HHO POZIVA VLADU DA POVUĆE LEX-ŠEKS ZAKON

HHO POZIVA VLADU DA POVUĆE LEX-ŠEKS ZAKON

12. listopada, 2011.
Print Friendly, PDF & Email

glav

Upućivanje u parlamentarnu proceduru Zakona o ništetnosti pravnih akata bivše JNA i pravosudnih akata bivše SFRJ protiv hrvatskih branitelja izazvalo je u Hrvatskoj, ali i u međunarodnoj javnosti, brojne prijepore i čuđenja i ocijenjeno je kao hrvatski korak unazad. Iznenađujuće je kako dio domaće javnosti, a pogotovo političara, ne vidi dugoročnu štetu od pokušaja donošenja tog ishitrenog Zakona, popularno nazvanog Lex-Šeks, po imenu potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, prvoosumnjičenog na pristigloj optužnici za ratni zločin iz Srbije.

Suoptuženi u tom predmetu su Ivan Vekić (drugooptuženi, tadašnji ministar unutrašnjih poslova), Branimir Glavaš (trećeoptuženi, osuđen za ratne zločine na 8 godina zatvora) i Tomislav Merčep (četvrtooptuženi, tadašnji općinski sekretar za obranu Vukovara, sada u pritvoru pod optužbom za ratni zločin). Srbijanska optužnica tereti ih da su 40 hrvatskih branitelja s vukovarskog područja, koji su također optuženi, poticali na izvršenje kaznenih djela genocida i ratnog zločina nad 19 pripadnika srpske nacionalnosti s područja Vukovara.

Prepuštanje predmeta osumnjičenih za ratne zločine od strane srbijanskog Tužiteljstva rezultat je bilateralnog sporazuma između vlada Srbije i Hrvatske, postignutog na sastanku ministara pravosuđa održanom u veljači ove godine u Zagrebu. Tom sastanku bili su nazočni i državni odvjetnik RH Mladen Bajić, kao i tužitelj za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević. Nastavak je to realizacije prethodnog sporazuma između Hrvatske i Srbije iz listopada 2006. o međusobnoj suradnji, u kojemu su utvrđeni kriteriji za međusobno prepuštanje predmeta u suđenjima za ratne zločine. Prema tome, nije potrebno sklapati bilo kakve nove sporazume i dogovore, već se samo treba držati postojećih. Još važnije je da se politika makne iz pravosuđa, u skladu s trodiobom vlasti, te da omogući državnim odvjetništvima Hrvatske i Srbije da ispune sadržajem već postignuti politički okvir.

Što se tiče dogovora iz veljače ove godine, on se odnosi na predmete Vojnog tužiteljstva JNA, a potom Srbije. Naime, novoosnovano Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije preuzelo je od Vojnog tužiteljstva 700 predmeta, od kojih je 90 posto odmah, nakon provjere, obustavljeno. Velik dio predmeta bivšeg Vojnog tužiteljstva JNA postao je ništetan Zakonom o amnestiji za kazneno djelo oružane pobune, koji je donio srbijanski parlament. Preostao je samo progon za kaznena djela ratnog zločina.

U međuvremenu su suradnjom DORH-a i srbijanskog Tužiteljstva riješeni svi predmeti osim slučaja Šeks i drugi te još jednog predmeta trojice marginalnih počinitelja. S pravom se postavlja pitanje zašto taj zakon nije usvojen ranije, nego se upućuje u proceduru sada, kad se radi isključivo o optužnici protiv Šeksa i drugih. Čega se boje Šeks i drugi ako je slučaj doista utemeljen samo na iznuđenim iskazima zarobljenih hrvatskih branitelja? Ukoliko je tako, slučaj će biti okončan kao i u predmetima Tihomira Purde i Vesne Bosanac. Konačno, bez obzira na usvajanje Zakona, DORH će morati nastaviti postupak protiv Šeksa i drugih, bez obzira na izvor informiranja o počinjenom kaznenom djelu ratnog zločina, i istragom provjeriti navode. Zbog svega toga ministar Dražen Bošnjaković vjerojatno nije želio braniti Lex-Šeks u Saboru prošli tjedan.

U okviru dosadašnje suradnje Hrvatske i Srbije, Državno odvjetništvo RH dostavilo je potrebne informacije i dokaze za 29 predmeta s ukupno 53 osobe koje se sumnjiči za ratne zločine počinjene na teritoriju RH. Njih su počinili srbijanski državljani ili pak hrvatski koji su se sklonili u Srbiju. Temeljem tih informacija i suradnje, srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je 20 optužnica, od čega je trinaest osoba već osuđeno (osam pravomoćno).

S pravom su oba državna odvjetnika, i Bajić, i Vukčević, ocijenili prijedlog Zakona kao narušavanje dosadašnje odlične suradnje tužiteljstava Hrvatske i Srbije, ali i BiH, dakle, priželjkivane regionalne suradnje. Usvajanjem predloženog Zakona, de facto bi se proglasila abolicija za počinjene ratne zločine, budući bi automatski i srbijanska strana, vodeći se načelom reciprociteta, morala obustaviti postupke za osobe koje su se od hrvatskog i bosanskog progona sklonile u Srbiju. Među ostalima, van dosega pravde ostao bi general Aleksandar Vasiljević, šef kontraobavještajne službe JNA i njegov zamjenik, potpukovnik Miroslav Živanović, odgovorni za koncentracijske logore u posljednjem ratu, protiv kojih je nedavno DORH pokrenuo kazneni postupak za ratne zločine, a koji se nalaze u Srbiji. Bez obzira na trenutačno stanje u političkim odnosima Hrvatske i Srbije, srbijansko Tužiteljstvo i dalje postupa po zamolnicama od strane DORH-a u predmetima koji se vode u Hrvatskoj i obrnuto. Nadamo se da Lex-Šeks neće obustaviti ovu suradnju.

Dio javnosti doživljava najnovije poteze srbijanskog Državnog tužiteljstva nastavkom srbijanske državne politike koja se očitovala u slučajevima Ejupa Ganića, Jove Divjaka i Ilije Jurišića. Međutim, činjenica da srbijansko Tužiteljstvo nije dosada stavilo na Interpolovu listu Vladimira Šeksa čak ni prilikom njegova nedavnog službenog putovanja u inozemstvo, i to poslije primitka optužnica od strane hrvatskog Ministarstva pravosuđa 27. srpnja ove godine, tu tezu demantira.

Srbijanski Zakon o suđenjima za ratne zločine poziva se na univerzalnu nadležnost, koja postoji u nekim pravnim sustavima u svijetu. Temeljem tog principa, koji je sastavni dio srbijanskog zakonodavstva, Srbija smatra da može goniti sve osobe osumnjičene za ratne zločine počinjene na području cijele bivše Jugoslavije. Donedavno je taj princip postojao i u belgijskom zakonodavstvu, ali ga se ta zemlja morala odreći na zahtjev Europske unije. Isto će morati učiniti i Srbija na putu prema Europskoj uniji, usvajanjem Pravne stečevine.

Iz pisma Europske komisije hrvatskim vlastima vidljivo je razočaranje slanjem tog Zakona u parlamentarnu proceduru, a u Dnevniku HTV-u, državne televizije, od 9. listopada najavljena je čak i mogućnost da se u slučaju njegova usvajanja u Saboru otkaže najavljeno potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske EU. Uz to, Hrvatska je najnovijom političkom akcijom zvanom Lex-Šeks u očima međunarodne javnosti izgubila ulogu lidera u regiji u kontekstu zalaganja za pravnu državu i procesuiranje osoba osumnjičenih za ratne zločine.

HHO stoga poziva Vladu Republike Hrvatske da povuče iz parlamentarne procedure predloženi Zakon koji, po svemu sudeći, služi jedino u predizborne svrhe, ali i u svrhu zaštite lika i djela Vladimira Šeksa. Kad bi se i išlo u zakonodavnu proceduru, taj Zakon morao bi, u skladu s Ustavom, biti usvojen kao organski zakon, jer zadire u problematiku ljudskih prava, pa bi za njega moralo glasati najmanje 75 zastupnika. U ovom trenutku bjelodano je da je to nemoguće. Takva saborska politička demonstracija vidljivo bi imala samo predizborno-politički učinak, štetan po Hrvatsku. Na kraju držimo da se sve preostale slučajeve treba i mora rješavati u okviru regionalne suradnje, kao i u slučajevima Purda, Bosanac i drugih, odnosno međusobnom suradnjom pravnih institucija sve tri države u kaznenom gonjenju osoba koje su počinile ratni zločin.

Piše u Izjavi broj 18 poslanoj od strane HHO-a 12. listopada 2011. u potpisu je predsjednik Ivan Zvonimir Čičak.

3 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<