POLITIKA

HČSP PROTIV ZAKONA O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

23. listopada, 2012.

Na temelju članka 38. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (“Narodne novine” br. 49/2002.–pročišćeni tekst) podnosimo

P R I J E D L O G

za pokretanje postupka za Ocjenu suglasnosti članaka 5., 6., 14., i 22. Ustava Republike Hrvatske sa Zakonom o ravnopravnosti spolova od 15. srpnja 2008. NN 82/08 članak 12. i članak 15., a kojim se jamči, počevši od lokalnih izbora 2013. uravnoteženost izbornih lista po kriteriju spolnosti čime su u bitnomu povrijeđene navedene odredbe Ustava a Zakon je i u koliziji sa Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, članak 15. po kojemu se to određuje Statutom političkih stranaka ili posebnom odlukom tijela stranke na temelju Statuta.

1. Predlagatelj ističe članak 5. Ustava Republike Hrvatske koji kaže da su svi pred zakonom jednaki, nema povlaštenih a prava i slobode se mogu ograničiti samo da bi se zaštitila prava i slobode drugih ljudi. Kako se nedvosmisleno ovim člankom štite prava i slobode svih i ne ističe se spolnost kao jamac bilo kakvih posebnih prava, a niti bilo kojim drugim člankom, držimo da se ovim Zakonom diskriminiraju određene osobe koje se identificiraju isključivo po svomu spolu. Zakon, naprotiv ograničava prava upravo onima koji žele postići uravnoteženost, ograničivši ženske osobe na samo četrdeset postotnu zastupljenost na izbornim listama za Hrvatski sabor, Europski parlament i za članove lokalnih predstavničkih tijela. Zakon je diskriminirajući i po pitanju izbora za načelnike, gradonačelnike, župane jer se tu uopće ne regulira uravnoteženost pa se može dogoditi da svi oni budu jednoga ili drugoga spola. 

1. Članak 6. Ustava Republike Hrvatske nedvosmisleno govori o političkim strankama i da njihovo unutarnje ustrojstvo mora biti sukladno temeljnim ustavnim i demokratskim načelima. Ustavni sud sukladno članku 129. st.8. Ustava RH – nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može u skladu s Ustavom zabraniti njihov rad. Za pretpostaviti da sve registrirane političke stranke djeluju u skladu s Ustavom, pa su iste potpuno samostalne u sastavljanju izbornih lista i to po Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, članak 15. To jasno određuje, ili Statutom političkih stranaka ili posebnom odlukom tijela stranke na temelju Statuta. Držimo da je taj Zakon obvezujući za političke stranke i ne može se podrediti Zakonu o ravnopravnosti spolova.

1. Članak 14. Ustava RH jamči da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Pitamo se što bi se dogodilo kada bi sve te skupine zatražile ravnomjernu zastupljenost na izbornim listama, kao što to određuje sporni Zakon o ravnopravnosti spolova. Članak nedvosmisleno kaže da sve te skupine imaju jednaka prava, uključujući i spolne skupine bez obzira na spol.

1. Članak 22. Ustava RH jamči da je čovjekova sloboda i osobnost nepovrediva. Nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud. Sporni Zakon ograničava slobodu djelovanja političkih stranaka, ograničava kandidiranje po sposobnosti kandidata a nameće kandidiranje po spolu osoba u odnosu 60/40 % u korist muškoga spola. Tim Zakonom se uvelike narušava kvaliteta lista, jer tko može jamčiti da će se u malim sredinama naći dovoljan broj kvalitetnih i sposobnih kandidata, ako je glavni kriterij spolna pripadnost kandidata/tkinje. Diskriminiraju se i određene stranke, čija ideologija možda nije kompatibilna s jednom ili drugom spolnom skupinom. Npr. Demokratska stranka žena, koja je uredno registrirana i djeluje u skladu s Ustavom. U podređenom su položaju i stranke konzervativnih i tradicionalnih političkih načela u odnosu na lijevo liberalne čija ideologija vješto podilazi ženskom spolu.

1. Na temelju svega navedenoga predlaže se da Ustavni sud pokrene postupak radi ocjene suglasnosti članaka 5., 6., 14. i 22. Ustava Republike Hrvatske  i Zakona o ravnopravnosti spolova te da nakon provedenog ustavno-sudskog postupka utvrdi nesuglasnost Ustava sa Zakonom  te da isti ukine i ukloni iz pravnog poretka Republike Hrvatske kako bi se onemogućilo daljnje kršenje Ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda.

Zagreb, 22. listopada 2012.

Josip Miljak, predsjednik HČSP-a