NADOLAZEĆA 2014. BIT ĆE JOŠ GORA

NADOLAZEĆA 2014. BIT ĆE JOŠ GORA

14. prosinca, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Okrugli stol Custom

Okrugli stol o predstečajnim nagodbama

 

 

Napisao:Ivan Raos

Proces predstečajnih nagodbi u startu je trebao biti preciznije postavljen čime bi se sprječile pogrješne interpretacije i česta mijenjanja zakonskih odredbi, zaključak je okruglog stola “Predstečajne nagodbe – Od velikih očekivanja do velikih razočaranja”, kojeg je 11. prosinca 2013. organizirao magazin Banka u suradnji s HUB-om i HUP-om, a u sklopu projekta Financijska industrija i korporativno restrukturiranje.

 

SPORA PROVEDBA

Prigovori su se uglavnom odnosili na činjenicu da planove restrukturiranja i određivanje tražbina donose same tvrtke koje idu u predstečajnu nagodbu, bez utjecaja nezavisnih revizora i vjerovnika koji nemaju pravo niti na žalbu. “Provedba predstečajnih nagodbi je spora s niskom razinom pravne sigurnosti i s puno otvorenih pitanja”, naglasio je Brane Golubić, član Uprave Hypo banke, posebno istaknuvši negativni utjecaj na poslovanje banaka. Sukladno njegovim riječima, banke su suočene ne samo s padom prihoda zbog neplaćanja kamatnih stopa, nego i rastom rezervacija do kojeg dolazi zbog loših plasmana kredita i padom vrjednosti nekretnina. Golubić se nije složio s tvrdnjama da se banke, kao vjerovnici, nalaze u povlaštenom položaju u odnosu na druge. Kaže da se o tomu može govoriti, ali tek ako su planovi restrukturiranja dobro napravljeni, jer čak ni onda nema velike razlike, posebno zbog toga što je poslovanje financijskih institucija znatno strože regulirano. A na kraju je dodao „da je pozicija vjerovnika zapravo jednaka”.

Sudica Visokog trgovačkog suda Nevenka Marković naglasila je razliku između stečaja i predstečajnih nagodbi: “U stečaju su tražbine točno utvrđene, a kod predstečajnih nagodbi se ne zna ni kolike su niti je li uistinu postoje. Za iznošenje krivih podataka nema nikakvih sankcija tako da se dužnik i vjerovnik mogu dogovoriti kako žele i na to nitko ne može utjecati“.

 

PROBLEMI S INTERPRETACIJOM ZAKONA

S problemima se suočava i realni sektor na koji, prema podacima Fine što ih je iznio direktor Sektora usluga za javne usluge Dragutin Kovačić, otpada najveći dio utvrđenih tražbina za predmete za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba. “Očekivali smo da će najviše tražbina imati financijske institucije, ali se pokazalo da na njih otpada 12,2 milijardi, a na ostale vjerovnike 16,9 milijardi kuna. Tijela javne uprave i državne tvrtke imaju tražbine od 4,7 milijardi kuna”, kazao je Kovačić.

Na isti problem upozorio je i Miho Glavić, predsjednik Uprave AWT Internationala koji je kazao da je 2013. godina s pozicije potraživanja i količine novca predviđenog za rezervacije najgora za kompaniju koju vodi od dolaska AWT-a u Hrvatsku. Očekuje da će 2014. godina biti još teža s obzirom na promjene na tržištu.

Sudica Nevenka je Marković kritizirala nejasnoće kojima je reguliran proces predstečajnih nagodbi i pritom kazala da s obzirom na već četiri zakonske promjene problema s interpretacijom imaju svi – od vjerovnika i Fine do sudova i zakonodavca. Istaknula je problem tvrtki koje su dogovorile predstečajnu nagodbu umjetno stvorivši solventnost da bi odmah potom upale u nove blokade što znači da su stvorile nove dugove i stekle nove vjerovnike.

Stručna suradnica Banke Suzana Košćak u uvodnom izlaganju naglasila je mogućost da se otpis dugova tretira kao potpora i prouzroči sudske tužbe, na što je svojevremeno upozoravala i bivša čelnica AZTN-a Olgica Spevec.

Prema podacima Fine, nelikvidnost je u zadnjih godinu dana smanjena s 42 na 34 milijarde kuna što, uz još osam milijardi smanjenja do kojeg je došlo brisanjem subjekata, čini 16 milijardi “bruto” smanjenja.

Ivan Raos T

 

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Frane
    #1 Frane 14 prosinca, 2013, 17:27

    Pohvalna je ovo vijest jer ima pojedinaca koji su shvatili da su stečajevi i predstečajevi najveće prijevare u Hrvatskoj, a s kojima gospodin Linić već 12 ili 13 godina dirigira.Legalizira se otimanje velikog dijela Hrvatske imovine i s uigranim smicalicama manipulira s javnošću.

    Vrjedno pažnje za novu raspravu ili OKRUGLI STOL je tema nove hrvatske regijske politike i teritorijalnog ustroja države u kontekstu korištenja EU koheziske politike i EU fondova, a za što ministar Grčić ne dovoljno uključuje župane.

    S OBZIROM DA NIJE POVUČEN BAŠ NITI JEDAN EURO IZ EU FONDOVA TIJEKOM ZADNJE DVIJE GODINE TREBALO BI ŽURNO SA ŽUPANIMA USTVRDITI STRATEGIJU REGIJSKOG RAZVOJA

    Odgovorite na ovaj komentar

<