Autor pokušava naći smisao materijalnom svijetu: „Žar u borbi za opstanak života je žestok i na kraju gubitnički. Da nema takvoga žara, materijalne forme ne bi mogle ni privremeno opstati“, a o duhu čovjekovom se pita: „A duh naš, kuda hita? Preko brzine svjetlosti, brzinom misli. Tamo daleko u staru postojbinu. Tamo daleko da ne možemo ni sanjati. Iza našeg uma iza svih horizonata. Znat ćeš jednoga dana. Sve u svoje vrijeme, tako mi svih putova. Tako mi dva duba i dva bora. Tako mi svemirskog potepuha, tako mi prijatelja harlekina nebeskog“ – Marko Bajto: Projekt 333 (HKK, EKO-Bayto, Zagreb, 2016.)
Napisao: Željko Vegh
Knjiga Marka Bajte Projekt 333 je neobična knjiga. Prije svega zbog toga jer joj je teško odrediti književni žanr. U njoj nalazimo nanizane poslovične izreke, primjerice: „Početak je vječan i mi smo stalno na početku“, „Ako se narod ne suprotstavi lažima i prevarama, onda je blizu kraj“, „Najunosniji posao na ovome svijetu je prodavanje magle“, „Krvlju nevinih plaćeni su mnogi računi u povijesti“, „Izlaskom iz Edena svaki je put privremen i pogrešan“, i tako dalje. Knjigu je Bajto pisao u formi poslovičnih izreka, ali međusobno suprotstavljenih, knjiga je zapravo dijalog između dva duba, dva korijena, dva čovjeka koje autor nalazi u sebi, između Edenskog čovjeka, prognanog iz raja, i Afričkog, koji se pouzdaje u svoje snage. Prvi je vjernik, drugi je nevjernik, prvi vidi da se na svijetu ništa ne mijenja, da ratovima i čovjekovim zabludama nema kraja, drugi vjeruje u snagu čovjekove spoznaje, u znanost; prvi čezne za povratkom u Eden, drugi žuri u budućnost, za koju je uvjeren da će donijeti bolje čovjeku. Osim Edenskog i Afričkog čovjeka, u knjizi svojim komentarima sudjeluje i sâm autor, pojavljuje se ovdje i prorok zvan Antuka, a povremeno progovara i Bog.
U formi mudrosnih izreka
Knjiga propitkuje čovjekovu sudbinu na svijetu, čovjekova potreba da propitkuje svijet stvara napetost, ta napetost traži formu dijaloga, i dijaloško istraživanje sudbine čovjekove usmjerava prema zaključku da „mudrost više ne stanuje ovdje“, da je čovjek izgubljen jer je svoju sudbinu predao u ruke znanosti i medija, u kojima nema mudrosti, koji su ograničeni i promjenljivi, jer na ovome svijetu samo mijena vječna jest. Glede znanosti, autor zapisuje: „Sve se zna i sve se ruši kao kula od karata“. Stoga se knjiga i zove Projekt 333 jer autor ovome Božjem projektu, u kojemu je čovjek vječno na početku, ne vidi kraja. Jedna od vrijednosti Bajtove knjige nalazi se u paradoksu, da je pisana u formi mudrosnih izreka, a mnogo od onoga što izgovaraju dva duba nije mudro, što upućuje na oholost i umišljenost kao temeljne značajke današnjeg čovjeka.
Višeznačna knjiga
Tenzije u dijalozima kojima je pisana knjiga nalaze svoje uzroke ne samo u suprotstavljenosti dva korijena u čovjeku, nego i u suprotstavljenosti dva svijeta, materijalnog i duhovnog, materijalnog, koji je ograničenog trajanja, i duhovnog, koji je vječan. Napetost izaziva želja materijalnog svijeta da bude vječan, napetost izaziva čovjekova čežnja da bude vječan u ovome, materijalnom svijetu. Ta napetost vodi prema još jednoj dimenziji Bajtove knjige, a to je autorovo suočavanje sa smrću. Autor pokušava naći smisao materijalnom svijetu: „Žar u borbi za opstanak života je žestok i na kraju gubitnički. Da nema takvoga žara, materijalne forme ne bi mogle ni privremeno opstati“, a o duhu čovjekovom se pita: „A duh naš, kuda hita? Preko brzine svjetlosti, brzinom misli. Tamo daleko u staru postojbinu. Tamo daleko da ne možemo ni sanjati. Iza našeg uma iza svih horizonata. Znat ćeš jednoga dana. Sve u svoje vrijeme, tako mi svih putova. Tako mi dva duba i dva bora. Tako mi svemirskog potepuha, tako mi prijatelja harlekina nebeskog“.
Višeznačna knjiga Marka Bajte propitkivanja čovjekove sudbine, propitkivanja koje sadrži i autorov ironijski odmak prema vlastitom propitkivanju i pisanju, svojom formom unosi dašak svježine u hrvatsku književnost. T
1 Comment so far
Uskoči u raspravuBravo Bajto, sunce ti kalajisano, dobra ti i mudra knjiga. Znao sam ja da si ti genijalac. Koliko je dugo tribalo da to saznamo,a saznali smo kad su napisao ovu knjigu.