GLAVNE TEME

BAJIĆ OKRUŽEN ŽENAMA KAO GADAFI

6. srpnja, 2013.

DORH je poluvojna ženska organizacija

Napisao: Mihovil Tomić

Politika oduvijek demonstrira svoju snagu i moć na visokom erotskom stupnju, pokazujući to nekad javno, a ponekad tajno. Posljednja nepravomoćna presuda suda u Milanu nepopravljivom i “nestašnom” bivšem predsjedniku vlade Republike Italije Silviju Berlusconiju za maloljetničku prostituciju i zloporabu položaja u procesu “Ruby” jasno govori u prilog toj tezi. Navedeni događaj iz pravosudnog dvorišta susjedne zemlje bio nam je povod u analizi teme političkog utjecaja i moguće institucionalne zloporabe ovlasti u domaćoj specifičnoj pravosudnoj ustanovi na temelju kadroviranja baziranog previše stranačko-intimno, a puno manje pravno-profesionalno.

DORH i USKOK organizirani su kao poluvojna formacija koja prema nekim neslužbenim podacima na cijelom području Hrvatske ima oko 1500 službenika, malo više od nekadašnje profitabilne tvornice lokomotiva i željezničkih vagona “Gredelj”. Na čelu te poluvojno-redarstvene skupine državnih birokrata odjevenih u civilnu odjeću stoji Mladen Bajić. Gotovo 70 posto zaposlenika su žene . Punjenje kaznenopravnih pravosudnih kadrova u toj državnoj instituciji počelo je dolaskom glavnog državnog odvjetnika na tu funkciju, a nastavljeno ossnutkom USKOK-a nakon 2001. godine.

POVIJEST USKOKA

U višegodišnjem približavanju Hrvatske Europskoj Uniji i nastojanjima da se raščiste najozbiljniji oblici kriminala, među kojima korupcija zauzima visoko mjesto, osnovan je poseban odjel DORH-a pod nazivom Ured za sprečavanje korupcije i organiziranog kriminala, USKOK. Popunjavanje kadrovima bilo je prva i najvažnija zadaća u osnivanju te institucije. Za razliku od drugih dijelova represivnog aparata Republike Hrvatske, USKOK je formiran uglavnom od mladih „pravosudnih“ ženskih osoba, a poseban pečat njihovu zapošljavanju i izobrazbi dao je osobno Mladen Bajić. Danas su u toj ustanovi većina tužitelja, koji po službenoj dužnosti progone sve najteže oblike kriminala, mlade žene i to mnogi kaznenopravni stručnjaci smatraju najranjivijim aspektom USKOK-a. Zbog te specifične spole strukture, a samim tim i unutarnjeg ustroja, USKOK uspoređuju s osobnom gardom pokojnog libijskog diktatora Gadafija, misleći pritom da su žene najodaniji i najbrutalniji dio vlasti. Prva od njih svakako je najistaknutija pravosudna plavuša tankih usana – ali još tanjeg pravnog znanja – Nataša Đurović, na formacijskom mjestu zamjenice ravnatelja USKOK-a.

Koliko je ta kadrovska “bunga-bunga” politika ispravna, pokazat će vrijeme, kao i neumoljiva statistika koja baš nikako nije išla u prilog u prošlogodišnjem izvješću DORH-a, a na koju se kritički posebno osvrnuo zastupnik SDP-a Peđa Grbin, koji je ujedno i predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, jednog od najvažnijih tijela Sabora. Bajićevo višegodišnje serviranje ekskluzivne robe pojedinim medijima, koji su pak zauzvrat u javnosti stvorili vrlo dobru umjetnu predodžbu o rezultatima USKOK-a i DORH-a, ne može i ne smije biti mjerilo struke.

USKOK je isprva osmišljen po uzoru na slične ustanove u dalekoistočnom Hong Kongu, a ne poput protumafijaških agencija u Italiji. Na početku djelovanja ta je državna agencija bila jedva prepoznatljiva. U prvih godinu dana djelovanja dva joj je puta smijenjen čelnik pa nije imala gotovo nikakve resurse. Često se u javnosti govorilo da USKOK ima samo ravnatelja, tajnika i jedan fikus. Međutim, važan trenutak u djelovanju USKOK-a bio je službeni zahtjev Hrvatske za primanje u članstvo EU 2003. S početkom pregovora počela su pristizati i prva financijska sredstva i pozivi na brojne međunarodne seminare. EU je dao podršku, ali i pojačao politički pritisak da se korupcija u RH sredi. Otvorivši čuveno poglavlje 23. – Pravosuđe, korupcija u Hrvata postala je glavnom preprekom dovršenju procesa pridruživanja EU. Upravo je DORH apostrofiran kao najlošija karika hrvatskog pravosuđa. Ta stigma nije nestala sve do danas.

Prekretnica u radu USKOK-a bila je 2005. kad su mu povećane jurisdikcija i ovlasti poput posebnih metoda istraživanja, tajnih operacija i elektroničkog nadzora nad telekomunikacijama pa su utemeljene regionalne podružnice u Osijeku, Rijeci i Splitu. Pri današnjoj šetnji kroz njihove operativne prostorije stječe se dojam kao da ste u modernim studijima BBC-ja ili barem HRT-a.

U suradnji i koprodukciji s policijom i pravosuđem, 2008. je u sklopu MUP-a RH utemeljena tzv. komplementarna policija – PNUSKOK, popularno nazvan hrvatski FBI. U njemu je formirano šest odjela: za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, droge, analizu kriminalističkih podataka, kriminalističke istrage i posebne kriminalističke aktivnosti. Koliko smo uspjeli doznati, kriminalni milje traži načine kako da prevlada “žensku” zapreku u nadmudrivanju s pravosudnim zamkama. Da i tu ima koruptivnih elemenata, potvdila su prošlogodišnja uhićenja vlastitih kadrova u nekoliko sporadičnih akcija. Dakle, prve dodirne točke kriminalaca su im, zasad, bili detektirani korumpirani policijski djelatnici PNUSKOK-a.

Da sve bude na tragu reality showa, USKOK je ustanovio nagradu “tužitelj(ica) godine” po shemi svjetskih pečenjarnica “McDonald’s” i njihova oglašavanja radnika dana, tjedna i mjeseca, čije fotografije krase zidove svakog jednoličnog prostora tih restorana za brzu prehranu.

DORHOVA KVADRATURA KRUGA

DORH je regionalno podijeljen na općinska i županijska državna odvjetništva. Uz Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i USKOK, organizacija odvjetništva u RH obuhvaća 15 županijskih državnih odvjetništava: Bjelovar, Dubrovnik, Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Velika Gorica, Vukovar, Zadar i Zagreb, te 33 općinska državna odvjetništva. Uz ostale nevažne centre i ruralne lokacije, Zagreb je najutjecajnija i najznačajniju među njima. Županijska državna odvjetnica u Zagrebu je Željka Pokupec, a općinska državna odvjetnica u našem glavnom gradu Sineva Vukušić. Uz Mladena Bajića one čine jezgru DORH-a i izravno su pod njegovim nadzorom i utjecajem. Ni jednu od značajnijih ili težih kaznenopravnih odluka ne donose samostalno i bez konzultacija s glavnim državnim odvjetnikom. I dok se ocvala gospođa Vukušić u ODO-u koliko-toliko opire Bajićevim usmenim nalozima, Željka Pokupec je na vrlo kratkom lancu i bespogovorno izvršava sve naloge iz Gajeve 30. Analizirajući dosadašnji rad županijske državne odvjetnice Pokupec, vrlo ćemo lako zaključiti da je zalutala u pravosudne vode i da joj puno bolje pristaje jedna druga društvena uloga, jer neodoljivo podsjeća na jednu od “Čolićevih lokica”, uvijek sređena i napirlitana bisernim narukvicama i ogrlicama. Navodno je njeno “pravosudno brljanje” u kaznenim predmetima zapaženo još dok je bila općinska državna odvjetnica u Zagrebu. Eventualnom demontažom čelnika DORH-a spomenute osobe došle bi prve na udar mogućih personalnih promjena unutar pojedinih dijelova Državnog odvjetništva. Međutim, moguć je i drukčiji scenarij, da u slučaju daljnjeg preživljavanja Mladena Bajića na dosadašnjem položaju budu ponuđene ostavke ili smjene unutar nižerangiranih općinskih i županijskih državnih odvjetništava. U prilog tome govori i medijski jako popraćena kaznena prijava protiv prve “plesačice” glavnog državnog odvjetnika – Željke Pokupec, što ju je nedavno podnio nekadašnji Sanaderov ministar Dragan Primorac. Zaredaju li slični događaji, moglo bi se zaključiti da će DORH pretrpjeti samo kozmetičku promjenu, ali ne i onu bitnu, koju su mnogi očekivali kad Hrvatska uđe u EU.

Posljednje dostupno istraživanje javnog mnijenja iz 2010. pokazalo je da čak 81 posto ljudi vjeruje kako je većina javnih službenika korumpirana, što je porast u odnosu na 2004., kada se tako izjasnilo 72 posto hrvatskih građana.

ŠTO S BAJIĆEVOM SEKSUALNOM TRUPOM NAKON ULASKA U EU?

Što će se dogoditi s DORH-om  i USKOK-om nakon ulaska u EU – zasad ostaje nepoznanicom. Dok jedni smatraju da će se borba nastaviti čak i većim intenzitetom, drugi sumnjaju u takav ishod. Treći pak smatraju da je USKOK danas sve teže kontrolirati i da je izmaknuo društvenom nadzoru. Stoga se sve glasnije šapuće oskorom odlasku, odnosno smjenjivanju Mladena Bajića.

U prilog tomu govori i nedavni događaj iz Sabora u subotu 29. lipnja. Predsjednik Sabora Josip Leko, prije pozdravnog govora u Hrvatskom saboru na svečanoj sjednici u povodu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, posebno je pozdravio mnoge pristigle uzvanike, među kojima i glavnog državnog odvjetnika, nakon čega je ovoga kamera HTV-a tijekom cijelog prijenosa nekoliko puta “švenkala” i značajno fokusirala. Iako su na svečanu sjednicu došli i bivši predsjednici Sabora Luka Bebić, Zlatko Tomčić i Katica Ivanišević te bivši predsjednik Stjepan Mesić, nisu dobili posebne pozdrave predsjednika Sabora. Ni prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman nije dobio ni sekundu slave sa saborskog oltara.

Narodna poslovica kaže, a i stoljetni običaj naših susjeda Talijana u trenucima kad nekog izrazito pozdravljaju, a time i usput pohvaljuju, da je to na neki način oproštaj od te osobe. Slikovito rečeno, glavni državni odvjetnik dobio je oproštajni poljubac s govornice Sabora.

Dan nakon toga svečana večera pod bijelim šatorom sa serviranim ribama i janjetinom uoči glamuroznog ulaska Hrvatske u EU ostat će također u sjećanju po jednom bizarnom detalju: neki od osumnjičenika u slučaju “Patria” bili su za jednim okruglim stolom, a odmah do njih, za drugim stolom, glavni državni odvjetnik u svojevrsnoj “magarećoj klupi”. Dovoljna mala pojedinost da nam se u povijesno najsvečanijem trenutku domovine smiju ne samo “regija” i EU, nego cijeli svijet.