OD HOTELA ZA KORISNE KUKCE DO IVERA SA SCHUBERTOVOG LIJESA

OD HOTELA ZA KORISNE KUKCE DO IVERA SA SCHUBERTOVOG LIJESA

17. veljače, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

Bečki hotel za korisne kukce

Pregled kulturnih aktualnosti u Beču

Piše: Ivana Ćosić

Ovogodišnji 10. po redu bečki Dani ženskog filma (FrauenFilmTage 2013) će se održati od 28. veljače do 7. ožujka na već dobro poznatim lokacijama bečkog Filmcasina i Filmhausa.

Samo otvorenje jubilarnog izdanja festivala će se biti 28. veljače u bečkom kinu “Filmcasino” filmom “Take This Walz ” redateljice Sare Polley s Michelle Williams u glavnoj ulozi.

Festivalski program kao i svake godine obuhvaća i jednu retrospektivu, a ovogodišnja je posvećena austrijskoj ton majstorici Veroniki Hlawatsch koja je za svoj rad na filmovima Pljačkaš (glava nagrada na 8. ZFF-u) i Michael (pobjednik 9. ZFF-a) odlikovana Austrijskom filmskom nagradom.

Neki od najzanimljivijih filmski uradaka koje će bečka publika u okviru Dana ženskog filma imati prilike pogledati su zasigurno i All is well (Portugal), Ekstaza (Austrija/Češka), Utvrda (Njemačka) te dokumentarci Forbiden voices (Švicarska), Invisible war (SAD) i Man for a day  (Njemačka).

Više informacija o festivalskom programu na: www.frauenfilmtage.at

HARMONIKAŠKI FESTIVAL

Svi oni koji uz zvuke harmonike odmah povezuju isključivo turbo-folk ili alpsku narodnu glazbu popraćenu jodlanjem imaju potpuno krivu percepciju ovog glazbenog instrumenta.

Bečani su tako 2000. godine osnivanjem međunarodnog “Harmonikaškog festivala” željeli dokazati koliki je zapravo žanrovski raspon ovog instrumenta.

Ovogodišnji 14. po redu festival, u čijim će koncertima bečka publika moći uživati od 23. veljače do 24. ožujka, ponudit će tako mnogobrojnim svjetskim virtuozima na harmonici mogućnost da svoj instrument prikažu u pravom svjetlu.

Pri tom je posebno zanimljiv nastup Bečanina Otta Lechnera koji će 23. veljače svojim nastupom u prostorijama Tehničkog fakulteta i ove godine otvoriti festival.

Jedno od glavnih težišta ovogodišnjeg festivala pod motom “Polarna svjetlost” će 26. veljače otvoriti norveška glazbenica Guro von Germeten, a nastavak upoznavanja sa skandinavskom virtuozima na harmonici slijedi nastupima Šveđanina Larsa Karlssona i Norvežanina Øivinda Farmena 19. ožujka u bečkom kazalištu Akzent.

Iz naše se regije očekuju nastupi Edina Bosnića, Jelene Popržan, Ljubinke Jokić te Jovana Torbice.

Više informacija o ovom jedinstvenom festivalu i njegovom programu očekuje vas na www.akkordeonfestival.at.

KINESKE FOTOGRAFIJE

Druga po redu izložba u novootvorenoj bečkoj galeriji Leica nudi sažet uvid u jedno odnajznačajnijih razdoblja svjetske povijesti i to iz perspektive slavnog Magnumovog fotografa Roberta Cape (1913. – 1954.).

Izložene fotografije dokumentiraju prvu fazu japanske invazije na Kinu. Izložba obuhvaća 30 fotografija Roberta Cape, dokumentarni film te publikacije iz vremena nastanka fotografija. Opsežni tekstualni komentari uz fotografije pojašnjavaju povijesnu i političku pozadinu.

Tada 25-godišnji Capa je tijekom svoj boravka u Kini od veljače do rujna 1938. godine imao prilike dokumentirati propagandu kineske Nacionalne partije, vojne vježbe i mnogobrojne japanske zračne napade, a prilikom bitke kod Taierzhuanga je iz neposredne blizine snimimo i odlučujuće obrambene borbe.

U Kini je Capa. koji se nedugo prije ovog angažmana proslavio fotografijom vojnika iz Španjolskog građanskog rata, radio po nalogu časopisa LIFE.

LOLLOBRIGIDA I MIRA SIVORNO

U austrijskoj prijestolnici se i ove godine održao tradicionalni bečki Operni bal. Operni bal predstavlja vrhunac Bečkog fašnika, a  održava se  svake godine u zgradi bečke Države opere (Staatsoper).

Sa svojih gotovo 12.000 posjetitelja svake godine najveće je okupljalište austrijskih kulturnjaka, poduzetnika i političara, ali i inozemnih zaljubljenika u grad Beč. Usprkos cijenama ulaznica koje sežu od 260 eura  sve do 17.000 eura za zakup počasne lože, čak 2.500 posjetitelja ove glamurozne manifestacije dolazi iz inozemstva. Tradicija održavanja bala seže još iz 1877. godine, no prvi je bal pod nazivom “Wiener Opernball” održan tek 1935. godine i to s humanitarnim ciljem. Od tada se ovaj bal održava svake godine zadnjeg pokladnog četvrtka. Iznimka su bila vremena ratnih sukoba, kao npr. za vrijeme trajanja 2. svjetskog rata ili Zaljevskog rata 1991. godine.

Početak bala obično je u 22.00 sata, a završetak točno u 5.00 sati ujutro sljedećeg dana.

Za ovogodišnji bal koji će se održao 7. veljače stanovnici Beča su se pripremali  mjesecima pa tako i poznati bečki građevinski poduzetnik Richard Lugner koji svake godine za svoju pratnju angažira neku planetarno popularnu zvijezdu.

Ove je godine u svojoj počasnoj loži ugostio talijansku filmsku divu Ginu Lollobrigidu (85) i američku glumicu Miru Sorvino.

Lugner je na tiskovnoj konferenciji izjavio kako je slavnu talijansku glumicu želio ugostiti još prije 22. godine, no Operni bal je tada morao biti otkazan zbog Zaljevskog rata.

Svoj je posljednji film Lollobrigida snimila prije više od 18 godina, a najpoznatija je po ulozi ciganke Esmerale u filmu „Zvonar crkve Note Dame“ koji je snimila 1956. godine s Anthonyjem Quinnom. Po završetku glumačke karijere Lollobrigida se bavila fotografijom i kiparstvom, a medijima je u zadnje vrijeme bila posebno zanimljiva zbog „ljubavnog rata“ s bivšim zaručnikom.

RUHO U KOJEM JE POKOPAN BEETHOVEN 

U bečkom je gradskom muzeju  otvorena je izložba pod nazivom „Ispod 10“. Riječ je o izložbi svih vrsta minijatura koje potječu zbirke samog muzeja.

Stvaranje minijatura je bilo posebno popularno u vrijeme bidermajera, kada su se njihovi tvorci trudili dosegnuti svoje stvaralačke limite, a izloženi objekti poput minijaturnih kalendara, slika ili satova u veličini naprstka svjedoče o virtuoznosti starih majstora.

No za izradu minijaturnih predmeta su postojali i stvarni razlozi, počevši od predmeta za novorođenčad, do putnih teleskopa i božica s mirisnim solima, a u određenim razdobljima su i politički pamfleti morali biti što manji.

Na izložbi ne nedostaje niti kurioziteta, kao što je primjerice iver sa Schubertova lijesa, Komadić ruha u kojem je pokopan Beethoven ili zubi Huga Wolfa.

Izložba je otvorena sve do kraja ožujka.

HANDKEOVA ELEKTRIČNA GITARA

Bečki Kazališni muzej od 31. siječnja po prvi puta u povijesti u centar pažnje neke izložbe stavlja Handkeove kazališne komade.

Od 20 kazališnih komada koje je Handke napisao u razdoblju od 1966. do 2012. godine kustosica izložbe Katharina Pektor izabrala je osam koji zorno predočuju razvoj Handkea kao kazališnog autora.

Po četiri komada reprezentiraju ranu i kasnu fazu Handkeovog kazališnog rada. Radove iz rane faze su pri tom više formalistički, dok su njegovi kasni radovi primjer pripovjednog, epskog kazališta.

Povod za jednu ovakvu izložbu je, kako kustosica kaže, pored 70. rođendana slavnog i pomalo kontoverznog austrijskog književnika i pragmatične naravi. Cilj organizatora izložbe je naime kasne Handkeove komade učiniti pristupačnijima i razumljivijima široj publici jer je javnost imala dosta problema s razumijevanjem pojedinim njegovim komada.

Osim originalnih manuskripata i bilježaka, kazališnih kostima i fotografija, izložba obuhvaća i predmete iz njegovog privatnog života kao što su primjerice njegova električna gitara ili glazbene ploče.

U POTRAZI ZA ISTAMBULOM DANAŠNJICE

Izložbom „Znakovi, uhvaćeni u čudu. U potrazi za Istanbulom današnjice“ koja je otvorena 22. siječnja ove godine bečki Muzej primijenjene umjetnost MAK predstavlja jedinstven, aktualni prikaz suvremene umjetničke produkcije Istanbula.

Izložba obuhvaća radove triju generacija, rođenih u rasponu od 1930. do 1980. godine, koji skiciraju zanimljivu priču o kulturi i povijesti ove metropole koja se nalazi na sjecištu europskih, orijentalnih i azijskih utjecaja.

Izloženi radovi obuhvaćaju različite tehnike od instalacija, slikarstva, skulptura i fotografije sve do filma.

Jedan od najzanimljivijih radova koji će biti predstavljeni u okviru izložbe je minimalistička prostorna instalacija turskog umjetnika Cevdeta Ereka koja nastoji dnevno svjetlo predstaviti kao bitan dizajnerski medij.

Drugi zanimljiv rad je „A Little Larger Than the Entire Universe“ umjetnika Emrea Hünera koji na neki način nastoji od relikata različitih kultura načiniti repliku sadašnjeg svijeta. Njemački umjetnik Marcel Odenbach pak u svom filmskom radu dokumentira tradicionalni turski muški ritual posjeta brijačnici.

Izložba u bečkom MAK-u se može pogledati sve do 21. travnja 2013. godine.

BEČKI HOTELI ZA KORISNE KUKCE

Broj turističkih noćenja je u Beču prošle godine dosegnuo 12,3 milijuna noćenja, što predstavlja plus od 7,5 posto u odnosu 2011. godinu i ruši sve dosadašnje turističke rekorde.

I neto prihod hotelijera u visini od 492 milijuna eura je za 10,2 posto viši nego u istom razdoblju dosadašnje rekordne 2011. godine. Obaranju dosadašnjeg rekorda je znatno pridonijelo i obilježavanje 150. obljetnice od rođenja Gustava Klimta, koju su popratile gotovo sve bečke kulturne institucije. Ta izložba je u Beču bila jedna od najposjećenijih prošle godine.

U Beču uz brojne uobičajene hotele postoje i hoteli za korisne kukce. Božićno drvo s glavnog bečkog trga postalo je hotel za korisne kukce. Veliko božićno drvo  ispred Gradske vijećnice koje je ove godine stiglo kao dar pokrajine Donja Austrija. Nakon uklanjanja nije završila  njegova živiotna priča. Radnici bečkog komunalnog poduzeća su  od njega izradili 11 „hotela“ za korisne kukce.

Takve nastambe su dobrodošla skloništa za divlje pčele, uholaže i bubamare. Ovi kukci na prirodan način uništavaju nametnike na biljkama. Tako primjerice jedna bubamara dnevno pojede i do 150 lisnih ušiju, dok njezina ličinka uništi i do 800 komada. I uholaže vrijedno uništavaju nametnike, a u Austriji je zabilježeno čak 670 različitih vrsta pčela koje zimi također rado potraže zaklon u hotelima za kukce T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu
  1. Pila
    #1 Pila 28 veljače, 2013, 09:04

    Kaj će nama to sve, kad mi imamo “Sutjesku” i “Neretvu”
    Nije mi jasno kak su to mogli napraviti kad smo ih sve potukli.

    Odgovorite na ovaj komentar

<