KRAJ FUTUCENTRIČNOSTI ZAPADA

KRAJ FUTUCENTRIČNOSTI ZAPADA

30. studenoga, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Znastveni skup o Glčasu koncila-1

Znanstveni skup “Fenomen Glasa Koncila 1963. – 2013.”

 

 

Napisao: Ivan Raos

U temu Glas Koncila kao graditelj nove kulture u Hrvatskoj istaknuti hrvatski teolog, komunikolog i novinar dr. sc. Ivica Šola uveo je “obrisima” duhovne klime zapadne kulture od koje ni Hrvatska nije izuzeta: Crkva u Hrvatskoj je podstanarska, kazao je – aludirajući na postavljenu dijagnozu Karla Bartha iz prve polovice prošloga stoljeća: Kršćanstvo, tamo gdje ga još ima, ne stoji na svojim nogama. U mjeri u kojoj je još živo, ono obitava ne u svojoj, već u iznajmljenoj kući. Uz digresiju o osjećaju koji vlada u hrvatskome društvu – da Crkva društvu smeta, Šola je nastavio opisom i aktualizacijom dviju značajki spomenute duhovne klime: na religijskom planu kraj konstantinovske ere (Chenu), a na sekularnom planu kraj futurocentričnosti Zapada (Fusaro), u kojoj povijest kao horizont nestaje, pa samim time i veza između povijesti i očekivanja….. Nastup kulture vječnog prezenta (važno je samo ono što je sada, povijest i memorija su nebitni i čovjeku nepotrebni) pretočena je u projekt obnove poganstva (Natoli), koje se vraća grčkosti. Taj (aktualni i vladajući) projekt, pojasnio je Šola, nije protukršćanski, već kršćanstvo uzima kao korisnu etiku među etikama, dajući kršćanstvu status ne prognanika i progonjenog već (sukladno Barthovoj dijagnozi) status podstanara, koji više nema svojeg sociološkog i političkog zaštitnika (što simbolizira konstantinovska era), pa iznova mora naučiti patiti i boriti se za povijest koja će biti povezana s očekivanjem. Kako u takvom ozračju naviještati? – pitao je dr.sc, Šola. U toj novoj kulturi, koja je zapravo stara, i njenom građenju iz nimalo lagodnog statusa podstanara, temeljno polazište može biti prementalizacija u smislu strategije kreativne manjine (Ratzinger), kako je, kršćanstvo, uostalom, i započelo – zaključio je Šola.

 

NOVI I MASOVNI MEDIJI

Značnost masovnih medija i njihove mogućnosti posredovanja poruke evanđelja, Crkva je uočila već u samim njihovim početcima. Koliko je to vrjedilo za tradicijske medije, toliko vrjedi i za nove medije – rečeno je sklopu predavanja Glas Koncila i novi mediji (internet, društvene mreže) dr. sc. Krunoslava Novaka i dr. sc. Irene Sever, s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U prvome dijelu izlaganja dr.sc. Novak je govorio o mogućnostima koje novi mediji i nova digitalna kultura pružaju pošiljateljima i primateljima vjerskih poruka, posebno putem internetskih objavljivanja katoličkog tiska i interneta općenito, dok je u drugome dijelu dr. Sever, iscrpno predstavila razvojni put prisutnosti Glasa Koncila na mreži svih mreža.

Naime, s pojavom mrežne stranice Glasa Koncila prije punih sedamnaest godina može se govoriti i o početcima katoličkog interneta u Hrvatskoj, i to samo mjesec dana nakon što je Sveta Stolica osnovala svoj internetski servis. Istaknula je i pokretanje prve on line knjižare u Hrvatskoj, u sklopu portala Glasa Koncila. Predstavivši pak glavne značajke elektroničkog objavljivanja Glasa Koncila dr.sc. Sever je nadalje uputila i na izazove i mogućnosti koje se pred tjednikom nalaze, osobito kad je riječ o njegovu pozicioniranju na društvene mreže.

 

ŽANROVSKE INOVACIJE GLASA KONCILA 

Hipotezu, metodogiju i rezultate istraživanja dr. sc. Jelene Jurišić i Branimira Stanića, o novinarskim vrstama u Glasu Koncila i njihovoj argumentaciji nazočnima je izložila docentica Jurišić. Istaknula je trostruki fenomen Glas Koncila kad je riječ o žanrovima hrvatskoga govornog područja. On se ogleda u žanrovskim inovacijama Glasa Koncila (npr. rubrike Pisma seoskoga župnika, Čujem, vidim… pa se stidim), u korištenju metode svete vodice u novinskim tekstovima, kojom se, istaknula je Jurišić, u vremenu jednoumlja “škropilo” tekstove pobožnim mislima, kako bi se izreklo “bitno” a izbjeglo moguću tužbu od strane vlasti; te u afirmaciji niza žanrova pridržanih isključivo vjerskim sadržajima (nedjeljna biblijska poruka, meditacija, teološki osvrt…). Njegovanje klasičnih vrsta, inovacije u novinarskim vrstama te afirmacija novinarskih vrsta specifičnih za vjerski tisak – vrjedan su i originalan doprinos Glasa Koncila hrvatskoj medijskoj kulturi.

 Završetak znanstvenoga skupa Fenomen Glasa Koncila 1963. – 2013. označio je predsjednik Programskog odbora doc. dr. sc. Igor Kanižaj govorom zahvale i poticajima za novim i vrjednim znanstvenim konferencijama s Glasom Koncila.

 

DIGITALIZACIJA I NOVINARSKA DEPROFESIONALIZACIJA

Na znanstvenome skupu “Fenomen Glasa Koncila 1963. – 2013.” (25. studenoga 2013.) predavanje je održao Anian Christoph Wimmer, glavni urednik lista “Münchner Kirchenzeitung”. Govoreći o perspektivama daljnjega razvoja (katoličkog) tiska – u svjetlu  pojedinih globalnih pokazatelja Wimmer je naveo niz smjernica za budućnost djelovanja katoličkog tiska (tjednika).  

Te smjernice za katoličke znanstvenike, nakladnike i novinare rezultat su  Wimmerova istraživanja povezanosti i utjecajnosti dvaju svepristunih razvojnih izazova za katolički tisak: digitalne revolucije s jedne strane i novinarske deprofesionalizacije s druge. Smjernice su rezultat Wimmerova definiranja oba fenomena u njihovu tehnološkom i sociološkom kontekstu – baš  iz njegove kritičke analize u kojoj je poseban naglasak stavio na procjenu utjecaja tih izazova i drugih čimbenika (uslijed sekularizacije zapadnih medija) na katoličke tjednike u budućosti.

Potom je uslijedilo zapaženo predavanje Damira Bralića o grafičkome izgledu Glasa Koncila. Interes za formu od prvoga broja (poput postignutog obostranog poravnavanja teksta na pisaćemu stroju), želja da se u prvomu božićnom broju upotrebi boja, ukomponiravanje teksta u fotografiju, rukom crtani naslovi radi simboličke funkcionalnosti, pokazatelji su, ustvrdio je Bralić, silne želje i entuzijazma u Glasu Koncila s jedne strane, i s druge, takvih novinarskih postignuća koja u onodobnom novinarstvu nisu bila uobičajena. U povijesnom pregledu i razvoju grafičkoga oblikovanja lista naveo i je primjer duplerice koja se u listu pojavila prije no što se uopće “dogodila” u novinarskoj tipologiji. Danas, finim i uglađenim tipografskim jezikom, hrvatskim fontom slova, tjednik je, u ovome digitalnom dobu, zadržao najbolje iz prošlosti – istaknuo je Bralić.

Glavni urednik Hrvatskoga katoličkog radija, Anto Mikić iznio je pregled koncepcija glavnih urednika Glasa Koncila – dok je rezultate istraživanja o odjeku medijskih izvještaja u Glasu Koncila, odnosno izvještaja Glasa Koncila u drugim medijima (na uzorku od 50 brojeva tjednika u četiri najčitanija elektronička nakladnika dnevnih novina u Hrvatskoj) iznijela je glavna urednica Informativne katoličke agencije dr. sc. Suzana Vrhovski Peran. Jedan od zaključaka istraživanja dr.sc. Peran i dr.sc. Kanižaja glasi – da je Glas Koncila u prenošenju novinarskih vrsta iz drugih medija uvijek vjerodostojan.

Komentari Glasa Koncila: između oštrice mača i milovanja pera bila je tema  prof. dr. sc. Danijela Labaša i Ivana Uldrijana. Posebnu pomnju usmjerili su kvalitativnoj analizi sadržaja, s osvrtom na prinos komentara medijskoj kulturi – kao i novinarskoj etici u doba komunističkoga jednoumlja i pluralističke demokratske javnosti u nastajanju i razvoju. Iz njihove analize komentara sa stajališta novinarske etike proizlazi, kako je u zaključku izlaganja naglasio dr. sc. Labaš, posluživši se naslovom i dijelom teksta komentara lista iz 1973. godine “Kompas u magnetskoj oluji”, da se komentarima u listu uvijek zauzimao jasno stojište  i otvoren sud o društvenim i crkvenim pojavama. T

 

6 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Doktor
    #1 Doktor 2 prosinca, 2013, 10:15

    Nije Bosna zaboravila tko je i zasto slao ‘Madzare-krizare’ da hara Biosnom. I obvaj Domovinski rat bio je u Bosni jedna suluda situacija u kojoj se cesto ne zna ni tko pije ni tko placa. No, sto se tice stabilnog polozaja bosanskih franjevaca i u Domovinskom ratu, kao i u nasoj povijesti u zadnjih 700 godina, zar si zaboravio da je i HVO UBIO DVA FRATRA! Tvoje tirade iz kojih zaudara zadah utvorica, djeluju odbojno ali u njima ipak ima jedna (skrivena?) istina: sigurno je da ce propasti Bosna i Hercegovina, ali je isto sigurno da ce opstati Bosna – kao nedjeljiva i neotudjiva i najstarija europska nacija. Hercegovina od svetog Save ce dozivjeti sudbinu Republike srpske: benigni i maligni tumur su izlijecivi u neunistivnom organizmu – jednako! Sapienti sat. U obnovljenoj Bosni velezupa Humska zemlja ozivjet ce i radjati svoje legendarne junake koji sluze svojoj zemlji i svom Banu, a ne tudjinu, pa bio on i njemacki kralj-car-fuhre r.

    Odgovorite na ovaj komentar

<