uzrokovana višom silom”. Što se može i očekivati na gradilištu kad u tako kratkom vremenu padne 200 i nešto litara kiše? Kroz ovaj dio parka je prošla cikolona, od 1480 iščupala tri stabla. Ministarstvo je platilo sve nastale troškove pa bolnica nije imala dodatni trošak. Jedino dvotjedni zaostatak radova. To je to. Priča o liftu je vrlo smiješna. Ako lift nije sto posto u “vagu” ne bi radio. Pa to pričaju ljudi koji nikada nisu izgradili niti jednu stepenicu. Lift ne može biti ukoso. Zbog toga niti kosi toranj u Pizi nema lift, mirnim tonom zaključuje sanacijski upravitelj.

Na pitanje što misli tko, zašto i s kojom namjerom plasira priče o navodnim nepravilnostima koje skupo koštaju porezne obveznike, veli:

 –  To je čista objest uzrokovana neznanjem i prkosom. Čak bez osobnog razloga. Već sam rekao da ovo nije prvi put – od kada je koalcija na vlasti u Marofu imamo svoje “dušebrižnike”. Nikad pas ne laje radi sela, zaključuje sanacijski upravitelj specijalne bolnice, Mladen Smoljanac, ujedno i
dogradonačelnik Novog Marofa.
Specijalna bolnica u Novom Marofu ima oko 270 zaposlenih. Za grad Novi Marof, Bolnica je značajan čimbenik prihoda i zapošljavanja, a njen park pluća su grada. U ovoj se bolnici mogu obaviti i polikliničke usluge (ambulanta, laboratorij) neovisno na koju je ustanovu naslovljena uputnica.

Bolnica u Novom  Marofu ima dugu i zanimljivu povijest. Tako je 1925. godine u prostoru dvorca Erdödy otvoreno “Zameljsko lječilište za slabunjavu djecu”, a godinu dana kasnije sanatorij za plućne bolesnike “Državno lječilište za tuberkulozne bolesnike”.

 Promjenom strukture bolesnika mijenjali su se nazivi, a od 1979. godine bolnica mijenja ime u Bolnica za plućne bolesti, TBC i kronične bolesti. Današnji naziv je Specijalna bolnica za kronične bolesti. T

 

3 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<