Upravo 22.lipnja 1941. Hitler napao prvu zemlju socijalizma SSSR, što je bio poziv radništvu da krene u obranu Staljinove države. Ipak, Janićevi komunisti se odzivaju na ustanak uz banijske partizane, zapravo drumske hajduke četnika Vasilja Gaćeše koji su baš sve mogli prihvatiti samo ne državu ustašku Hrvatsku. Stoga Hrvati iz sisačkoga kraja već 28. rujna na Čavića brdu Zrinske gore, zajedno sa Srbima, sudjeluju u prvoj partizanskoj zakletvi. Budući da jugoslavenski kasniji narodni heroj Vasilj Gaćeša zajedničku borbu s Hrvatima protiv Nijemaca i njihove države NDH, komunisti su se ubrzo vratili u zavičaj
Napisao: Josip Frković
Baš kao što smo tek u oružanom borbom stvorenoj Republici Hrvatskoj doznali kako je bivši dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske na području Srba, Donjega Lapca i sela susjedne Bosanske krajine, zapravo, bio četnički ustanak pod vodstvom kasnijeg Titova narodnog heroj Jugoslavije generala Đoke Jovanića, u kojem su uz masovne paljevine smrtno stradale tri i pol tisuće cijelih obitelji katolika, obitelji nedužnih Hrvata svih uzrasta i više na ražnju brutalno i janjičarski umorenih katoličkih svećenika, tako i Dan antifašističke borbe – 22. lipanj 1941. i 82. obljetnicu (od preživjelih opovrgavana) navodnog osnutka prvog sisačkog partizanskoga odreda više od tri desetljeća prate brojne mitomanske kontroverze.
Između Posavine i Moslavine
Čak i one prema kojima su one svakako povijesnoga dana iz daleke 1593. kada su grofovske čete Hrvata i Slovenaca, pod vodstvom bana Tome Bakača Erdoedyja, pobijedile brojčano nadmoćnije sultanove turske osvajačke formacije u pohodu na Hrvatsko kraljevstvo. I dok se protokom vremena – u kojem dominantnu ulogu imaju velikosrpski partizani 1944. spremljenih kokardi, isti oni koji će 1945. izvršiti genocid nad 780.000 razoružanih Hrvata domobrana i civila od Bleiburga i bezdušnih kolona smrti do Makedonije i Rumunjske, cijela priča o sisačkom odredu, prvom u porobljenoj u Europi, svodi na razumnu mjeru ilegale i skrivanja komunista okružnoga sekretara Vlade Janića Cape, kasnijeg Titova narodnog heroja i generala pobjedničke vojske jna, odnosno KNOJ-a, u žabenskoj šumi Šikari i Brezovici između sisačke Posavine i Moslavine. Jer, ne treba zaboraviti, da je upravo 22.lipnja 1941. Hitler napao prvu zemlju socijalizma SSSR, što je bio poziv radništvu da krene u obranu Staljinove države. Ipak, Janićevi komunisti se odzivaju na ustanak uz banijske partizane, zapravo drumske hajduke četnika Vasilja Gaćeše koji su baš sve mogli prihvatiti samo ne državu ustašku Hrvatsku. Stoga Hrvati iz sisačkoga kraja već 28. rujna na Čavića brdu Zrinske gore, zajedno sa Srbima, sudjeluju u prvoj partizanskoj zakletvi. Budući da jugoslavenski kasniji narodni heroj Vasilj Gaćeša zajedničku borbu s Hrvatima protiv Nijemaca i njihove države NDH, komunisti su se ubrzo vratili u zavičaj.
Naredbodavac Bakarić
Daleko kasnije, nakon udara Crvene armije i olakog osvajanja cijeloga teritorija druge Jugoslavije, broj navodnih pripadnika sisačkog partizanskog odreda, već prema potrebama autoritativnih boraca NOB, postupno se povećavao. Sve do broja šezdeset. Sve do pokolja 300 Hrvata Zrina, 9. rujna 1943., rodnoga mjesta Nikole Šubića Zrinskoga. Naredbodavac je bio dr. Vladimir Bakarić, politkomesar NOPO Hrvatske, a neki od navodnih pripadnika nepostojećeg sisačkog odreda, štoviše, viđeni su krvava rujanskog dana 1943. Male Gospe baš u totalno spaljenu Zrinu, u njedrima Zrinske gore.
Današnjem skupu ljevičara, u ime Vlade RH, prisustvovat će potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga, te dvoje “domaćih” dužnosnika, ministar rada i socijale Marin Piletić iz Novske i Siščanka državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju dr. Željka Josić. Bit će tu i neizostavni predsjednik SABA Franjo Habulin, koji je rođen dvanaest godina iza Drugog svjetskog rata i iza stotina ratno-mirnodopskih zločina nad Hrvatima. T
