MEDIJI KAO OSNOVA DRUŠTVENE UKLJUČENOSTI

MEDIJI KAO OSNOVA DRUŠTVENE UKLJUČENOSTI

2. lipnja, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 

Tjedno-BG-f4 Custom

Medijska pismenost u digitalno doba – kulturna, ekonomska i politička perspektiva

 

Napisao: Ivan Raos

Medijska pismenost u digitalno doba – kulturna, ekonomska i politička perspektiva, naziv je međunarodne konferencije koju organiziraju Hrvatski studiji, Odjel za komunikologiju u  suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Vijeće za elektroničke medije, pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića, a održava se u Zagrebu, 6. i 7. lipnja, 2014.

SVIJEST O MEDIJSKIM SADRŽAJIMA

Medijska pismenost (media literacy) zaista bi trebao biti sadržajno znanstven koncept osnažidbe građana za uspješnije snalaženje u svijetu tradicijskih i novih medija koji uvelike eto već nekoliko desetljeća zaokuplja pomnju međunarodnih institucija, medijskih stručnjaka i znanstvenika. Deklaracijom o medijskoj pismenosti UNESCO je 80-ih godina prošlog stoljeća zacrtao smjernice i smjestio ih u okvire (prihvatljive ih uzelo u provedbu 19 država),  koje su nastojale unaprjediti baš taj koncept izobrazbe za novo medijsko doba (ovodobnicu), ipak nije se ostvarilo očekivano suglasje o uključivanju medijske pismenosti u sustave naobrazbe pojedinih nacija.

Stoga Europska unija u svojim dokumentima naglašuje bitište medijske pismenosti u ostvarenju strategije ekonomskog razvitka i društvene kohezije Europe do 2010. godine pri čemu se fokus stavlja na nužnost promišljanja javnih politika nacija i medijskog opismenjavanja građana.

Građani Europe, bez obzira na dob i spol trebaju biti medijski ovodobno pismeni kako bi mogli aktivno sudjelovati u razmjeni kulturnih dobara i internetizirano digitaliziranim ekonomskim procesima. Ipak i na planu ljudskih prava i sloboda, medijska pismenost treba pridonijeti širenju slobode u društvu, političke kulture i demokracije, jačanju novog ekonomskog poretka i kreativnog rapravljanja. Pri tomu ključnu ulogu naveliko imaju javni medijski servisi i regulatorna tijela i institucije izobrazbe, koje se pozivaju da se uključe i omoguće javnosti „bolje razumijevanje i svijest o medijskim sadržajima, procesima, tehnologijama i sustavu regulacije“ tradicijskih medija – radio, televizija, tiskani mediji – jednako kao i interneta i konvergiranih medija (Ofcom, 2004).

BROJNA  PITANJA

Organizatori stoga pozivaju (sudionike) da se što odlučnije uključe u raspravu i svojim teorijskim ili empirijskim prilozima i izlaganjima (ozbiljenije i sadržajnije) pokažu na konferenciji Medijska pismenost u digitalno doba – kulturna, ekonomska politička perspektiva.  Ipak od sudionika traže njihove znanstvene i stručne priloge o pitanjima:

  •          Što je medijska pismenost i kako se pozicionira u odnosu na informacijsku pismenost, digitalnu pismenost, medijski odgoj, medijsku kulturu?
    •          Što je digitalni jaz i može li se uz pomoć medijske pismenosti prevladati?
    •          Medijska izobrazba za djecu, roditelje, nastavnike i odgojitelje.
    •          Medijska i informacijska pismenost i konkurentnost na europskom tržištu rada.
    •          Budućnost tradicijskih medija?
    •          Etika komuniciranja i uloga medijske pismenosti u zaštiti privatnosti, prava na informaciju i slobodu javne riječi?
    •          Participativno novinarstvo.
    •          Što znači „aktivno korištenje medijima“?
    •          Uloga medijske pismenosti u kompetitivnoj digitalnoj ekonomiji.
    •          Medijska pismenost kao osnova društvene uključenosti i kvalitete života građana EU.
    •          Uloga javnih medija u promidžbi medijske pismenosti.
    •          Uloga neprofitnih medija u promicanju medijske pismenosti.
    •          Medijska pismenost u sustavima izobrazbe.
    •          Medijska pismenost i zaštita autorskih prava. 
    •          Medijska pismenost i politička kultura građana.
    •          Medijska pismenost i kriza društva.

***

Službeni jezici na konferenciji su hrvatski i engleski.  Cjelovite radove na engleskom jeziku moguće je bilo poslati (zaključno do 30. Lipnja, 2014.) na e-mail adresu [email protected].

Pravodobno prispjeli radovi s najboljim recenzijama bit će tiskani u posebnom tematskom broju znanstvenog časopisa Medijska istraživanja/Media Research (Sociological Abstracts (SA), u Linguistic and Language Behavior Abstracts (LLBA) i Social Planning/Policy & Development Abstracts (SOPODA), Current Index to Journalsin Education (CIJE) i SCOPUS).

Obrazac za prijavu sudjelovanja, informacije o smještaju, program i druge obavijesti možete potražiti na mrežnoj stranici Hrvatskih studija: www.hrstud.unizg.hr .

Inicijativni odbor: Nada Zgrabljić Rotar, Damir Hajduk (VEM), Jelena Jurišić, Danijel Labaš.

Programski odbor: Nada Zgrabljić Rotar, Jelena Jurišić, Danijel Labaš, Tomislav Janović, Ivan Burić, Blanka Jergović i Damir Hajduk (VEM). Suradnice u organizaciji skupa: Ifigenija Račić, Anja Raguž, Lana Ciboci,  Mirta Seferović i Matea Horvat, Martina Guštin. Informatička podrška: Tomislav Knežević.

Sve u svemu zaista možemo očekivati obilje novih spoznaja i priloga od izlagača na konferenciji Medijska pismenost u digitalno doba – kulturna, ekonomska politička perspektiva, koji će zapravo Hrvatsku osnažiti iz ovodobnice  (uvjerljivije  i pokazljivije) predočiti Medijsku pismenost građanima kako bi se uspješnije snalazili u sadanjem svijetu tradicijskih i novih medija. T

 

 

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. vm
    #1 vm 3 lipnja, 2014, 17:02

    Damir Hajduk u inicijativnom i programskom odboru? Svašta…

    Odgovorite na ovaj komentar

<