U Noći knjiga Tomislav Marijan Bilosnić zazivao čitanje danju i noću
Napisao: Ivan Raos
U programu Znanstvene knjižnice Noć knjige 2015. bilo je upriličeno predstavljanje izabranih pjesama zadarskog pjesnika Franka Sorića „Zazivanje svetih“ koje se održavalo (u četvrtak 23. travnja 2015. godine) u svečanoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar. Zbirka je paralelno tiskana i u engleskom prjevodu kojega je načinila Ljubica Jankov. Knjigu je u svojoj nakladi objavila Znanstvena knjižnica Zadar, uz potporu Grada Zadra. Recenzenti knjige su mr. sc. Miro Grubić i književnik Tomislav Marijan Bilosnić, dok naslovnicu dizajnerski potpisuje Pablo Bilosnić.
Moderatorica večeri poezije Franka Sorića bila je mlada glumica Ivana Begović, koja je uz autora i Zoricu Buljanović čitala i izabrane stihove iz zbirke „Zazivanje svetih“. Begovićka je u odsuću Mira Grubića pročitala i njegovu recenziju. Tomislav Marijan Bilosnić za Sorićevo je pjesništvo između ostalog kazao i ovo: „Iz prve se Franko pokazao kao vladar svojih stihova, pjesnik u cijelosti. Kasniji njegov pjesnički slijed samo je potvrđivao prvotnu ocjenu kako Franko Sorić djelujući samozatajno i povučeno, čak i u sredini u kojoj živi, van književnih doktrina i škola, van časopisne i druge produkcije, u osami Zadra, piše ne samo dobre stihove, već stihove koji će u ovodobnoj hrvatskoj lirici zasigurno ostati zapamćeni kao bitna lirska “pitanja ljudske i pjesničke egzistencije“ naše suvremenice.“
Uz djelatnike Znanstvene knjižnice večeri su nazočili istaknuti političar Davor Aras, predsjednik NO Znanstvene knjužnice, književnici Mirjana Šarec i Ante Tičić, članovi DHK, mr. sc. Robert Leljak, pjesnik, i mnogobrojna publika.
Uz svijeće i vino do duboko u noć
Manifestaciji Noć knjige 2015., kojom su ustanove kulture diljem Hrvatske u srijedu i četvrtak 22. i 23. travnja obilježile Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjige i autorskih prava, čaroliju stvaranja i radost čitanja knjiga, pridružila se primjetno i Galerija “Sveta Katarina Aleksandrijska“ u Zemuniku.
U društvu uzvanika i prijatelja upriličio je javno čitanje svojih knjiga diljem svijeta poznati hrvatski književnik i slikar Tomislav Martijan Bilosnić na nesvakidašnji način. Zagovarajući čitanje i danju i noću, Bilosnić je okupljenima čitao svoje knjige ležeći u krevetu načinjenom od knjiga tuzemnih i svjetskih autora, novina, časopisa i rukopisa. U glazbenom dijelu programa nastupio je Damir Bilosnić, izvodeći svoje osobne skladbe na gitari. Ovo jedinstveno (zanimljivo) prijateljevanje s knjigom u Zemuniku pretvorilo se u druženje koje je trajalo do duboko u noć uz svijeće, vino i domaće delicije, što je sve skupa snimila Hrvatska televizija za svoje programe kulture.
Nedavno je u izdanju Udruge 3000 godina Za dar izišla je prva od dvije knjige Privlaka iz serijala Kroz Ravne kotare i Bukovicu autora Tomislava Marijana Bilosnića. Tekstovi koji se objelodanjuju u knjizi Privlaka 1 prethodno su objavljeni u serijalu „Kroz Ravne kotare i Bukovicu“ u „Zadarskom listu“. Knjiga Privlaka 1 sadrži prikaz vremena od 50.000 godina prije Krista do izgradnje Crkve sv. Marije u Privlaci 1715. godine. Tiskanje knjige potpomogao je Turisthotel d.d. Zadar i Zadarska županija.
Mjesta oko Zadra
Knjiga Tomislava Marijana Bilosnića Privlaka 1 nastavak je dosadašnjeg interesa ovog autora za mjesta okolice Zadra i čitave Zadarske županije. U primorskom dijelu Ravnih kotara, autor je u zasebnim monografijama dosad obradio mjesta Puntamika, Diklo, Kožino, Petrčane i Zaton. Privlaci Bilosnić pristupa pažnjom putopisca koji otkriva sve slojeve života kroz njezinu dugu povijest. Iscrpno piše o prapovijesnim danima privlačkog prostora, liburnskim i antičkim, zatim ranokršćanskim, a potom i srednjovjekovnim temeljima ovog povijesno značajnog mjesta, kojega je blizina mitskog Nina duga stoljeća držala u sjeni.
Krećući se Privlakom, Bilosnić je posebnim marom obradio zanimljivu i vrlo bogatu i vrijednu privlačku baštinu, ulazeći u nju kroz Zoranićevu pripovijest o prijetvoru Prislavke i Sokolara. Od prvog u povijesti poznatog zabilježenog imena Privlake, preko prostora naseljenog pedeset tisuća godina prije Krista, paleolitskih stanovnika privlačkoga zlatnog nalaza kojega se može povezati s nalazima Troje, antičkog doba bogatog s villama rusticama, privlačkog križa iz 6. stoljeća, seobe naroda i pojave Hrvata, susreta s kršćanstvom, pet ranohrvatskih crkava, srednjovjekovlja hrvatskih knezova i kraljeva s imanjima u Privlaci, mletačke okupacije, turskih najezda, francuskog i austrijskog posvajanja, pa sve do modernoga doba, i današnjih dana, uz to obrađujući glagoljicu, školstvo, svećenstvo, poljoprivredu, ribarstvo, sabunjarstvo, vinarstvo, kulturu, etnografiju, običaje, graditeljstvo, turizam, stanovništvo, autohtone obitelji, leksikografiju, toponimiju, kao i druge pojave života i interese privlačkoga čovjeka, Bilosnić sve to u svojim povjesnicama zauvijek otkida od zaborava.
Stoga pojavljivanje ovih knjiga o Privlaci veliki je doprinos popularizaciji Privlake i njenih ljudi, zadarskog kraja, ali i vrijedan je doprinos povijesti, kulturi, i hrvatskom kulturnom turizmu. Riječ je uopće o prvoj takvoj knjizi koja kroz povjesnice, povijesne reportaže i medaljone obrađuje mnogima do sada nepoznatu povijest mjesta Privlaka. Na preko 300 stranica u prvoj knjizi o Privlaci Tomislav Marijan Bilosnić donosi mnoge malo poznate povijesne činjenice o ovome mjestu, a sve to ilustrirano biranim fotografijama, kartama i arhivskom građom.
Naredna knjiga, Privlaka 2 koja se očekuje uskoro, na isto toliko stranica donosi povijesnu građu od austrougarske vlasti u ovim krajevima do današnjih dana.T
8 komentara
Uskoči u raspravuZaista ste našđli i pisca i novinara da o tomu piše. Ne zna se tko je luđi Raos ili Hamigway iz Zemuniuka