ZBIRKA DOMOLJUBNIH PJESAMA MARIJE DUBRAVAC

ZBIRKA DOMOLJUBNIH PJESAMA MARIJE DUBRAVAC

11. prosinca, 2018.

Jedna od najboljih hrvatskih pjesnikinja, Marija Dubravac, koja već 50 godina živi u Australiji (rodom iz Štitara, Slavonija) ovih je dana objavila novu, sedmu, knjigu pjesama – „Dok mu hrašće bura vije“.

Knjiga donosi (na oko 440 stranica) niz domoljubnih pjesama, od koje su mnoge posvećene hrvatskim braniteljima, Domovini, obitelji, ili pak dobro poznatim povijesnim ličnostima i događanjima. Mnoge su joj i uglazbljene, a poglavito se ističu one koje je uglazbio Stanko Šarić i snimio s „Najboljim hrvatskim tamburašima“.

U predgovoru Žarko Dugandžić piše da je riječ o književnici koja je „potpuno uživljena u svaku poru hrvatskog bića, koja izgara za svojim rodnim krajem, za Hrvatskom, kojoj je posvetila svaki trenutak svojega ovozemaljskog života“ te da je ona „svjetionik hrvatskog domoljublja.“

Kako bi lakše razumjeli moju patnju za rodnim krajem, dovoljno je spomenuti kako od 1969.-1991., zbog komunizma, poput golemog broja hrvatskih sinova i kćeri, nisam vidjela Štitare, moje rodno selo, te oca i majku koji umriješe željni mene i ja njih – svojedobno je kazala, prigodom otkrivanja njezine spomen-ploče i zasađenog hrasta njoj u čast u parku osnovne škole u njezinom rodnom mjestu. Tada je i poručila da je svoju neizrecivu tugu zbog gubitka Domovine i roditelja pretočila u pjesme, koje su joj, ustvrdila je, bila „najveća utjeha na trnovitim putovima tuđine“.

Svoju zbirku, ilustriranu brojnim fotografijama, s ljubavlju je posvetila „svakom živom i pokojnom hrvatskom iseljeniku – patniku, istinskom domoljubu, na sve četiri strane svijeta, koji unatoč proživljenim mukama u tuđini, poput stoljetnoga hrasta, čije grane trgahu najljući cikloni i oluje, ostade neslomljiv, vjeran Bogu i idealima svojih predaka“.

Na kraju ove vrijedne i zanimljive knjige, književnica je objavila i popis hrvatskih domoljuba: ubijenih, nestalih i onih koje UDBA nije uspjela ubiti ili oteti.

Sve u svemu, ovo je, po ocjenama kritičara, a još više njenih brojnih čitatelja, odlična, sjajna zbirka pjesama, vrhunske, originalne majstorice pisane riječi.

Mladen Pavković T

4 komentara

Uskoči u raspravu
  1. vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com
    #1 [email protected] 23 veljače, 2019, 15:19

    Pozdrav, ja sam gdica SOFIJA ROSA. Iz Zagreba u Hrvatskoj želim dati pouzdano svjedocanstvo o tome kako sam dobio kredit od gospode Vladimire Financial Investor. Dobio sam zajam od 50000 €. NAPOMENA: Ona je pouzdana i autenticna Ako je netko zainteresiran za dobivanje kredita, molimo kontaktirajte njezin VIA EMAIL: [email protected]

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Ante Matić,Mariji kaže i ne laže
    #2 Ante Matić,Mariji kaže i ne laže 17 prosinca, 2018, 07:52

    Iz Lijepe naše ona je zbrisala u lijepu našu tuđinu i sad kuka za rodnim selom i Domovinom. Što nisi živjela u rodnom selu ili u nekom hrvatskom gradu.Više od polovice Hrvata živu u toj našoj lijepoj tuđini. I bolje im je tamo nego nama amo.Prosulili su se svijetom i ima ih na svim kontinetima.Zamislite da nisu pobjegli tamo u tu tuđinu,danas bi nas u Hrvatskoj i Bosni i Hercgovini bilo više od deset milijuna. Domovina vaše djece je Australija.I sada stalno nešto cmizdri za nekom Domovinom, živi sigurno dobro….ne mora mislit može li platit struju, vodu i ostale komunaliju, ne mora kontat može li nalit rezervoar benzina…Gispođe nekom drugom prodajite hrvatsku maglu,a ,meni ne nemojte…

    Odgovorite na ovaj komentar
    • Marija Dubravac
      Marija Dubravac 4 siječnja, 2019, 05:31

      Gospodine Matiću,
      vi kao književnik, trebali biste znati da ogroman broj Hrvata u dijaspori nije prije sto pedeset godina, i kasnije, ‘zbrisao’ u tuđinu samo tek tako. Od dobra se ne bježi. Austrougari, Aleksandrov režim, a napose krvavi Josip Broz, učiniše velik preokret u životu pitoma, pobožna Hrvata, koji zbog nametnuta jarma bijaše primoran tražiti utočište tamo kamo nije želio ići. Znadete valjda i to da su ustaški sinovi i kćeri bili progonjeni u jugorežimu i nisu nikada uživali povlastice dozvoljene djeci ‘osloboditelja’. Zar su oko deset tisuća Hrvata pobijenih u bjegu na granicama Austrije i Italije, bježali bez nužde? Vjerujte mi da je pozamašan broj hrvatskih emigranata, u borbi protiv komunizma, jedva stekao krov nad glavom, otplaćivao ga desetljećima i živio vrlo skromno. Pomagali smo svoju sirotinju kod kuće, također i političke zatvorenike, gradili hrvatske domove, davali na deset strana, a sebi smo ostavljali toliko da možemo preživjeti. Čestoput je jedva bilo novca za gorivo, struju i gas, baš kao i vama. Ti isti patnički emigranti čiji su vapaji do Boga stizali, (dosta njih) platiše svoje domoljublje tamnicom, a čak i životom. Njihove žrtve mogu razumjeti samo oni koji su desetljećima priželjkivali i snivali rodni kraj. Evo vam odgovora zašto se golem broj hrvatskih domoljuba nije vratio u Domovinu, kad su već tako željno čekali taj povratak na pradjedovsku grudu: Dok su djeca bila malena, nismo se desetljećima usudili vratiti zbog komunizma. Kad je došla ‘nazovi sloboda’, djeca su već imala vlastite obitelji. Pitam vas, kako ćemo mi stari grobovi ostaviti djecu i unuke kad o njima ovisimo? Ni vi g. Matiću sigurno ne bi lako ostavili svoju djecu u poodmakloj dobi života kad vas nagriza bolest i samoća. Svi koji imadoše snage to učiniti, i opet će trpjeti, jer u tuđini su patili za Domovinom, a povratko doma patiti će za djecom. Pitam vas, tko je kriv što se hrvatski egzodus nastavlja i danas? Ne kroje li moderni „poganac“ i UDB-a još uvijek sudbinu našega naroda i, na vrlo lukav način, ne tjeraju li našu mladost s vlastitog praga isto kao i prije? I hoćemo li sada osuditi taj narod što u tuđini ‘cmizdri’ zbog svoje sudbine? Ja ga ne osuđujem nego ‘cmizdrim’ skupa s njim, jer nas je pogodila teška sudbina koju bi razumni ljudi trebali lakše shvatiti. (I nemojte misliti da prodajući svoje knjige u Domovini, gulim našu hrvatsku sirotinju. Ne dao Bog. Prihod od predzadnje i ove knjige je namijenjen našim ljudima u potrebi. Rođena sam u maloj kućici, na slami, i trudim se do groba ostati, koliko je moguće – skromna). Sretna vam Nova godina!

      Odgovorite na ovaj komentar
  3. Anonimno
    #3 Anonimno 11 prosinca, 2018, 08:41

    Draga Marija. Pišete najljepše domoljubne stihove. Hvala, hvala Vam.

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code