Tužba zbog neregularnih europskih izbora
Piše: Darko Petričić
Grupa građana, koji su se kandidirali na proteklim izborima za EU parlament, podnijeli su tužbu zbog neregularnih izbora, kojom se traži privremena mjera poništenja navedenih izbora koji su održani 14. travnja ove godine. Tuženi su: Ministarstvo uprave i ministar Arsen Bauk; Državno izborno povjerenstvo i njegov predsjednik Branko Hrvatin te Ustavni sud RH.
Tužitelji u sastavu: Radovan Smokvina, Darko Petričić, Bruno Langer, Jure Ilić i Aleksandar Soltyšik u obrazloženju tužbe navode kako su protekli izbori 12 predstavnika za EU Parlament neregularni jer je utvrđena velika razlika između trenutno važećeg popisa birača i onog koji je objavljen za parlamentarne izbore koji su održani u prosincu 2011. godine. Isti popis birača vrijedio je i referendum za ulazak Hrvatske u EU. Tužitelji smatraju da ni najnoviji popis birača u kojem je objavljeno da ima 3.740.951 birač u 2.243 birača u dijaspori nije točan jer za to ne postoje relevantni materijalni dokazi. I dalje postoji nepodudarnost između broja birača u RH i broja punoljetnih građana, i ta podudarnost do danas nije ispravljena. Stvaran broj birača u Hrvatskoj, dakle punoljetnih građana, je 3.175.612. Na proteklim parlamentarnim izborima Državni izborno povjerenstvo objavilo je da birača s pravom glasa u Hrvatskoj ima 4,2 milijuna, odnosno bilo je preko 900.000 nepostojećih birača. Na proteklim izborima za EU parlament kao i na referendumu za ulazak Hrvatske u EU taj broj je malo korigiran, ali je još uvijek daleko od realnog. Ministar Bauk je objavio da sada ima samo oko 650.000 birača viška, jer se sređuju birački popisi!
APSURDI I NEPRAVILNOSTI
Postavlja se logično pitanje, ukoliko su potpisnici ove tužbe bili svjesni nekorektnih popisa birača koji su doveli do neregularnih izbora, zbog čega su onda sudjelovali na izborima?
1.Odgovor leži u izbornim pravilima prema kojima bilo kakve prigovore na izbore i tužbe kao i zahtjeve za privremene mjere mogu upućivati samo oni koji su aktivno sudjelovali na njima To pravo nemaju ni promatrači, ni nevladine udruge ni političke stanke koje nisu sudjelovale na izborima.
2. Na rezultate izbora političke stranke i pojedinci mogu se žaliti 48 sati od službeno objavljenih rezultata, dok se za neregularnost na izborima može prigovarati u roku od 30 dana od datuma kada su izbori održani. Nije potrebno posebno napominjati kako nije moguće u roku od 48 sati provjeriti sve rezultate izbora i provjeriti točnost obrađenih i prezentiranih podataka.
3. U startu postoji diskriminacija političkih stranaka koje se natječu na bilo kakvim izborima u RH, jer postoji neko nepostojeće pravilo da u političkim emisijama HRT-a ne može gostovati nijedna vanparlamentarna stranka. To je moguće jedino na predizbornom sučeljavanju, kada se prezentacije mjere u sekundama, a gledanost je minimalna. Isto tako, parlamentarnim strankama refundiraju se troškovi kampanje iz proračuna, a vanparlamentarne stranke ne dobivaju ništa.
4. U izbornim jedinica ne postoje višestranačke komisije koje prate tijek glasanja i brojanje listića, niti te kontrole postoje u DIP-u. Više ne postoje pozivi za birače koje bi birači ponijeli sa sobom glasačka mjesta, već se samo zaokružuju brojevi ispred glasača, a ta zaokruživanja se ne mogu kontrolirati jer se mogu zaokružiti oni koji su stigli na glasačko mjesto i oni koji nisu…
POSLJEDICE NEREGULARNIH IZBORA
Od samog početka osamostaljivanja i priznanja RH od strane međunarodne zajednice svi održani izbori bili su nelegalni i nelegitimni pa samim time i svi dosadašnji sastavi Sabora, Vlada, kao i svi sastavi sudaca Ustavnog suda. Dakle, najodgovornija tijela državne vlasti konstituirana su temeljem netočnih biračkih popisa koji su rezultirali neregularnim izbornim rezultatima. Analogno tome su i sve odluke nelegalno formiranih državnih tijela, kao i svi doneseni zakoni, nelegitimni, nelegalni i ništavni. Nelegalni, nelegitimni, ništavni i nepošteni izbori imali su za posljedicu sve tragedije koje su se u protekla dva desetljeća dogodile hrvatskim građanima: nezaposlenost, stečajevi, nezakonita privatizacija s teškim socijalnim posljedicama, korumpirano pravosuđe, rasprodaja zajedničke imovine, dužničko ropstvo… Za sve te tragedije građana RH upravo su tuženici, kao i njihovi prethodnici, nositelji krivnje i kao takvi su i najodgovorniji, navodi se u tužbi.
Neregularni izbori za EU Parlament razlikuju se od svih dosadašnjih zbog toga što će o njima biti obaviještene nadležne institucije EU, od kojih se očekuju konkretne sankcije. O ovoj tužbi bit će obaviješten Paul Vandoren šef misije EK u RH i predsjednik Ivo Josipović.
Inače, aktualni lokalni izbori u Hrvatskoj isto tako se provode prema navedenim nekorektnim biračkim popisima, pa se i oni mogu svrstati među neregularne, kao i svi dosadašnji. 
