MERCEDES PROTIV SANKCIJA RUSIJI

MERCEDES PROTIV SANKCIJA RUSIJI

3. kolovoza, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

tvrtka-sestan-busch Custom
Poduzeće Šestan Busch iz Preloga prva žrtva sankcija iz Hrvatske

Priredio: Franjo Dobrović

Njemačka automobilska industrija neće uvoditi sankcije Rusiji, rekao je direktor „Mercedesa“ Dieter Zetsche, koji ne vjeruje da bi to dalo određene rezultate, već da bi sankcije samo usporile rast koji je svima potreban. Samo „Mercedes“ je u prvih šest mjeseci povećao prodaju na ruskom tržištu za 40 odsto, a ukupna investicija većih njemačkih fabrika u Rusiji prelazi 10 milijardi evra u posljednjih pet godina.  prenio je Tanjug.
Procjene govore da bi, ukoliko trgovina sa Rusijom stane, oko pola milijuna  Nijemaca ostalo bez posla.
Zetsche je na prezentaciji nove cjelokupne game dostavnih vozila iznio podatke da su Rusija i Južna Amerika jedine zemlje gdje se prodaja može širiti, kao Kina, ali u kojoj da bi se prodao proizvod, morate imati zajedničku investiciju sa domaćim partnerom. Prema njegovim riječima, rast ruskog tržišta u segmentu komercijalnih vozila je i rast europskog tržišta.
„Sa argentinskom vladom postigli smo sporazum da otvorimo tvornicu sa 1.500 zaposlenih, ali tražimo da naš automobil ima status domaćeg vozila i da na njegovo sklapanje ne plaćamo carinu i porez. Argentina će nam izaći u susret jer će to smanjiti nezaposlenost“, rekao je Zetsche

RUSIJA PETO  AUTOMOBILSKO TRŽIŠTE

Slična upozorenja dolazila su i iz Renaulta čiji su vodeći ljudi upozoravali kakve će sve štete zatezanje odnosa s Rusijom donijeti krupnom europskom biznisu. U korporaciji  „Daimler“ takođe smatraju  da je najbolji način suradnje – razmjena.
„Nama je potreban plin za proizvodnju, a Rusima gotovi proizvodi. U međuvremenu smo ipak otvorili tvornicu u Rusiji zbog poreza i carine. Naš proizvod je 30 odsto jeftniji, a zaposlili smo, za početak, 600 radnika“, rekao je prvi čovjek korporacije (Vilim Bensesen). Prenosi agencija Tanjug.
Prije uvođenja sankcija rusko tržište automobila bilo je na putu da premaši njemačko i do 2020. godine postane najveće u Evropi  i peto najveće u svijetu, dok sve veći broj Rusa posjeduje automobil, a strane automobilske tvrtke u Rusiji otvaraju svoje tvornice, prenosi agencija Reuters.
Zapadne tvrtke, među kojima General Motors, Ford, Renault i Fiat, upustile su se u velika ulaganja u Rusiji nadajući se porastu prodaje automobila budući da  sve veći broj pripadnika srednje klase u toj zemlji može sebi priuštiti kupovinu prvog automobila ili zamjenu staroga.
U Rusiji na 1.000 stanovnika ima samo 290 automobila – u usporedbi s 560 u zapadnoj Evropi – a mnoga od tih vozila su stara. Rusko gospodarstvo, potaknuto izvozom mineralnih bogatstava, zabilježilo je u posljednjem desetljeću veliki rast koji je potaknuo stvaranje sve veće srednje klase.
U izvješću konzultantske tvrtke BCG navodi se da bi rusko automobilsko tržište moglo rasti stopom od šest posto godišnje do 2020., kad bi trebalo doseći godišnju prodaju od 4,4 miliona novih vozila
Time bi Rusija pretekla Njemačku i postala peto najveće automobilsko tržište na svijetu,  iza Kine, SAD-a, Indije i Brazila. Rusija je 2009. bila na desetom mjestu tog popisa, prenosi Business.hr.

KATASTROFA ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO

Hrvatske tvrtke koje su u Rusiji:

KONČAR U 2013. godini izvezao je vlastitih proizvoda u vrijednosti 4,2 milijuna  eura, najviše transformatora
ATLANTIC GRUPA Rusiju smatra najperspektivnijim tržištem. Na njega izvozi prehrambene proizvode i pića
PODRAVKA je već  dugi niz godina prisutna na ruskom tržištu sa svojim prehrambenim proizvodima
ERICSSON NIKOLA TESLA sklopio je ugovor o gradnji instalacija nove mobilne mreže u Rusiji
PLIVA Uz tržišta SAD-a, Rusija joj je najvažnije tržište za izvoz lijekova i njezinih drugih proizvoda
AD PLASTIK na ruzskom tržištu ostvaruje oko 430 milijuna  kuna, dakle trećinu prihoda, gdje je vlasnik i 2 tvornice
AGROKOR  je sindiciranim zajmom od 600 milijuna eura kod najveće ruske državne banke Sperbank kupio većinski paket dionica Mercatora…

Portal Tjedno je u lipnju ove godine pisao o potpisivanju ugovora o kreditu u iznosu 75 milijuna eura između HBOR-a i „DNP BORISOV GORODOK“ za projekt izgradnje naselja za odmor i pripadajuće komunalne infrastrukture u Rusiji, u kojem sudjeluje pedesetak poduzeća iz Hrvatske predvođenih društvom Acquamarin. Ugovor su potpisali članovi uprave HBOR-a Martina Jus i Mladen Kober i investitor Armenak Safarov, vlasnik poduzeća „DNP BORISOV GORODOK“, a potpisivanju je nazočio i Robert Tomić, član Uprave Acquamarin d.o.o. Rijeka. Ovo je jedan od najvećih izvoznih poslova (do sad) kojeg je HBOR podržao, a u skladu je s Akcijskim planom podrške izvozu 2014. – 2015. Vlade Republike Hrvatske koji predviđa još značajniju ulogu HBOR-a u poticanju hrvatskog izvoza.
Sudjelovanje HBOR-a u ovom projektu jamči izvozniku i svim subjektima u ovom poslu sigurnu naplatu, a s druge strane HBOR ima kvalitetnu garanciju ruske banke koja osigurava urednu otplatu odobrenog kredita. Izvozni posao koji će biti financiran sredstvima HBOR-a odnosi se na izgradnju samostojećih obiteljskih kuća i izvođenje kompletne infrastrukture naselja s postrojenjem i opremom za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Baranovo koje je zbog svojih prirodnih ljepota i blizine Moskvi poželjna lokacija za kupnju kuća za odmor. Prva faza projekta uključuje izgradnju do 150 kuća za odmor, od ukupno predviđenih 600 kuća te uspješna realizacije ovog izvoznog posla otvara mogućnost za daljnji izlazak hrvatskih poduzeća na rusko tržište i stjecanje značajnih referenci.
Eskaliranjem ratnih zbivanja u Ukrjini i ovaj posao postaje neizvjestan.

Zasad prvi poslovi koji će propasti zbog uvođenja novog vala sankcija koje su na snazi od 1. kolovoza su  gradnja instalacija nove mobilne mreže Nikole Tesle  i izvoz kaciga za rusku policiju hrvatskog proizvođača Šestan Busch  iz Preloga. Ovi poslovi ulaze u kategoriju vojne opreme i obuhvaćeni su sankcijama u drugom pojačanom valu gospšodarskih sankcija prema Rusiji.
Pliva je najveći hrvatski veliki izvoznik, a Šestan Busch je najbolji izvoznik u kategoriji srednjih i malih tvrtki. Vojnu opremu u Rusiju izvoze od 2008. kad su prošli na natječaju i opskrbljuju rusku policiju kacigama.
Sankcije prema Rusiji za ozbiljno poljuljano hrvatsko gospodarstvo imalo bi katastrofalne posljedice jednako kao i za europsku automobilsku industriju.
Ministar Ivan Vrdoljak je zatražio hitnu izradu studije zbog gubitaka nastalih  zbog uvođenja sankcija EU Rusiji. Ulazak Hrvatske u EU i po ovom pitanju zasad najavljuje samo nove štete. T

 

2 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<