Što se događa u Deželi ?
Piše: Franjo Dobrović
Šta se to događa u susjednoj Sloveniji i kakva je politička pozadina slovenske krize? To je nezaobilazno pitanje koje se postavlja u svim političkim krugovima ne samo u okruženju već i u EU. Je li samo korupcija uzrok masovnog nezadovoljstva i višemjesečnih zahtjeva nezadovoljnih Slovenaca koji traže neopozivu ostavku Janeza Janše i njegove vlade, te može li se i najnovije antikorupcijsko raspoloženje u Sloveniji raširiti na cijelu regiju?
U tom kontekstu treba sagledati i činjenicu da su svi važni procesi na ovim prostorima, dakle, na prostorima bivše Jugoslavije upravo počinjali u Sloveniji. Očekivani i mogući rasplet situacije zasad je potpuno neizvjestan i nepredvidiv.
BORBA ZA MEDIJE
Istodobno dugo traje i borba za nadzor nad medijima. Borba za kontrolu nad medijima tijekom prve Janšine vlade bila je izrazito ideološka, dok sadašnja Janšina vlada kontrolu nad medijima provodi suptilnije što potvrđuju nedavne promjene na čelu novinskih kuća Delo i Večer. Smatra se kako je vlasnik oba slovenska medija Pivovarna Laško. Kad se izlista knjiga dioničara hmeljske industrije iz Laškog i povežu svi konci mnoge stvari postaju jasnije.
Dokaz tome su direktne, nedvosmislene i provokativne poruke korumpiranim slovenskim političarima napisane na transparentima na mnogim trgovima i ulicaima slovenskih gradova. Intenzitet demonstracija svakim danom sve više jača i na rubu je otvorenog uličnog nasilja. Tome treba pridodati lažnu sliku financijskog blagostanja koju je Slovenija uživala posljednjih nekoliko godina, posebno u dijelu javnosti građana bivše Jugoslavije koje su je gledali kao financijski i demokratski uzor, premda je situacija i u Sloveniji daleko od idealnog. Urušavanje financijskog sustava, raspad gospodarskog i evidentna korupcija u državnim institucijama začinjena od strane političkih elita samo su mali dio i vrh nezadovoljstva građana Slovenije.
PAROLE NA ULICI
Ustavni sud, koji se više nego očito postavio na stranu Janšine vlade, odlučio se svojim odlukama na smanjenje socijalnih prava u Sloveniji, a u danima koji slijede može značiti samo dalju radikalizaciju protesta i demonstracija, kao i otvoreniju radikalizaciju sve brojnijeg dijela slovenske populacije koja se osjeća prevarenom od strane “desnice“. Sve to se može pročitati i na transparentima demonstranata među kojima izdvajamo neke koji su nam zapeli za oko: „Janšu u zatvor”, “Banksteri, gotovi ste”, “Slaba banka = slabo rješenje”, „Janez Janša se klima kao pokvareni zub“, “Protiv koga? Protiv Janše!”. Prosvjednici slovenskoj vladi, i osobito premijeru Janezu Janši na svim protestima pale svijeće. Nije prošlo ni nezapaženo da je više stotina demonstranata protestiralo i ispred američkog veleposlanstva u Ljubljani.
U prilog navedenom govori i vrlo neobičan događaj koji se dogodio u inače mirnom i turističkom Bledu kada je krajem prosinca 2012. godine na kući predsjednika suda Ustavnoga suda Republike Slovenije, prof.dr. Ernesta Petriča, osvanuo prijeteći grafit u obliku „crne ruke“ s jasnom političkom porukom. U svojoj izjavi slovenskim medijima nakon tog zabrinjavajućeg ekscesa prof.dr. Petrič je rekao i usput upozorio: „V Sloveniji gremo v čudno smer in to ni dobro“. Identičan grafit slovenska policija evidentirala je na lokalnoj crkvi i na zgradi općine u Litiji.
POLITIČARI UKRALI „DEŽELU“ I SLOBODU
Na sve veće jačanje nepovjerenja slovenskih građana utječe i činjenica da je Janez Janša, osobno, jedan od optuženih u sudskom procesu zbog korupcije prilikom prodaje vojnih vozila finske tvornice “Patrija” za potrebe slovenske vojske. Finsko tužiteljstvo je poslije pet godina istrage, i službeno podiglo optužnicu zbog korupcije protiv nekoliko službenika “Patrije” zbog podmićivanja “visokih slovenskih dužnosnika i visokih vojnih časnika”, a među kojima se spominje i predsjednik slovenske vlade Janez Janša. Inače, protiv Janše već teče postupak zbog primanja mita u Okružnom sudu u Ljubljani, ali on se sve češće odgađa jer se Janša ne odaziva pozivu suda i izbjegava ročišta pod izgovorom “važnih državničkih dužnosti”. Takve „jeftine“ Janšine poteze kritizirao je i dosadašnji predsjednik Slovenije Danilo Türk. Međutim, kako sada stvari stoje, čini se da će ubuduće slične kritike zasigurno izostati, obzirom da je novi slovenski predsjednik Borut Pahor izabran zahvaljujući glasovima desnice,odnosno Janeza Janše. Zbog toga se i očekuje da će njegova buduća retorika prema Janši i potezima desne slovenske vlade biti mnogo blaža i nježnija nego što je bila od njegovog prethodnika Danila Türka.
Takvu prozirnu retoriku već duže vremena trpe mnogobrojni građani Slovenije, stoga nije ni čudo da smo na posljednjem prosvjednom skupu u Ljubljani održanom prije nekoliko dana imali u televizijskom prilogu „uživo“ vidjeti stariju građanku Slovenije kako u suzama progovara kako su im političari ukrali „deželo“ i da to nije ono u što su vjerovali i čemu su se nadali kada su slavili osamostaljenje prije više od 20 godina. Više je nego očito da je slovenska vlast sve nervoznija u trenucima dok deseci tisuća prosvjednika pjevaju ulicama Slovenije poznatu „Internacionalu“.
Društvo slovenskih pisaca (DSP) također otvoreno podržava demonstracije te u izjavi za javnost napominje da je Janšina vlada “izabrala za taoce građane Slovenije i ukrala ne samo državu, nego i slobodu”. Osim toga, DSP dodaje i slijedeće: “Postali smo taoci političkih elita, koje si još od osamostaljenja prisvajaju zasluge, koje nisu njihovo vlasništvo nego rezultat na referendumu izražene volje građana Slovenije da žele svoju vlastitu državu”.
Zbog urušavanja financijskog stanja u njihovoj zemlji mnogi Slovenci ponekad ozbiljno, a ponekad u šali, kažu kako će uskoro račune za vodu, struju i telefon morati ići plaćati u banke ili pošte u susjednoj Austriji i Italiji.
ZOKIJEVI KOMENTARI S MARKOVA TRGA
I sam Zoran Milanović, u svojim posljednjim izjavama je hrvatskim građanima poručio da pogledaju što se događa u Sloveniji, koja ‘nam je nekada bila u mnogočemu uzor, ali to više nije’. Milanović je također nedavno izjavio i to kako je hrvatska situacija, doduše, loša, ali da je ipak bolja od one u susjednoj Sloveniji. Sve se to događa u trenucima dok traju završni razgovori između Slovenije i Hrvatske oko konačne ratifikacije hrvatskog ulaska u EU. Slovenija je jedna od posljednjih zemalja EU koja još nije ni uvrstila to pitanje na dnevni red svog parlamenta.
Posljednji događaji s povlačenjem slovenskog ministra vanjskih poslova, gospodina Erjavca s pozicije pregovarača između Slovenije i Hrvatske od strane Janeza Janše, dodatno zaoštravaju poziciju pregovora i daju tom političkom događaju ton daljnje neizvjesnosti.
JANŠA I MILANOVIĆ U RALJAMA ULICE
Izgubi li Janša parlamentarnu većinu, to vjerojatno neće biti zbog provođenja reformi na tragu EU regulative, nego zbog ideoloških razloga, a u tom će se slučaju vrlo lako provesti proces izglasavanja konstruktivnog nepovjerenja Vladi i unutar istoga parlamentarnog saziva formirat će se najvjerojatnije alternativna vlada lijevoga centra. Također je važno napomenuti da Slovenija ima drugačiji izborni sustav od Hrvatske, a da politička kriza u Hrvatskoj za sada postoji isključivo u novinarskoj mašti. Slovenska Vlada jednim je zakonom izmijenila čak 51 zakon a uskoro će donijeti i Zakon o reprezentativnosti te reformirati Zakon o radu.
Za razliku od Milanovića, Janšu mnogi smatraju rigidnim desničarom, iako on za sada ne uspijeva pobjeći od ideološkog dijeljenja slovenskog političkog tijela, svojom dosadašnjom politikom on nije ugrozio socijalni dijalog kao hrvatski premijer Zoran Milanović. Kao dokaz navedenom navodimo primjer kako se Hrvatska vlada nije niti počela suočavati s pitanjem nerazmjera plaća u javnom sektoru, pa su tako, npr. u Zagrebu vozači tramvaja dugi niz godina bolje plaćeni nego srednjoškolski profesori u cjelokupnom školskom sustavu Republike Hrvatske. Poučak cijele priče moguć je u obliku relativno brzog izlaska hrvatskih građana na ulice s porukama malo žešćim od onih koje imamo priliku vidjeti sa slovenskih trgova.
