Piše: Josip Frković
Dok fantazmagorični antifašizam hrvatskih samozvanaca polako i sigurno gubi tlo pod nogama, navikla na mnogo toga po vlastitoj volji, nepoznavanju povijesti ili inatu, Kristina Ikić Baniček još je 5. svibnja organizirala komemoraciju pred starim spomenikom ustanka na Trgu dr. Tuđmana. U pozadini, na vojnoj zgradi iz vremena Juge, još nije bio oslikan mural s likom prerano smrtno stradalog zamjenika zapovjednika 57. samostalne bojne ZNG-a 7., prve u Hrvatskoj i gradu hrvatskih pobjeda. Povod, oslobođenje grada Siska 1945., uza sudjelovanje antifašista i službenih predstavnika vlasti te, začudo, uniformiranih policijskih službenika?
Isti povod, rekosmo, kao i u glavnom gradu tri dana kasnije, 1945., kada su komunistički zločinci pod parolom pobjede smaknuli stotine tisuća nedužnih građana pod izlikom kažnjavanja ustaša. Kome su, međutim, komemorirali sisački zahvalnici partizanima 45. srpske udarne divizije ili pak Druge armije zapovjednika zločinca Koče Popovića? Istog onoga koji je zarobljene domobrane života lišavao zakapanjem do vrata u tenkovske rovove nadomak Maribora, u Teznom. Ne samo to, nego im je zakopanima do vrata brnačama otkidao glave?!.
Vrijeme sjećanja
Toliko je bila visoka želja Hrvata za vlastitom državom, a vojnicima Wehrmachta za popravnim ispitom od nacifašizma Adolfa Hitlera. Sjećali su se Ikićkini drugovi i nedjela učinjenih u sisačkoj bolnici, gdje ih je za očuvanje života teških ranjenika domobrana molio osobno ravnatelj dr. Ivo Pedišić! Nakon ubojstva gimnazijskog profesora Mladena Žepića, teškog invalida iz Prvog svjetskog rata Grge Krpana i strijeljanja dvanaest ranjenika kraj Crnca, slična zlodjela ti su borci za slobodu mirne duše strijeljali i pedesetak Petrinjaca, odloživši im mrtva tijela u korito Kupe. Ostaci tih i takviih divljačkih događaja mržnje pronalaze se ovih dana i kod Svete Nedelje. Za to vrijeme sjećanja na zlo, zagrebački gradonačelnik Tomašević trenira krijesove, ali i pronalaženje preživjelih građana NDH. Bog mu pomogao…
A ovih dana bilježimo i poznat bijes Ikićeve, nesretne zbog otkazivanja blagdanskog nastupa čuvenog srpskog gitarista i solista Momčila Bajagića uz Dan sv. Kvirina 5. lipnja. Zamislite, propovijed mons. Košića uz brenčanje neuštimane tambure…Sačuvaj nas i blagoslovi, Gospodine!
Ukratko, pod pokroviteljstvom Vlade RH, održana je 22. lipnja u Brezovici proslava Dana antifašističke borbe, s osjećajem zadovoljstva što je i hrvatski narod svrstan u redove pobjedničke antifašističke koalicije, danom napada Njemačke na prvu zemlju socijalizma sisački komunisti sklonili su se u šumu Šikaru u Žabnu, te u šumu Brezovicu. Bio je to znak početka oružane borbe. Kod spomenika budućem odredu, rad Želimira Janeša, položeni su karanfili, a potom su govorili dvije saborske zastupnice Melita Mulić i Vesna Bedeković, ministar pravde Damir Habijan i neizostavni antifašist Franjo Habulin. Kao što je desetljećima “brstio” Ivan Fumić, nastavio je i nekadašnji 12-godišnji partizan iz 1945. Antifašizam ne smije ostati samo simboličan datum, nego temeljna vrijednost društva i države…
Brojna pitanja
Budući da nitko od vrha hrvatske demokratske države nije nazočio učionici u šumi, spomenimo bar imena odaslanih i samopozvanih. Bili su to slijeva: K.Ikić Baniček, Rada Borić, Tomislav Tomašević, Stipe Mesić, Melita Mulić, Damir Habijan (jedini resornim zaduženjem u Vladi), Franjo Habulin, Miha Jurić, Domagoj Orlić, Vesna Bedeković, a u drugom redu Boris Milošević, Davorko Vidović, Radimir Čačić…
I, ako baš hoćete, odvažniji su novinari dugogodišnju predavačicu K.Ikić mogli pitati za utiske o razini organizacije događaja, možemovku R.Borić o ženskim pravima, T. Tomaševića Jakuševcu, a S, Mesića je li (ne)tko realizirao ček hrvatskih iseljenika u Australiji koji nikad nije stigao u ratom ugroženu domovinu. Bilo je tu još mjesta za pitanja F. Habulinu, povratniku D. Vidoviću i reformistu D. Čačiću. Ovaj zadnji zacijelo bi izrazio negodovanje zbog toga što mladi ljudi na izborima nisu pristali odustati od politike…T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.