GLAVNE TEME

KAZNENA PRIJAVA PROTIV KARAMARKA

15. svibnja, 2012.

Udbaška prošlost bivšeg ministra

Piše: Franjo Dobrović

Podnošenjem kaznene prijave koju je podnio politolog i suradnik portala Tjedno Darko Petričić  protiv bivšeg ministra policije Tomislava Karamarka, započeo je prvi slučaj u Hrvatskoj gdje će se u sudskom procesu utvrditi nečije sudjelovanje tajnim službama bivše Jugoslavije. Kaznenu prijavu protiv Karamarka, zbog davanja lažnog iskaza kao svjedoka obrane u sudskom postupku Mesić protiv Petričića, zaprimilo je Državno odvjetništvo 10. svibnja ove godine. Lažni iskazi koje je Karamarko izrekao na sudu odnosili su se na negiranje njegovog sudjelovanja u aktivnosti UDB-e; davanje lažnog iskaza vezano oduzimanje putovnice od strane iste službe te poricanje činjenice da je znao posjetu osobe iz kriminalnog miljea Lulzima Krasniqija bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću.

ČIČAK BRANI KARAMARKA

Povodom ove kaznene prijave održana je press konferencija na kojoj su prezentirani dokazi koji potvrđuju Karamarkovo lažno iskazivanje. U prvom redu, da je Karamarko bio suradnik UDB-e i da je bio zadužen za praćenje crkve i Dražena Budiše, potvrdio je u intervjuu za portal tjedno Josip Boljkovac, osoba koja je i sama aktivno sudjelovala u radu i osnivanju tajnih službi odnosno tajne policije. Netočan je i podatak kojeg je na svjedočenju iznio Karamarko da mu je UDB-a oduzela putovnicu zbog keronacionalizma, jer je to u svojoj ovjerenoj izjavi demantirao Ante B. kao visokopozicionirani djelatnik Službe državne sigurnosti. Isto tako, lažna je i treća izjava da nije znao za Krasniqijev posjet Mesću, jer postoji objavljeni novinski članak koji tvrdi upravo suprotno. Naime, u članku koji nije demantiran, objavljen je podatak da je upravo Karamarko plasirao tu vijest u medije. Vrijedi podsjetiti da se davanje lažnog iskaza u sudskom postupku kvalificira kao kazneno djelo protiv pravosuđa, prema važećem Kaznenom zakonu RH. Sukladno zakonskim odredbama za ovo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Zanimljivo je spomenuti da je održavanje press konferencije na kojoj bi se detaljnije analizirale pojedinosti kaznene prijave pokušao spriječiti predsjednik HHO-a, Ivan Zvonimir Čičak, koji je stao u obranu Karamarka. Inače, Čičak je u svojem posljednjem većem javnom nastupu konsternirao hrvatsku javnost dodijelivši nagradu za «političara godine» Sanaderovom prijatelju i jamcu Luki Bebiću.

Slobodni novinar Željko Peratović tom prilikom podsjetio je kako je on još 2007. pisao o Karamarkovim dodirnim točkama s UDB-om, te o Karamarkovom rođaku Željku Škovrlju, koji je prije rata radio u splitskoj ispostavi UDB-e, a za vrijeme rata bio službenik «Krajinske UDB-e u Kninu».

TRI TEME

– Na svjedočenju protiv mene povodom njegove tužbe da sam raznim izjavama i pisanjima na blogu uznemirio javnost, u tajnom istražnom postupku na Županijskom sudu u Zagrebu, Karamarko je jako agresivno negirao veze s UDB-om tvrdeći da mu Škovrlj jest rođak po majčinoj liniji, ali da se on rodio u Zadru, pa su njegovi odmah preselili u Zagreb, a da je rođak živio u Splitu. Posredno sam čuo da njegov najpoznatiji  bivši politički mentor izjavljuje da je Karamarko izuzetno osjetljiv na tri teme: sudbinu oca koji je kao pripadnik NDH vojske prošao «Križni put»; spominjanje da je surađivao s UDB-om i ubojstvo Milana Levara, napominje Peratović.

Dodao da ga ne čudi sto Karamarko svoje političke uzore vidi u Putinu ili političarima iz Bugarske i Rumunjske, te naglašava da je riječ o državama gdje su na vlasti ili agenti ili suradnici bivših komunističkih policija povezani s organiziranim kriminalom.

Takva sudbina čeka i Hrvatsku, ako on postane predsjednik HDZ-a, zaključio je.

S obzirom da je kaznena prijava podnijeta Državnom odvjetništva čeka se odgovor ove institucije. Ukoliko ta prijava bude iz nekog razloga odbačena, uslijedit će pokretanje privatne tužbe, protiv bišeg ministra policije. S druge strane, omogućavanje Karamarku politički uspon, značilo bi pretvaranje Hrvatske u privatnu policijsku državu.