U utorak 13. rujna u 18 sati u Krležinu vrtu, Krležin Gvozd 23 /Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže/, Muzej grada Zagreba prema zamisli Gorana Matovića priređuje novi program Sjećanja Krležinih suvremenika u kojemu sudjeluje književnica Irena Vrkljan.
S Irenom Vrkljan o Krleži će razgovarati Goran Matović.
Pjesnikinja, prozaistica, radiodramatičarka, esejistica, prevoditeljica Irena Vrkljan djeluje na hrvatskoj književnoj sceni već više od pedeset godina. Svoj uspješan književni i umjetnički put započela je u okviru generacije “krugovaša”, kojima pripada dobno i poetički. Velikim i estetski respektabilnim opusom, od mladenačke nadrealističke poezije do autobiografske proze prepoznatljiva narativnog rukopisa, Irena Vrkljan ugradila je svoj trajan doprinos u hrvatsku književnost i kulturu.
Nakon sjajnih Sjećanja Krležinih suvremenika koja su priredili Predrag Matvejević, Velimir Visković, Bora Ćosić, Željko Senečić, Marija Ujević Galetović i Slavko Goldstein, memorijski niz nastavljamo s Irenom Vrkljan koja se u autentičnom prostoru Krležinog doma i vrta sjeća susreta i suradnje s Krležom i Belom. Evocira sjećanje na značajne osobnosti iz Krležinog sazviježđa. Govorit će o Marku Ristiću, Ljubi Babiću, Krsti Hegedušiću, Miljenku Stančiću…
Irena Vrkljan dragocjena je kroničarka kulturne klime Zagreba i njegovih velikih protagonista.
Program će se filmski snimati kao trajni dokument o Krleži i njegovim suvremenicima. Krleža pripada prošlosti, ali i budućnosti. On je most što veže svjetove i vremena, pa kao takav može biti orijentir, mjera i kriterij našeg trajanja na ovom prostoru.
Nakon Irene Vrkljan u Krležinom domu će ugostiti Branislava Glumaca, Boru Krivokapića, Zlatka Boureka, Georgija Para, Matu Lončara, Ivu Štivičića, Radu Šerbedžiju, Mani Gotovac, Nevu Rošić, Tonka Lonzu, Laticu Ivanišević, Josipa Vaništu, Stanka Lasića, Igora Mandića, Antuna Vrdoljaka, Josipa Šentiju, Edu Galića…
Program se organizira uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. T
1 Comment so far
Uskoči u raspravu“Krležin vrt”?
Koliko ja znam taj se vrt nalazi u okviru jedne “nacionalizirane” (otete) židovske vile na čiji jedan kat se uselio beskućnik (bistrički bogec) Frigjes Krlesza sa svojom priležnicom LEPOSAVOM KANGRGA.
Zašto se “vila” ne vrati potomcima vlasnika kuće, a ako ih nema, onda Židovskoj općini?