BROJ BIRAČA NIKADA SE NIJE PODUDARAO S BROJEM PUNOLJETNIH GRAĐANA, NE POSTOJI KONTROLA APIS-a, ZAPISNICI S IZBORNIH MJESTA SE SKRIVAJU

BROJ BIRAČA NIKADA SE NIJE PODUDARAO S BROJEM PUNOLJETNIH GRAĐANA, NE POSTOJI KONTROLA APIS-a, ZAPISNICI S IZBORNIH MJESTA SE SKRIVAJU

8. kolovoza, 2020.

Državno izborno povjerenstvu uporno odbija dati naputak da se svaki glasač potpisuje, prilikom preuzimanja glasačkog listića, kad se već ne šalju pozivi za glasanje kao nekad, ali se i to odbija. Zbog toga se događa vrlo često, a takvi sučajevi su zabilježeni i na proteklim parlamentarnim izborima, da bi glasači koji su došli na birališta neposredno pred njihovo zatvaranje, nešto prije 19 sati, bili neugodno iznenađeni spoznajom da su oni već glasali! Da bi se izbjegao skandal na biralištima, osobe zadužene za kontrolu glasanja, tada bi zaokružili nekog drugog koji nije došao, i dali čovjeku listić

Napisao: Darko Petričić

Inicijativa za regularne izbore, formirana ad hoc, zbog kontinuiranog kršenja izbornih pravila i repetirajućih nepravilnosti na biralištima kao i kod obrade izbornih rezultata, već više od deset godina pokušava urazumiti Državno izborno povjerenstvo, bivšeg predsjednika Branka Hrvatina i sadašnjeg Đuru Sessu da posluša glas razuma i prilagodi hrvatski izborni postupak civilizacijskim standardima.

Državno izborno povjerenstvo, Ministarstvo uprave i pravosuđa, kao i sve relevantne institucije u zemlji, detaljno su informirane o tome kako se krše izborna pravila, i kako se te nepravilnosti mogu izbjeći, ali do sada takvi napori pokazali su se efikasni kao pjevanje gluhom, zbog čega se sa svakim novim izborima pojavljuju opravdane sumnje u njihovu regularnost, a posljedično i na nelegitimnost izabranih predstavnika vlasti. Tako je, nažalost bilo i sa posljednjim parlamentarnim izborima.

Nepravilnosti se ciklički ponavljaju

Tokom trideset godina hrvatske države, za koje vrijeme se provode izbori, nepravilnosti se redovno multipliciraju, čime se postiže negativni efekt kod biračke populacije – apstinencije kod izlaza na birališta, uz opravdanu sumnju da se izborima, na kojima se rotirajući smjenjuje SDP i HDZ ništa bitno u zemlji ne može promijeniti. S ovakvim Izbornim zakonom, izbornim pravilima, obradom glasova i prisutnim nepravilnostima to je neizbježno, ali promjene su nužne i neophodne.

Inicijativa za regularne izbore je upozoravala nadležne, za prvi i osnovni problem koji se tiče viška birača u odnosu na punoljetne građane RH. Do danas, na svim izborima, nijednom se nije podudarao broj birača s punoljetnim građanima – uvijek je taj broj veći za minimalno 300.000 glasača naviše. Nadalje, Državno izborno povjerenstvu uporno odbija dati naputak da se svaki glasač potpisuje, prilikom preuzimanja glasačkog listića, kad se već ne šalju pozivi za glasanje kao nekad, ali se i to odbija. Zbog toga se događa vrlo često, a takvi sučajevi su zabilježeni i na proteklim parlamentarnim izborima, da bi glasači koji su došli na birališta neposredno pred njihovo zatvaranje, nešto prije 19 sati, bili neugodno iznenađeni spoznajom da su oni već glasali! Da bi se izbjegao skandal na biralištima, osobe zadužene za kontrolu glasanja, tada bi zaokružili nekog drugog koji nije došao, i dali čovjeku listić. Takvi prigovori se javljaju tokom svih izbora, a to bi mogla biti i ozbiljna praksa koja može srušiti sistem, jer bilo tko može doći na izbore dva puta, ujutro i popodne i reći da nije glasao, a izborne komisije ne mogu potvrditi da ta osoba već nijeglasala, jer nema potpisa, već samo zaokružen broj ispred njegovog imena! Dakle, komisije ne mogu dokazati da jedna osoba nije glasala dva puta, jer nema dokaza, osim po sjećanju glasačkih kontrolora.

Nadalje, ne postoji nezavisna višestranačka i civilna kontrola obrade pristiglih podataka u APIS-u (računskom centru) i DIP-u, a prema arhitekturi programa, u APIS-u se može manipulirati rezultatima izbora i namještanjem mandata.

U desetak hrvatskih gradova, prema službenim podacima, registriran je jednak broj birača kao i stanovnika, a onemogućeno je i glasanje hrvatskim iseljenicima za koje nije osiguran dovoljan broj glasačkih mjesta.

Tehnički nije riješeno glasanje putem pošte ili Interneta, što je u mnogim naprednim i civiliziranim zemljama već višegodišnja praksa, a što je i preporuka Vijeća EU. DIP uporno odbija, ovakav način glasanja, koji bi se pokazao vrlo efikasan na posljednjim izborima zbog pandemije korone, ali ni za to nije bilo sluha.

Glasačke kutije nisu prozirne; stranke imaju nejednak tretman u medijima, kandidati se diskriminiraju… Popis nepravilnosti je uistinu poduži.

I, na kraju, kada se uoče i prijave neregularnosti, što ćemo vidjeti u nastavku, sve institucije kojima se te nepravilnosti prijavljuju, u svojim odgovorima proglašavaju se nenadležnima uključujući i Državno izborno povjerenstvo.

Nesuvisli odgovori i neizbježne tužbe

Od prigovora i žalbi upućenih državnom povjerenstvu izdvajamo prigovor Radovana Smokvine iz Rijeke – člana Inicijative za poštene i transparentne izbore koji je u predstavci Đuri Sessi ukazao na dosljedno kršenje izbornih normi i pravila kroz sve dosadašnje izbore. Apelirao je na DIP da prihvate prijedloge Inicijative kako bi se biračima vratilo povjerenje u demokratsko participiranje u vlasti. U nesuvislom odgovoru Đure Sesse, na predstavku Inicijative navodi se kako Zakonom o registru birača kao ni Zakonom o izbora Predsjednika Republike Hrvatske nije propisano da se birač koji je pristupio glasanju mora potpisati na izvadak iz popisa birača. Naravno, nigdje se nije ni zabranilo potpisom ovjeriti preuzimanje glasačkog listića, ali to Seessu ne zaustavlja u iznošenju nebuloza koje je primatelj označio kao “bljezgarije”. Za elektronsko (Inretnetsko) i dopisno glasanje putem pošte, Sessa odgovara da za uvođenje elektroničkog glasanja putem pošte, na izborima u Republici Hrvatskoj, potrebno je izmijeniti ne samo izborne zakone, već prije svega, ni manje ni više, nego Ustav Republike Hrvatske, jer se ne radi samo o tehničkim promjenama i intervencijama.

I na kraju, Sessa završava jednako briljantno, da DIP nije nadležno tijelo za predlaganje izmjena Ustava RH niti zakona, već je tijelo koje provodi izbore u RH sukladno pozitivnim propisima. No podnositelj predstavke primjećuje i upozorava sve one koji namjeravaju komunicirati sa državnim institucijama na njihove uniformne obrasce odgovora, pa tako i DIP-a. Oni se svode na prebacivanje odgovornosti na drugoga pozivajući se na nenadležnost, ili što je češće, na njihovu potpunu ogluhu. U drugom slučaju, pogrešno i netočno će tumaćiti i primijeniti zakone, zbog čege će biti potrebno pokretati nove postupke, a isto tako će izokrenuti smisao i sadržaj evropskih zakona. I na kraju, najnoviji obrazac, preuzet od Suda za ljudska prava u Strassburgu, bit će odgovor da je neka žalba ili tužba nedopuštena!

O neregularnosti izbora i nemogućnost kontrole izbornog procesa od strane nezavisnih promatrača, javnost je upozoravao i Danijel Galović iz političke stranke Slobodna Hrvatska, koji je upozoravao na moguće manipulacije u tvrtki za obradu palih glasova – APIS-u. Jednom prilikom, 2013. godine, iako su imali dopuštenje od DIP-a nije im bilo dozvoljeno ući u prostorije APIS-a. A isto tako nikada, nijedan nezavisni promatrač nije prisustvovao obradi podataka u izbornoj noći, nakon 19 sati. Isto tako, nikada nikome nisu dani na uvid zapisnici s izbornih mjesta kako bi se usporedili pali glasovi i obrađeni podaci. Galović upozorava i na apsurd da je kompjutorski program – softver za obradu podataka, kupljen od srpske tvrtke koja je taj program napravila za srpsku Vladu. Apis ga je kupio preko austrijske ekspoziture te srpske tvrtke, pri čemu je, tom prilikom, ignorirao nalog Vrhovnog suda da sami razviju i naprave program za obradu glasova.

Danas je tvrtka koja obrađuje glasove – APIS, u većinskom vlasništvu Vlade, odnosno HDZ-a, pa pokušajte samo odgovoriti na pitanje kada i kako će HDZ izgubiti na izborima.

Isto tako, jednako kao i u Hrvatskoj, i u Srbiji se intelektualci bune i izražavaju sumnju u korektnost obrađenih glasova.

Protuustavni izbori

Prema dostupnim podacima i statističkim analizama, Inicijativa za poštene i transparentne izbore utvrdila je da se prilikom hrvatskih izbora, u zadnjih 20-tak godina definitivno radi o teškim povredama i kršenjima ustava koje bi morale zabrinuti kako hrvatske građana tako i ustavne i pravne stručnjake. Naime, osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica.

Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih izbora 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica. Analiza izbora dokazuje da velike stranke gube predizbornim koaliranjem prepuštajući zastupnička mjesta marginalnim strankama koje samostalno ne bi prešle izborni prag. Tako je SDP poklonio na redovnim izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. 14 zastupničkih mjesta, na prijevremenim izborima održanim 11. rujna 2016. godine 16 i na ovogodišnjim 9. Predizborno koaliranje s HSS-om na kojem je inzistirao Davor Bernardić SDP-a je omalovažavanje 380.649 potpisnika peticije za održavanje referenduma o izbornim pravilima i većine članova SDP-a. Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a.

Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative “Narod odlučuje”. Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljanih potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici.

Problematično konstituiranje Sabora

Jedina osoba koja je poduzela konkretne akcije, vezano uz protekle parlamentarne izbore bi je odvjetnik Mate Knezović, koji je u zakonskom roku poduzeo sve mjere kako bi ukazao na nepravilnosti i neregularnosti na izborima, zastupajući generala Glasnovića, međutim odgovori koje je dobio nisu bili u zakonskim okvirima.

Odvjetnik Knezović tvrdi da Hrvatska ima potpuno nepravedan izborni sustav, horizontalno i vertikalno, koji je potpuno netransparentan i neprovjerljiv. K tome: “Izbori su prepušteni APIS-u koji je trgovačko društvo što je neprihvatljivo.
Nepravednost izbornog sustava očituje se osobito u posvemašnjoj nejednakosti. On je izvor političkih i drugih sukoba te ekonomske nejednakosti, a razlika u vrijednosti glasa ide i do odnosa 1 : 100. Naime, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina (glasači) su po Ustavu i Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor jednaki. To načelo je doslovno rastrgano kao što hijena trga živo meso. Naime, hrvatskih državljana s pravom glasa izvan RH ima oko 900 000. Oni imaju pravo na 3 zastupnika bez obzira koliko ih izašlo na izbore. Tako je talijanska nacionalna manjina imala samo jednog kandidata, za kojeg je glasalo 950 glasača. Međutim, pripadnika te nacionalne manjine je 17.985. Dakle, oni koji nisu glasovali za listu svoje nacionalne manjine glasovali su za druge liste pa je onda njihov utjecaj i preko drugih lista. Dakle, s obzirom da je glas Talijana vrijedan otprilike kao 100 Hrvata koji nemaju prebivalište u RH, onda se ne može govoriti o jednakosti. Tako je i s ostalim nacionalnim manjinama. Jasno je da to izaziva odioznost prema takvom sustavu i onima koji nam sole pamet bez ikakvog legitimiteta. Uostalom i Ustavni sud je taj sustav ocijenio kao protuustavan još 2011. Ocijenio – i nakon toga zašutio. Naravno da hrvatski narod, i svi pošteni hrvatski državljani, imaju pravo na pobunu i svim prikladnim sredstvima slomiti taj nepravedan sustav. Kada se uzme u obzir nejednakost glasa i unutar 10 izbornih jedinica možemo zaključiti da postoji opća nejednakost unutar tog sustava. Moje uvjerenje je da bi pravedno bilo da idući saziv Sabora donese samo pravedan izborni zakon i da se po tom pravednom zakonu izabere novi Sabor”, smatra Knezović
Na upit o nepravilnostima, Knezović odgovara:
“Na ovim izborima bio sam na Listi za XI. izbornu jedinicu, a čiji je nositelj
Željko Glasnović. Iako smo imali više dojava o nepravilnostima posebno bih istaknuo dvije. Naime, s biračkog mjesta 34, Livno (BiH), trojica članova biračkog odbora napisala su nam izjavu, i osobno ju potpisali, da su na tom biračkom mjestu ukrali 11 glasova Listi generala Glasnovića. Na naš prigovor DIP je odgovorio da je u zapisniku sve u redu i da se brojevi poklapaju. Dakle, možete krasti, no morate sve u zapisniku srediti da se ta krađa ne vidi. Tražili smo uvid u dokumentaciju i prebrojavanje listića, te izjave ostalih članova IK. Odbili su nas jer oni kažu da je sve u redu. Ustavni sud je prigovor odbio ponavljajući isključivo teze DIP-a, te se ne obazirući na kršenje procesnih odredbi koje smo naveli.
Drugi slučaj je puno drastičniji. Naime, izjavili smo prigovor i za biračko mjesto broj 26 u Mostaru, kao i za neka druga biračka mjesta koja ovdje ne spominjem. No DIP nije u zakonskom roku od 48 sati odlučio o prigovoru. Na to smo podnijeli žalbu zbog šutnje uprave. Ustavni sud je našu žalbu odbio, uz ključni dio obrazloženja da “formalni” propusti DIP-a “nisu od utjecaja na bit stvari”. Bit stvari su, zapravo “formalni propusti” (nedonošenje rješenja). Dakle, imamo priznanje Ustavnog suda da nije odlučeno o našem prigovoru, no to je za njih nebitno. Pravno to znači da je saziv Sabora nezakonit, a svakako je nelegitiman, dok je protuustavnost ustanovio sam Ustavni sud. Tako ćemo imati ilegalan Sabor.
Specifičnost biračkog mjesta 26 u Mostaru je da je na tom biračkom mjestu, 4. i. 5. 7. 2020., glasovalo ukupno 3.423 birača. Upada u oči ne
srazmjer na tom biračkom mjestu u odnosu na ostala biračka mjesta na ovim izborima, a posebno u XI. IJ. Naime, prema izračunu za svakog birača i cjelokupnu obradu i glasovanje bilo je dovoljno prosječno 25 sekundi. I za to su nam odgovorili da je u zapisniku sve u redu. Tražili smo uvid i prebrojavanje te ostale dokaze, no sve je odbijeno jer je u zapisniku sve u redu.”

Knezović smatra kako se ustavni sud odradio uslugu politici kako bi ozakonio neregularne izbore pri čemu je prekršena proscedura:
“Za postupak, kod rješavanja prigovora, DIP-a, obavezno je voditi ga odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Tako se DIP pojavljuje kao prvostupanjsko upravno tijelo, a Ustavni sud kao drugostupanjsko tijelo – sud. Ono o čemu govori Ustavni sud, kao o “formalnom propustu”, je u biti kršenje Zakona o općem upravnom postupku i njegovih načela, a to dalje znači i Ustava RH. Uhvatili su se u vlastitu mrežu i pokazali posvemašnju pristranost. Očito su žurili, jer je Plenković rekao da saziv Sabora mora biti održan 22. 7. 2020. K tome ne žele nikakvu mogućnost provjere, uz nedostupnost dokumentacije zainteresiranim stranama i na kraju, uskraćuje se pravo na informaciju. Možemo reći da je sve ovo skupa mega pravni zločin protiv hrvatskog naroda i države.
DIP i Ustavni sud odbili su odlučiti o našim prigovorima. To znači samo jedno. Nije na zakonit način odlučeno o prigovoru i prema tome nema pravomoćne odluke o našim prigovorima. Jednostavno. Bez toga nemamo zakonit saziv Hrvatskog sabora”, rezolutan je Knezović.
Tvrdi da je sam Ustavni sud potvrdio “formalne propuste” DIP-a, no te propuste minorizira, što je nedopustivo! Ustavni sud je zbog “formalnih propusta” morao uvažiti njihovu žalbu i dati rok DIP-u od 48 sati da odluči o njihovom prigovoru, sve u skladu s “formalnim propustima” koje sam potvrđuje.

“Ovim slučajem hrvatskom narodu mora biti jasno kakve pravne i političke monstrume imamo u institucijama. Nema važnijeg političkog procesa u državi od izbornog, a osim Ustava nema važnijeg pravno-političkog akta od izbornog zakona. Plenković, DIP i Ustavni sud su na sebe preuzeli težak, ja bih rekao neizdrživ, teret koji ne mogu nositi. Bez legitimiteta, a sada vidimo i bez legaliteta, Sabor ne može ni biti ništa drugo doli karikatura. Jednostavno se ne radi o narodnim predstavnicima, nego o uzurpaciji vlasti na svim razinama.

Javnosti još nećemo otkriti koje pravne instrumente imamo na raspolaganju. Uglavnom, bit će oni ponovno u šoku. Ne ćemo odustati. Pravne instrumente imamo. Hoćemo li do temelja uzdrmati ovaj izborni inženjering i političko-pravnu hobotnicu vidjet ćemo”, zaključuje Knezović.

Na predsjedničke izbore krajem 2019. godine izašlo je 55 posto upisanih birača, a bilo je oko 90.000 nevažećih listića. Na protekle parlamentarne izbore izašlo je 46 posto registriranih glasača, ukoliko je vjerovati podacima DIP-a i APIS-a, od čega je čak 39.000 bilo nevažećih. Očit je trend nezainteresiranosti građana za sudjelovanje u izbornom procesu što svjedoći mala izlaznost i velik broj uništenih listića. Slične rezultate možemo očekivati i u budućnosti, ukoliko će se DIP i aktualna politika ignorirati legitimne zahtjeve građana i građanskih inicijativa. T

 

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. žrdina
    #1 žrdina 8 kolovoza, 2020, 09:37

    Bez lustracije nema demokracije!
    Komunistička buržoazija ima Hrvatsku,
    u Hrvatskoj za nikoga osim njih nema prosperiteta.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code