KORUGA: KRAJ HRBINE SEZONE UZ IZNIMNOG BRITANSKOG VIRTUOZA

KORUGA: KRAJ HRBINE SEZONE UZ IZNIMNOG BRITANSKOG VIRTUOZA

26. svibnja, 2021.

 

 Piše: Igor Koruga

Uzme li se puno toga u obzir, ne može se prejudicirati razlog zbog kojeg Hrvatski barokni ansambl (HRBA), nakon više od dva desetljeća postojanja, nije pronašao čvršće mjesto među najuglednijim, usko specijaliziranim zapadno-europskim (baroknim) ansamblima koji danas, osim što imperativno osuvremenjuju renesansnu, baroknu i pretklasičnu glazbu te ju na neki način približavaju današnjem auditoriju, autentično i vrsno izvode i glazbu suvremenih, živućih autora. Faktično, novac je uvijek jedan od izgovora, no naprosto, na samome početku rađanja ansambla sve je izgledalo puno šarenije. Naime, prije dvadeset i dvije godine sastav su utemeljili Saša Britvić, Laura Vadjon i Krešimir Fabijanić, sa skupinom sebi sličnih entuzijasta, željnih eksperimen(a)ta i izazova, s izrazitom željom da se učini zamjetan (is)korak na novonikloj hrvatskoj glazbeno-umjetničkoj sceni.

Nepromijenjeni rezultat

Slijedila su odobravanja gradskih i državnih tijela, ali i prigodni koncerti, iznimno posjećeni (i financirani) Zagrebački barokni festivali (ZABAF-i) te Korčulanski barokni (Korkyra) festivali na kojima je HRBA djelovala sve nadahnutije, konzistentnije i (instrumentalno) sve opremljenije, a neprekinuta je bila i koncertna sezona, odnosno suradnja HRBE i Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ-a). U to vrijeme još se činilo da će, uz ponešto sreće, biti moguć još jedan hrvatski scenarij u kojem bi, po tko zna koji put, snovi podržani vjerom izašli na vidjelo kao pobjednici nad novcem i institucionalnom mašinerijom. Međutim, nebo je za HRBU ipak ostalo zatvoreno. Naravno, izuzmu li se suradnje HRBE s najuglednijim inozemnim gostima čije se nazivno umjetničko vodjenje, na žalost, godinama svodilo na promicanje inertnog ansambla koji je, možda upravo zbog toga što je (kao ¨studentski orkestar Muzičke akademije¨) kroz svoje redove regrutirao buljuk mladih glazbenika, naposlijetku ostao uskraćen po pitanju pronicljive selekcije repertoara i samog izvođačkog tijela. Najstrože uzevši, sastav je kalirao u smislu originalnosti i živopisnosti.

Ključna uloga basso continua

Djelomična sreća bila je možda u tome što se u neposrednosti svega u pravilu nalazio svijetli primjer Zagrebačkih solista, ansambla s kojim je HRBA odvajkada dijelila koncertni prostor HGZ-a i kulturno izgladnjelu publiku koja je, očekivano, i ove nedjelje 23. svibnja od 20 sati, pokazala odanost prema baroku i prema završnici HRBINE koncertne sezone, pod sloganom ¨Erschallet, Trompeten!¨. Kanonski repertoar sabrao se oko žanrovskih djela Georga Philippa Telemanna (1681-1767), Johanna Sebastiana Bacha (1685-1750) i Georga Friedricha Händela (1685-1759), koja su, jasno, pogodovala gostu iz Ujedinjenog Kraljevstva, Russelu Gilmouru, virtuozu na iznimno rijetkoj baroknoj piccolo trubi. Sinteza s domaćim glazbenicima stvorila se, indirektno ali snažno, već na samome početku, pri izvođenju Telemannovog Koncerta za tri trube, timpane, dvije oboe, gudače i basso continuo u D-duru, TWV 54:D3, čiji je drugi stavak (Allegro) bio kao napisan za našeg ponajboljeg oboista i blokflautista Stjepana Nodila (1986). Situacija se blago uzdrmala u Bachovom Brandenburškom koncertu br. 2 za trubu, blokflautu, obou, violinu, gudače i basso continuo u F-duru, BWV 1047, dvojbenom oko instrumentacije zbog netipičnog tonaliteta (F-dura) iznimno zahtjevne dionice trube. Stoga je svijetli obraz kaleidoskopskih zvukovnih suzvuka trube, puhača i ripieno (naknadno pridodanih) gudača bio ponajprije spašen aktivnošću žive basso continuo skupine, na čelu s čembalistom Pavlom Mašićem (1980) i izuzetno muzikalnim mladim kontrabasistom Franom Petračem. Jednak doprinos prateća skupina dala je i pri silovitom izvođenju Händelove pompozne Glazbe na vodi, HWV 348-350, na samome kraju zbivanja, odnosno pri oblikovanju desetak zvučnih slika koje su, u čvrstom spoju zasebnih Suita (u F-duru, D-duru i G-duru), nekoć bile praizvedene čak triput: dvaput u uzvodnoj i jedanput u nizvodnoj, kraljevskoj plovidbi Temzom. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code