Australski mediji obavljaju poslove hrvatskog pravosuđa
Napisao: Josip Frković
Dok beogradski predsjednik Koordinacije udruženja izbjeglica iz Hrvatske Miodrag Linta (isti onaj koji se vječito žali na granične kontrole hrvatske policije, jer je umislio da je srbijanski diplomat – nap. a.) i notorni glasnogovornik suludih ideja propale sao krajine i šef agencije „Veritas“ Savo Štrbac, na svoj način prijetvorno tumače povremena uhićenja svojih sunarodnjaka prečana koji su se užasnim zločinima nad Hrvatima istaknuli za agresije na „Lijepu Našu“, iz zemlje klokana stigla je svakako zakašnjela vijest. Australijski su mediji otkrili da među njima u Melbourneu, osim Kapetana Dragana u ekstradicijskom zatvoru, već 14 godina živi i jedan europski zlotvor i „ražalovani“ četnik, bivši stanovnik hrvatske Petrinje Predrag Japranin (44).
ŠTO ČEKAJU ORSAT I DAMA SA ZRINJEVCA?
Hrvatska, na žalost, još nije zaiskala izručenje srbočetnika… Naravno, da netom spomenuti ratni diplomati bez države, Linta i Štrbac, negiraju bilo kakvu krivicu sunarodnjaka, koji su snivali prekodrinsku Srbiju, za sva uhićenja okrivljuju bivšu im i mrsku domovinu Hrvatsku. Tako su za svjetsku javnost priredili i adekvatne statistike: širom svijeta dosad su uhićena 143 Srbina (na osobnim dokumentima fotografirani u civilnoj ili SMB-odori JNA) iz Hrvatske, od kojih je 41 ekstradiran, a protiv njih 18 postupak je obustavljen. Mahom zbog prekvalifikacije kaznenoga djela ratnoga zločina u oružanu pobunu. Akt milosti za takve bradate dvonošce znači oprost i slobodu. I umjesto razumijevanja demokratske suštine naše države, Linta i Štrbac, govore o zloporabi Interpola od strane Hrvata i gubitak prava osumnjičenih Srba na novčano obeštećenje od strane RH. Ove godine, međutim, posredstvom Interpola, uhićeno je petnaest pripadnika bivših paravojnih i paramilicijskih postrojbi Srbijanaca. Ne samo o njima, hrvatski istražitelji doznaju iza 1995. i trijumfalne „Oluje“, kada su Srbi iz krajine „poput zečeva pobegli pred hrvatskim snagama“ – kazao je vožd Slobodan Milošević – napustivši sve vojničke dužnosti i cjelokupnu povjerljivu dokumentaciju.
MEDIJI ZNAJU VIŠE OD BRANKA TURIĆA IZ MUP-a
Dakako da je balkanskoga krvnika pri tom najviše brinula svijetu dobro znana stvarna umiješanost Beograda u pobunu i agresiju na Hrvatsku. I dok je akademik dr. Josip Pečarić o tome kako su Hrvati od Srba prečana napravili zečeve napisao knjigu, poznati odvjetnik, humanist i kolumnist Zvonimir Hodak u predgovoru ukoričena djela je ustvrdio „Fašisti te napadnu, okupiraju, razore, pobiju mnoštvo ljudi, a kad od njih napokon učiniš zečeve, oni te proglase fašistom…“ Ali, vratimo se slučaju bivšega Petrinjca iz Češkoga Sela Predraga Japranina, o čijoj su prošlosti više od DORH-a i MUP-a i, prije australijskih medija, znali neumorni Ivica Pandža Orkan, umirovljeni pukovnik HV-a, te brojni članovi braniteljskih udruga Banovine. On i ratni dopisnik „Večernjaka“ iz Pakraca, Lipika i Daruvara Saša Leković, koji je postao najuporniji novinar-istražitelj na prostoru bivše države, pozvali su u goste australijske novinare. Zaključili su, već na temelju pronađenih dokumenata, da se Japranin tereti za smrt trojice Hrvata, Marijana Šiftara, Milana Krnjaića i Branka Kovačevića. A kako se Predrag Japranin rado ugledao u brata po majci Suada, svjedoče i brojni susjedi naselja na istočnom ulazu u grad. Poigravao se Japranin eksplozivom i prije svesrpske pobune i agresije, pa je u jednoj svadbi izgubio desnu šaku. Po primjeru svoga polubrata Suada, koji je iz tenka pucao u kuću svoga kuma sklonjena u podrumu, Predrag je sudjelovao u paležu i rušenju susjednoga naselja Nove Drenčine. Obojica su već i od okupacijskih srbočetničkih vlasti za to orgijanje bili optuženi. Nije nikakvo čudo što je Peđa pripadao izvidničko-diverzantskom odredu 39. banovinskog korpusa SVK u Petrinji. Zapovjednik mu je bio doratni „bezbednjak“ divizije JNA rođen u Glini, zloglasni major Slobodan Tarbuk.
JAPRANIN «SECKAO» KAO DŽIHADIST
Predrag Japranin bio je pripadnik „elitne“ srbijanske formacije, kojom su zapovijedali birani oficiri iz „bezbednosnoga centra“ u Pančevu. I njegovi suborci bili su birani među najokrutnijima, pa se i Jugoslav Vidić među krvnicima „proslavio“. Okupacijom grada Petrinje i progonom Hrvata i svih nesrba, iza 21. rujna 1991., dotični je kroatomrzac „Gavrilovićevu“ sindikalcu Stjepanu Komesu odsjekao – desnicu. Od teških ozljeda Komes je ubrzo preminuo. Bila je to drakonska kazna za rukovanje s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, koji se na putu prema Peckima i obrambenim položajima HV-ovih topnika na kratko zaustavio u središtu Petrinje. Zla sudbina zatekla je i poznatu hrvatsku domoljubnu obitelj Đurđe i dr. Berislava Gmaza iz prekokupskoga naselja Stare Drenčine (Sisak). Iz snajperske je puške na kupalištu gađana i usmrćena njihova 18-godišnja kći Zrinka, dvije godine mlađi joj brat Domagoj teško je ranjen i potom prošao šest teških operacija (80-postotni je civilni ratni invalid – op.p.), a tako i bratić Igor Karaula, kojem je tada bilo 17 godina. Mada se Japranin u Melbourneu brani pričom kako invalidna osoba ne može biti vojnik i zločinac, australijskim je vlastima istinoljubivi Ivica Pandža Orkan predočio dokaze da je Predrag Japranin unaprijeđen u čin vodnika 39. korpusa SVK-a. Majka Marijana Šiftara Kristina svjedoči pak da je krvnik iz Češkoga Sela pred njenim očima sina joj i dvojicu drugih Hrvata 5. studenoga 1991. odveo u šumu i ondje ih iz neposredne blizine vatrenim oružjem ustrijelio. I upravo taj je nadnevak, 5. studeni 1991., crnim slovima upisan u žrtvoslov grada Petrinje, jer su vatrenim oružjem, noževima, sjekirama i maljevima, u samo pet dana i do 8. studenoga, četnici usmrtili 118 petrinjskih Hrvata. Što se tiče masakra nedužne hrvatske mladeži na kupalištu Stare Drenčine, nije isključena ni krivica zaljubljenika u snajpersku pušku, „beloga orla“ Deana Tišme.
ŠEŠELJEVI UČENICI UBOJICE CIVILA SUNJSKE GREDE I KRIVAJA
Iz ostavljenih dokumenata srbijanskih uzurpatora može se zaključiti da su izvidnici-diverzanti odreda SVK-a Mišo Jakšić, Želimir Milić i drugi sudjelovali u ubojstvu Stjepana Sučića u šumi kod Sunjske Grede, a da su kod Sunjskoga Krivaja zarobili Ivana Črnka, koji je brao kukuruz. Odveli su ga u četničku jazbinu na Zrinskoj gori i Čavića brdu (do rata Spomen-dom NOB-e, potom mučilište Hrvata – op. a.) i ondje ga na smrt pretukli. Među palikućama Nove Drenčine bili su početkom velikosrpske pobune i agresije tada 21-godišnji četnici Predrag Radišić i Dean Tišma. Drugospomenuti zloćudni Srbin iz tzv. „vlaškog sokaka“ Petrinje osobito je zapamćen među bivšim susjedima zbog počinjenih zločina i pljački njihove imovine. Dean Tišma bio je Šešeljev radikal i u nađenim, neodaslanim pismima, potpisivao se kao nadvojvoda i major, valjda JNA. Pred Županijskim sudom u Sisku protiv Tišme i Radišića vođen je postupak za kaznena djela ratnoga zločina protiv civilnoga stanovništva. Slučajno ili ne – baš uoči Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja, čije je proslave Josipovićev drug Tadić beogradski želio zabraniti – osim spomenutih srbijanskih zlikovaca, pobjeglica iz Hrvatske, na stupce novina dospjelo je i ime Glinjanina Đuke Bogunovića (48). Taj državljanin Srbije, ratni stražar glinskoga logora užasa u bivšem domu maloljetnika, zaustavljen je na graničnom makedonskom prijelazu Dorjanu pri prijelazu u Grčku. Sa članovima obitelji krenuo je na ljetovanje. Uhićen je i prepraćen u ekstradicijski zatvor u Srbijancima omiljenu Solunu, gdje je vjerodostojnom oslobađajućom presudom sisačkog Županijskoga suda i intervencijom srbijanske vlade ubrzo pušten kući u Beograd. Bogunović je inače stražar zatvora u zloglasnoj Padinskoj Skeli, gdje vjerojatno čami i već zaboravljeni hrvatski branitelj Veljko Marić, vozač iz Grubišnoga Polja.
OFICIR RAŠETA NIJE DOPUSTIO SPASITI LEDERERA
Kad je riječ o ratnoj prošlosti Đuke Bogunovića, čiji su „pacijenti“ bili i zarobljeni pripadnici MUP-a što su dio rata proveli u obrani Hrvatske Kostajnice, a potom uzništva na zloglasnoj Manjači, teško je ne pretpostaviti da Savo Štrbac, šampion srbijanske laži, nema izravnu vezu u Hrvatskoj i Zagrebu. Evidentno je da je rez. kapetan JNA i lider nevladinih asocijacija za ljudska prava Zoran Pusić (brat dične šefice hrvatske nepotrebne stranke i srbijanske navijačice Vesne – op.p.) u trenutku povratka oslobođenih hrvatskih generala iz Haaga telefonski kontaktira Štrpca. Druga je pak priča o hrvatskom pravosuđu, popustljivoj politici i pogodbenjaštvu. Protiv Bogunovića i još jedanaest „srbijanskih junaka“ Banovine u odsutnosti je vođen kazneni postupak. Sumnjičilo ih se za kaznena djela ratnoga zločina protiv civila i ratnih zarobljenika u glinskom zatvoru. Bogunović je 1993. Osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina, pa je bila raspisana i međunarodna tjeralica. Godine 2009., međutim, Županijsko državno odvjetništvo u Sisku, prema službenoj dužnosti, traži obnovu kaznenoga postupka protiv Bogunovića i ostalih. Tijekom obnove postupka, tužitelj je odustao od optužnice, a sud je stavio izvan snage raniju osuđujuću presudu i optužbu odbacio. Štrpčev „Veritas“ stoga nedavno podsjeća da se ime Đuke Bogunovića nalazi na najnovijem popisu DORH-a osoba procesuiranih za ratne zločine koji je lani dostavljen srbijanskom Ministarstvu pravde. Uz napomenu kako se Štrbac pita kako to da ured Interpola nije dokinuo tjeralice iz Hrvatske, ali je posebna zanimljivost da je istraga protiv Bogunovića i još dvadeset osoba pokrenuta 18. lipnja 2002., tjedan dana kasnije bila prekinuta. Sve do danas?! A 6. kolovoza ove godine na prijelazu Rača iz BiH u Srbiju uhićen je na temelju tjeralice Interpola 65-godišnji Nikola Lađević iz Strmena kod Kostajnice, zapravo kod Sunje. Osumnjičen je za ratni zločin, a do 1995. živio je u Mošćenici (Petrinja), dok mu je sadašnja adresa u Sandićima (Distrikt Brčko). Za kraj spomenimo i ubojicu Gordana Lederera, Milana Zorića iz Rosulja kod H. Kostajnice. Taj se sisački primitivac i zet iz Galdova i auto-limar „Mototehne“ odmetnuo u četnike i 10. kolovoza 1991., na blagdan sv. Lovre, iz snajpera na brdu Čukuru smrtno ranio HRT-ova televizijskoga snimatelja Gordana Lederera. O njegovu životu, na žalost, odlučivao je drugi srbijanski primitivac i general sa zlatnim epoletama na ramenima, Andrija Rašeta, ne dopustivši prelet vojnoga helikoptera od Pounja do Zagreba. Isti taj pregovarač srbijanske strane, rođeni Ličanin i lažac sa zagrebačkih Svetica („u Dubrovniku nema dejstava JNA, nema ničega, valjda tamo pale automobilske gume…“ – op.p.), iza Domovinskoga rata raspitivao se o mogućnostima dobivanja hrvatske domovnice…
34 komentara
Uskoči u raspravumexico pharmacies prescription drugs and mexico pharmacy price list – best online pharmacies in mexico
zithromax 500mg price in india buy zithromax buy zithromax 1000 mg online
canada drug pharmacy: best canadian pharmacy online – canadian pharmacy antibiotics
indianpharmacy com: Online medicine home delivery – п»їlegitimate online pharmacies india
http://ciprofloxacin.ink/# buy cipro
https://ciprofloxacin.ink/# buy ciprofloxacin over the counter