Piše: Srećko Jurdana
Referendum o golf-mastodontu na brdu Srđ iznad Dubrovnika u službenoj javnosti uglavnom se nazvao „propalim“, zbog formalno nedovoljnog broja sudionika (manje od pedeset posto). Ipak, još uvijek se desetak tisuća građana odlučilo na njemu aktivno izjasniti protiv te agresivne investitorsko-devastatorske ideje, što bi ozbiljnija država morala tretirati kao nekakav znak upozorenja ili signal za suzdržanost. Malo je vjerojatno, međutim, da će taj visoki broj negativnih glasova ograničiti ekspanziju projekta. U igri su moćni i osjetljivi interesi. Ulagači koje za javne potrebe predstavlja Maja Brinar (bivša službenica u Ini, danas žena kapitalista Aarona Frenkela, glavnog nositelja poduhvata), odmah su počeli likovati. Svjesni su očito da je država ishodom referenduma – tj. apstinencijom nužnoga postotka glasača – dobila moralno možda upitan, no legalistički manje-više neupitan prostor za hitro izdavanje ostatka dozvola potrebnih za svečano otvaranje radova na Srđu. Rečeno jezikom (hrvatske i šire) mediteranske prakse: apartmanizacija može početi.
BRDSKI KAMENJAR
Da ne bude nikakve nedoumice: golf-centar na Srđu proziran je paravan za neviđenu urbanizaciju danas intaktnog dubrovačkog zaleđa. Neki to vole nazivati „razvojem“, ali u srži stvari radi se o transformaciji unikatnoga prirodnoga ambijenta u betonsku oazu s nejasnom vizurom. Skup vizionara dubrovačke arhitektonske budućnosti dosjetio se lokalitet Srđa unaprijediti s oko četiri stotine (sic!) apartmana, uz nepoznat broj vila, hotela, ugostiteljskih objekata, kockarnica, shopping-mallova i tako dalje – sve što danas po običaju ide uz jedno veliko rekreacijsko naselje – a cijelom tom bjesomučnom konstruktivizmu golf mora poslužiti kao taktička varka ili inicijalni zakonski trik preko kojeg se kupuje državna suradnja. Sve se legalno izvodi zbog diskretnoga šarma mahanja – long shot, short putt, middle range putt, sand, greene, par, birdie, bogey, eagle – a zapravo u prvome redu zbog pogleda na Jadran u kojem će uživati budući vlasnici apartmana i svega ostalog. U spomenutom pogledu – s visine na pučinu preko panorame Dubrovnika – ulagači nesumnjivo pronalaze jamstvo za prodaju svojih tvorbi. Gdje se to, uostalom, golf-igralište gradi na brdskom kamenjaru po kojem jedva da se i jarci veru ? Teren o kojem je riječ funkcionalan je za izletnike, proučavatelje bilja i pastire, ali za mahače palicama teško.
URBOIDNE IDEJE
Jasno je, međutim, da se sve može uz pomoć dobre volje i masivne mehanizacije, pa i surovi kamen pretvoriti u travu. U cjelokupnom tom intervenciozmu doista je veliko pitanje treba li Dubrovniku radikalna promjena identiteta njegove okoline. Nedirnuta priroda u blizini grada njegova je bitna ambijentalna oznaka; s „golf-projektom“ ona će nepovratno nestati. Pored toga, i famozna HE Ombla očito je u funkciji te urboidne ideje. Stotine apartmana i kuća moraju se opskrbljivati strujom i vodom, i potrebno je zato – bez obzira na zaštićenost područja i endemske vrste koje u njemu žive – izgraditi hidrocentralu s akumulacijskim jezerom koja će zadovoljiti te infrastrukturne preduvjete. Stvar se – kako rekosmo – politički prodaje kao „razvoj“.
Postoji u svakom slučaju opasnost da Dubrovnik doživi sudbinu španjolske Coste Del Sol, koja je danas svjetski sinonim za destruktivnu hiperurbanizaciju nekad idiličnoga krajolika. Ali tko to može zaustaviti? Dozvole se izdaju ubrzano, i Ministarstvo okoline nedavno je po hitnom postupku dalo svoj pristanak – što je u hrvatskoj tromoj poduzetničkoj klimi pravi raritet – jer iza ideje očito stoje visoki politički interesi. Kakvi ? Najvjerojatnije se radi o odnosima s Izraelom. Investitor Aaron Frenkel iznimno je utjecajan pripadnik izraelskog establishmenta, zapravo produljena ruka političko-ekspanzivne strategije izraelske države, i pozadinsko „lobiranje“ moćnih ljudi izraelskog režima nesumnjivo je utjecalo na aktualnu hrvatsku Vladu da situaciju sa Srđom „ažurira“. Za Hrvatsku je dobro biti u dobrim odnosima s Izraelom, preko njega i s Amerikom, pa makar i po cijenu izazivanja mučnine u ekološkim krugovima.
4 komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.