NEPISMENOST U VLADI – OD MINISTRICE DJECA DOBE

NEPISMENOST U VLADI – OD MINISTRICE DJECA DOBE

16. travnja, 2020.

 

Trenutno političko trojstvo čestitalo je Uskrs biranim riječima, pisci se potrudili. Jedan od sv. trojice čestitao je vjernicima “koji slave po gregorijanskom kalendaru”, da ne bude zabune. Gregorijanci su ushićeni, ali malo zamjeraju jer se oni u Hrvatskoj pravim imenom zovu Hrvatice i Hrvati. Još smo jednom nogom… znate već gdje. Zabuna je bilo i na stožernim položajima. Čuli smo da je “uskršnji tjedan” vrlo opasan iz korona kuta, ljudi bi se posjećivali, ljubili i grlili. Stvar je skliska i iz jezičnoga kuta, jer pridjev nije uskršnji nego uskrsni, a “uskrsni tjedan” zove se Veliki tjedan. Tvorbi riječi značajno je pridonio je ministar financija u blagoj panici, Marić, koji rabi glagol “upogoniti”.

Pogledao sam u Rječnik hrvatskoga jezika (Leksikografski i Školska knjiga) iz 2000. godine, rječnik koji ostaje meritornim i samo njega uvažavam, kadli – nema riječi “upogoniti”. (Ima riječ “pogoniti” u značenju goniti, tjerati divljač). No dobro, može čovjek biti kreativan, pa i divlje kreativan, ali obično govorimo i pišemo: pokrenuti. Ako se što pusti u pogon, onda se pokrene, ne? Pokrene se, recimo, gospodarstvo poslije covida

Napisao: Hrvoje Hitrec/ www.hkv.hr

Planet Zemlja je procvao, zrak čist i bistar kao nikada u zadnjih stotinu godina, s Medvednice se može vidjeti Himalaja, a u izrazito vedrim danima Vedran Mlikota i Stipe Božić. Nenaviklo na čist zrak, čovječanstvo se u prepasti povuklo u kuće i ne izlazi, držeći opravdano da takvo stanje nije normalno. Svi sada krive malu Gretu, koja je zazivala baš takve promjene. Podosta naivno, jer će se sve prije ili poslije vratiti u prvobitno stanje. Slike Zemlje bez ljudi bit će brzo zaboravljene. Čovjek će nastaviti gdje je stao u uništavanju planeta. Moglo se to razumjeti i iz Biblije, da se htjelo: u Knjizi Postanka Bog stvori biljke i vidje da je dobro. Rasvijetli zemlju i vidje da je dobro. Stvori životinje i ptice, i vidje da je dobro. Međutim, kada stvori čovjeka, izostaje ona rečenica “I vidje Bog da je dobro.”

No dobro, nije baš šaljivo, ali čovjek se mora malo zabavljati u ovim danima kada je svijet negdje brže, negdje sporije, stavljen u kućni pritvor, a vlasti u demokratskim zemljama prigrabile ovlasti o kojima su oduvijek sanjale, pa makar i u obliku “dobre represije” za opću korist, što je odlična pokazna vježba za slučaj prave represije. Za vrijeme kada krdo stekne imunitet na različite zabrane.

Hrvatska nije na respiratoru, i to je sjajna vijest. Loša je vijest ono na čemu će biti kada sva ova pošast mine, kada  se remenje bude toliko stezalo da bi zemlja mogla ostati bez daha a ljudi bez kruha. Čeka nas sedam mršavih krava, parkovi u gradovima pretvoreni u vrtove za salatu i paradajze, s gladnim pogledom na pse lutalice i šišimiše na mračnim tavanima. Čak ćemo i djecu slati na igrališta s lopaticama i kanticama. Radoznali odrasli u nekom će trenutku izaći iz gradova i otkriti neobrađena polja, pa gnjevno pitati zašto im prije nisu rekli da postoje. Vidjet će i obrađene veće površine, ali u rukama stranih vlasnika. Zadužit ćemo se do grla, a kamate rasti, profitirat će bankarska peta kolona koja je jedva čekala neku nevolju, a znakova već ima. Ovrhe će letjeti na sve strane, posebno prema kreditnom turizmu. Može država donijeti odluke o odgodi ili čak otpisu, ali banke će učiniti sve da postupak zakompliciraju do besvijesti, dobra iskustva već imaju sa švicarcima. Ondje se ne moli Očenaš, zabranjeno je izgovarati “I otpusti nam grijehe naše, kao što mi otpuštamo dužnicima našim.”

Sljedećega ljeta (ova sezona je očito kihnula) iznajmljivači soba i apartmana hvatat će odvažne turiste već koji metar poslije granice, stajati uz cestu s transparentima Zimmer frei von corona. Vratit će se slogan Hrvatska – Mediteran kakav je bio prije covida. Sve će biti dobro, turisti će ipak radije u Hrvatsku nego u Italiju i Španjolsku iz koje su u punoj krizi dolazile razglednice prilično jezive, a to ostaje u pamćenju, turisti su plašljive zvjerke. U međuvremenu se poduzimaju prve mjere štednje, u Hrvatskoj je svako ministarstvo, osim nekih, obznanilo koliko će zašparati, pa i na raznim inače uobičajenim obljetnicama, s tim da se najviše štedi na Bleiburgu, još jedan dokaz da smo jednom nogom gdje smo bili, glede Bleiburga s obje.

Globalne institucije

Ostanimo u sadašnjosti kakva jest. Na globalnu pandemiju najlošije su reagirale upravo globalne institucije, kao primjerice Svjetska zdravstvena organizacija koja je, po efikasnosti, vrlo slična Ujedinjenim narodima. WHO je bio pravodobno zatečen razvojem korone i ostao u šoku do danas, jedino što je u prvi mah preporučao da se ne nose maske jer samo štete, a u drugom izlasku u javnost da se nose maske i da su dobre. To je bilo sve. Zdravstvene i druge vlasti u zemljama svijeta bile su prepuštene sebi i dovijanjima, pa kad lijeka nema, ni cjepiva nema, pronalazile kreativna rješenja kako je kojemu političaru palo na pamet: policijski sat, izvanredno stanje, vojska na ulicama i trgovima, u socijalnim državama zabrana socijalnog kontakta, razmak dva metra, s tim da su opaženi covidi koji vježbaju skok udalj preko dva metra i ti su najopasniji. Solidarnost je velika kao u svim nesrećama, posebno u Europskoj uniji, uniji rakove djece. Na morima se pojavljuju gusarski napadi na brodove koji prevoze zaštitnu opremu, maske i slično, uskoro očekujem pomorsku bitku između Engleske i Španjolske, čim se Johnson malo oporavi i angažira Nelsona. U nas bi mogli isploviti Neretljani, tek da se ne zaboravi tradicija.

Osim oboljelih, najviše je stradao Uskrs. Papa je na Veliki petak sam tumarao trgom sv. Petra, a navečer gledao televizijsku emisiju o Stepincu koja je nekako, ne zna se zašto, pala baš na 10. travnja. (Tada su u Beogradu, kažu, viđeni ustaše kako se vrte oko dimnjaka.) Na Uskrs je Franjo opet bio sam sa sobom u bazilici sv. Petra koja je, prazna, izgledala doista veličanstveno, prelijepo. Urbi je bio kratak, a i orbi.

Svi su preduskrsni i uskrsni običaji preskočeni ili modificirani, crkve prazne, a vjernici u strahu kao u doba Dioklecijana, samo šunka i mladi luk nisu nestali jer i uvoznici moraju preživjeti, ali su ljudi, zaprepašteni, opazili da i u Hrvatskoj nešto raste. Najpoznatiji poslijepotresni zagrebački beskućnik, kardinal Bozanić, služio je misu u sopotskoj crkvi nešto skromnijoj od Katedrale kojoj se upravo sprema skidanje (vrška) drugoga tornja, nagnuo se, ali zašto trošiti novac? Ima jedan toranj koji je, među tolikima, postao poznatim upravo zato što je nakošen, pa dolaze turisti i slikaju se. Šalim se, zagrebačka Katedrala doista nema sreće – od srednjega vijeka do novoga. Od Mongola do Bollea, što bi rekao Djuro Szabo, ne baš tim riječima.

Kretivni ministar Marić

Pustimo to. Oglasila se i politika, trenutno političko trojstvo čestitalo je Uskrs biranim riječima, pisci se potrudili. Jedan od sv. trojice čestitao je vjernicima “koji slave po gregorijanskom kalendaru”, da ne bude zabune. Gregorijanci su ushićeni, ali malo zamjeraju jer se oni u Hrvatskoj pravim imenom zovu Hrvatice i Hrvati. Još smo jednom nogom… znate već gdje. Zabuna je bilo i na stožernim položajima. Čuli smo da je “uskršnji tjedan” vrlo opasan iz korona kuta, ljudi bi se posjećivali, ljubili i grlili. Stvar je skliska i iz jezičnoga kuta, jer pridjev nije uskršnji nego uskrsni, a “uskrsni tjedan” zove se Veliki tjedan. Tvorbi riječi značajno je pridonio je ministar financija u blagoj panici, Marić, koji rabi glagol “upogoniti”.

Pogledao sam u Rječnik hrvatskoga jezika (Leksikografski i Školska knjiga) iz 2000. godine, rječnik koji ostaje meritornim i samo njega uvažavam, kadli – nema riječi “upogoniti”. (Ima riječ “pogoniti” u značenju goniti, tjerati divljač). No dobro, može čovjek biti kreativan, pa i divlje kreativan, ali obično govorimo i pišemo: pokrenuti. Ako se što pusti u pogon, onda se pokrene, ne? Pokrene se, recimo, gospodarstvo poslije covida. Hoće li i kada i kako? A kad sam već u kukuruznom polju jezičnih bravura izazvanim virusom, ne znam jesam li krivo čuo ili je ministrica obrazovanja rekla da “učenici dobe” umjesto dobiju. Lijepo. Što oni “dobe” nisam zapamtio. Ali sam zapamtio napise o stresovima koji (uz potrese) prate đake u kućnom pritvoru, što je samo nadogradnja svemu što inače prolaze u hrvatskom školstvu i u klupama, pa kada sam pisao da roditelji šalju u škole zdravu i pametnu djecu, a iz škole izlaze neurotici – bio sam u pravu. Nastava na daljinu samo je pogoršala stvari, a natezanje oko mature pretvorilo se u diletantsko nagađanje. U međuvremenu, neke su zemlje jednostavno odgodile mature, i ne će svijet propasti.

Oni koji su davno maturirali slave obljetnice u domovima za umirovljenike, koji su ovih dana, žalibože, u središtu pozornosti, posebno nakon “ispada” u splitskom domu čiji su štićenici oboljeli, a mnogi prevezeni u Makarsku kod Hloverke Novak. Slučaj doista iracionalan, baš za policiju, a svakako za noviju povijest gluposti. Kao i napad na novinarku u crkvi gdje se župnik ne boji korone, kao da je došao iz Švedske, a takve bi mogle biti i posljedice. Kakvo je stanje u zatvorima, ne znam, ali se čuje da je Assagne tražio izlaz jer se boji zaraze. Ne znam ni kakvo je stanje u pritvorima i je li Sanader zatražio da ga puste u kućni pritvor, što bi bilo humano. Ipak je on bio hrvatski premijer i u politici učinio štošta korisno, o ostalom ne ćemo, ali je i vrapcima očito da su mu uvijek presuđivali tako da mora beskonačno čamiti u Remetincu. Tako dugotrajni pritvor u posvemašnjem je neskladu sa civilizacijskim normama. I inače, pritvorenike bi trebalo pustiti u ovo doba korone u kućne pritvore (da vide kako je tek nama), osim pedofila, silovatelja i kroničnih ubojica.

Prčkanje po portalima

Glede tiskovina: novine još izlaze, drže se, ali nemaju “štofa” – nema događaja (izim virusnih), nema događanja, nema zbivanja, nema ni zbijanja jer je opasno, nema boljih političkih kavga niti ideologijskih nadmudrivanja, ako tko komu u politici kaže “kuš”, onda je to dobrodošla vijest u sablasnoj močvari. Jedina zanimljivija vijest jest da nitko ne želi biti državni odvjetnik. Sabor je podstanario u Ini i hotelima, jedva dočekao Veliki tjedan da se raziđe i otputuje s propusnicama. Očajni novinari prepustili su se historicizmu, feljtoni narasli, a udarne su vijesti iz 19. stoljeća i šire. U svemu – teško doba za novinstvo, a i za mene jer sam jedan od fosila (kava, novine, cigareta), to mi je u genima kao i miris papira, pa radio sam dva desetljeća u tiskarama i novinskim redakcijama, pisao pod barem deset pseudonima, dobro (otisnuto) novinarstvo visoko cijenim.

Prčkanje po portalima ne zanima me, eventualno pročitam što ima na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća, udruge koja je u petnaest godina postojanja držala i drži visoko barjak autentične hrvatske misli, društvo takoreći angažiranih umjetnika (po staroj terminologiji) koji se ne libe izaći u širinu društvenih zbivanja pa po prirodi stvari i oni i udruga doživljavaju podmukla podmetanja i cinični prijezir uvijek istih struktura koje se smjenjuju na vlasti izigravajući različitosti, a iste su kako god se okrene jer su, za razliku od nas, ostale jednom nogom… znamo gdje, a kako nemaju ni znanja ni pameti da nas na druge načine eliminiraju, posežu za prokušanim načinom neodobravanja naših projekata, s besmislenim obrazloženjima, uskratom financiranja. Zabavljaju se.

O tome će još biti riječi u skoroj budućnosti, o prvorazrednim miljenicima struktura koje u ime hrvatske države, je li, bacaju klipove pod noge svemu što je hrvatsko, a u njihovu rječniku konzervativno (ako ne i gore), dočim eksponencijalno financiraju sve “napredno”. Pa kada sam u tekstu spominjao pravu represiju – ta je u ovom sektoru već odavno na djelu. No svaka sila za vremena. T

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. mary
    #1 mary 21 travnja, 2020, 10:20

    Jeste li u financijskoj krizi, tražite novac za pokretanje vlastitog posla ili plaćanje računa? Svi se zajmovi s niskom kamatnom stopom od 2% primjenjuju sada putem e-maila na: ([email protected]) ili WhatsApp nas na +1 443 281 3404

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. žrdina
    #2 žrdina 16 travnja, 2020, 11:24

    Tifusarski nakot u židovskim vilama.

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code