GLAVNE TEME PRENOSIMO

HNB I DORH UGROŽAVAJU PRISTUP EU FONDOVIMA

22. srpnja, 2025.

ŠTO SE MOŽE DOGODITI?

1. Vrhovni sud daje za pravo HNB-u, ukida obvezu objave imena i iznosa korisnika javnih sredstava.
2. Svi popisi korisnika javnih sredstava u Hrvatskoj postaju tajni.
3. Hrvatska time izravno krši Uredbu (EU) 2021/1060, članak 49., koja obvezuje javnu objavu svih korisnika i iznosa potpora.
4. Europska unija blokira nova sredstva i zaustavlja isplatu projekata koji još nisu završeni; u težim slučajevima traži povrat sredstava za projekte s utvrđenim nepravilnostima.

HNB “elita” i dalje u tajnosti troši javni novac. Narod trpi posljedice

Tekst: volonter.udruga-amagi.hr

EU fondovi predstavljaju ključ razvoja Hrvatske. Sada, zbog poteza Državnog odvjetništva (DORH) na nagovor HNB-a, cijela država dolazi na rub financijske provalije.

Vrhovni sud odlučuje hoće li javnost izgubiti pravo znati tko prima novac iz javnih sredstava – a time i milijarde eura europskog novca.

U nastavku navodimo točne zakone i kaskadnu reakciju ako se Vrhovni sud prikloni HNB-u.

Kako Hrvatska može izgubiti EU fondove

Ako Vrhovni sud podrži zahtjev HNB-a i DORH-a (koji potpisuje zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zvjezdana Verk), HNB više neće morati javno objaviti isplate zaposlenicima – ni imena, ni iznose, ni namjene.

Načelo jednakosti znači da ni ostali primatelji javnih sredstava više ne mogu biti javno objavljeni. Učenici, studenti i svi ostali korisnici javnih sredstava više ne mogu biti javno objavljeni.

To je izravan udar na osnovnu europsku vrijednost – transparentnost javne potrošnje.

Europska komisija silom zakona zahtjeva javnu objavu imenom i prezimenom korisnika “EU fondova”.

Prema Uredbi (EU) 2021/1060, članak 49., koja propisuje:

“Upravljačko tijelo objavljuje popis operacija koje su odabrane za potporu iz fondova…
Popis sadržava sljedeće podatke:
(b) ako je korisnik fizička osoba, njegovo ime i prezime;

Isto je dodatno “zacementirano” u Uredbi (EU, Euratom) 2024/2509.

Bilo kakva presuda Vrhovnog suda kojom se zaposlenicima HNB-a (ili bilo kojoj drugoj skupini) priznaje pravo na tajnost podataka o primicima iz javnih ili EU sredstava, bila bi izravno protivna članku 38. stavku 2(b) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, koji RH kao članica EU mora poštovati.

Takvo postupanje izlaže RH riziku blokade sredstava i pokretanja postupka od strane Europske komisije zbog povrede europskog prava.

Ako Hrvatska prestane javno objavljivati popise korisnika javnih i EU sredstava, to je izravno i teško kršenje europskog prava.

Svaki europski birokrat koji bi isplatio sredstva Hrvatskoj u takvoj situaciji, izravno bi prekršio zakon EU. Izložio bi se disciplinskim i kaznenim sankcijama i riskirao gubitak svoje pozicije. Mislite da će neki birokrat riskirati fotelju za Hrvatsku?

U tom trenutku, Europska komisija automatski zaustavlja sve isplate, blokira projekte i pokreće postupak protiv Hrvatske. Sva odgovornost za gubitak milijardi leži na DORH-u i Vrhovnom sudu koji su doveli zemlju u pravni i financijski slom.

Apsurd: DORH brani HNB i tvrdi da je žrtva nakon prikrivanja javnih podataka

Pravni okvir – zakon je jasan, AZOP, DORH i HNB ga žele zaobići

AZOP nije imao hrabrosti donijeti rješenje koje je Boris Vujčić tražio. Umjesto toga, izvan svojih ovlasti, savjetovao je pokretanje izvanrednog pravnog lijeka – izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke.

Državno odvjetništvo RH, na nagovor HNB-a i guvernera Borisa Vujčića, pokreće taj pravni lijek pred Vrhovnim sudom. Dok cijela Europska unija zahtijeva maksimalnu transparentnost, DORH u Hrvatskoj pokušava napraviti presedan: zabraniti objavu tko prima javni novac, barem kad su u pitanju zaposlenici HNB-a.

Istodobno, imena i iznosi stipendista, OPG-ova, poduzetnika, sportaša i učenika objavljuju se javno, kao “cijena” povlačenja novca iz EU fondova.

Takav dvostruki standard nije samo društveno neprihvatljiv. On je opasan i nezakonit. Stvara atmosferu nejednakosti i potvrdio bi da su “njihovi” iznad zakona. DORH tako postaje ključni akter u rušenju povjerenja u institucije. Vrhovni sud, ako potvrdi ovu strategiju, preuzima odgovornost za nestanak milijardi eura iz EU fondova.

Citat zakona

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22), članak 16. stavak 3.:

“Informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne su javnosti…“

Europski propisi dodatno naglašavaju da je objava korisnika EU fondova – s imenom, prezimenom i iznosom – obvezan uvjet za korištenje europskih sredstava.

Ne postoji iznimka za “plemiće” poput zaposlenika HNB-a.

Mađarska sveučilišta: Kako je skrivanje financija i korisnika dovelo do blokade EU fondova

Da bi hrvatska javnost razumjela ozbiljnost prijetnje, vrijedi pogledati najpoznatiji europski presedan: mađarski model skrivanja javnih financija.

Mađarska je 2021. godine donijela zakon prema kojem je 24 od 28 javnih sveučilišta prebačeno pod tzv. “public interest trusts” – posebne javne zaklade. Iako su formalno “privatizirana” u javnom interesu, stvarni efekt bio je potpuna promjena upravljačke strukture. Umjesto akademskih tijela ili javnih službi, kontrolu su preuzele politički postavljene zaklade, bez javne odgovornosti.

Ključni problem: financije, korisnici i tokovi novca postali su skriveni. Odluke o trošenju, ugovorima i donacijama donosile su se iza zatvorenih vrata, bez javnog registra, bez obveze objave korisnika ili iznosa potpore.

Europska komisija je reagirala:
U prosincu 2022., Vijeće EU donosi Odluku 2022/2506:

“No money could flow to any public interest trust established on the basis of the Hungarian Act IX of 2021 or any entity maintained by such a public trust…”

Svi programi Erasmus, znanstvena razmjena i projektna suradnja na tim sveučilištima su blokirani.

Glavni razlog:
Nema javne objave korisnika, iznosa i namjene sredstava. Time se izravno krši temeljno europsko pravilo o transparentnosti (Uredba EU 2021/1060, Uredba EU 2020/2092), bez kojeg nije moguće sudjelovati u sustavu EU fondova.

Unatoč naknadnim pokušajima “antikorupcijskih” zakona, blokada je djelomično ukinuta tek kad su počeli objavljivati dio podataka pod strogim nadzorom Europske komisije.

Usporedba s HNB-om: Hrvatska na istom putu

Situacija u Hrvatskoj s HNB-om gotovo je identična po svim ključnim elementima:

1. Pokušaj skrivanja korisnika i iznosa iz javnih sredstava:
   HNB, uz podršku DORH-a, traži sudsku zaštitu “privatnosti” svojih zaposlenika – želeći da isplate plaća, bonusa, dodataka i drugih javnih davanja postanu tajni podatak.
2. Presedan koji bi se morao primijeniti na sve:
   Ako Vrhovni sud presudi u korist HNB-a, ni jedno drugo tijelo (škola, ministarstvo, općina, javni fond…) ne može objavljivati imena i iznose drugih korisnika. Kao u Mađarskoj, elita je zaštićena, svi drugi su javni.
3. Neposredno kršenje EU prava o transparentnosti:
   Europski propisi su jasni: svaki korisnik EU i javnih sredstava mora biti objavljen imenom i iznosom (“Upravljačko tijelo objavljuje popis operacija koje su odabrane za potporu iz fondova… Popis sadržava sljedeće podatke: (b) ako je korisnik fizička osoba, njegovo ime i prezime;”).
   Bilo kakva zabrana objave je teško kršenje i automatski razlog za suspenziju ili blokadu EU fondova – upravo kao u Mađarskoj.
4. Europska komisija gleda posljedicu, ne izgovore:
   EK ne prihvaća “pravne” ili “tehničke” izgovore – bitno je može li građanin, novinar ili udruga doći do imena i iznosa korisnika. Ako ne može, isplate prestaju. T