GLAVNE TEME

VIŠNJA KAO PRIMJER SURADNJE S EU

9. srpnja, 2012.

U Zadru predstavljeni rezultati zajedničkog projekta

Piše: Dražen Stjepandić

Višnja maraska  je primjer uspješne suradnje Hrvatske i Europske zajednice.

U zadarskom Arsenalu 5. i 6. srpnja su predstavljeni rezultati projekta “Višnja Maraska – kao sastojak funkcionalne hrane”, vrijednog 469 tisuća eura, a koji je financiran sredstvima iz Fondova Europske unije.

Projekt je proveden u sklopu predpristupnog programa EU IPA – komponente III C (Regionalni razvoj – Regionalna konkurentnost), sheme “Fond za ulaganje u znanost i inovacije” koji je u nadležnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

SUPER VOĆE

Pokrenut je u listopadu 2010. godine,  72,5 postosredstava  dala je  EU, a Ministarstvo znanosti i Prehrambeno biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu financirali su ostali dio.

Najveći dio sredstava utrošen je na opremanje laboratorija zadarskog Centra za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju, čijim otvaranjem je stvorena izvrsna baza za suradnju sa privrednim sektorom, kao i sa znanstvenim institucijama.

Istraživanja višnje maraske pokazala su kako ona ima izrazito vrijedan nutritivni sastav: njezino djelovanje na organizam je protuupalno, antioksidacijsko i antimikrobno.

Voditeljice projekta dr. Sandra Pedisić i dr. Verica Dragović Uzelac iznijele su detaljnije podatke o pozitivnom utjecaju višnje maraske na zdravlje, što su glavni rezultati projekta. Zahvaljujući projektu, ostvaruje se suradnja između lokalnih uzgajivača i proizvođača, prehrambene industrije, te znanstvenim institucijama, a sve sa ciljem povećanja konkurentnosti proizvoda na bazi višnje maraske.

Drugog dana skupa o višnji maraskoj zanimljiva predavanja su održale: dr.Branka Levaj, dr. Danijela Bursać Kovačević i ing. Ivona Elez Garofulić. Višnja maraska- super voće, katgorija super voće za višnju marasku  još je jedan od rezultata ovog projekta.

Odmah nakon predavanja na terasi obližnjeg hotela Kaštel mogli smo probati  neke, od brojnih tekućih proizvoda od višnje maraske. Sokovima, likerima i koktelima, najbrojnijim proizvodima od maraske treba dodati brojne pekarske proizvode, zaleđene višnje i u budućnosti je cilj što veća upotreba višnje u prahu.

Nutricionistička vrijednost daje joj mogućnost velike primjene među medecinskim preparatima i ukaziovanje na te još nedovoljno iskorištene mogućnosti bika je svrha predavanja.  Nove tehnologije obrade i mogućnosti drugačije primjene također su bii  ciljevi projekta „ Primjena višnje maraske u funkcionalnoj hrani“.     

NAJVEĆI VIŠNJICI U EVROPI

U Zadarskoj županiji ukupno 500 hektara zemlje pod maraskom, što čini oko 200 tisuća stabala. Višnja maraska je mediteranska kultura, a istraživanja su pokazala da je najkvalitetnija upravo na području Zadarske županije, gdje se nalaze najveći višnjici u Evropi.

Podloga za plemenitu višnju marasku obično je stablo rašeljke na koju se cijepi višnja radi dužeg trajanja stabla. Prije sadnje  trebalo je napraviti melioraciju terena – drobljenje kamena i kopanje rupa za sadnice. Kada su stabla u rodu, najveći posao je berba plodova višnje koja se obavlja ručno i strojno. U petoj godini nakon sadnje na rodnim stablima je oko 25 kg ploda.

Zadar je prvi grad u Europi u kojem je od ploda višnje napravljen biljni liker, koji su početkom 16. stoljeća uspjeli napraviti franjevački ljekarnici. Najpoznatija tvornica za preradu maraške je zadarska Maraska, po kojoj je višnja kasnije dobila i današnji najkorištenij naziv marska bez  glasa-š.

Višnja ima slatkasto- kiselkast okus. Sokovi i sirupi od nje su slatki i osvježavajući. Baš kao i dosadašnja suradnja Hrvatske i EU. Do sada nije išlo lako, a ako bude kao s višnjama i onda osvježenje dolazi na kraju.