Međutim, početak Europskog prvenstva u nogometu u Poljskoj i Ukrajini, jako je povećao potražnju za televizorima, koji se nude čak i besplatno, ako Hrvatska uđe u finale europskog prvenstva. Što znači povrtak novca za kupljeni televizor ovih dana.
Inače, istraživanje je pokazalo da oko dvije trećine (65 posto) ispitanika imaju u svom kućanstvu bar dva televizora koji rade. Može se primjetiti da mlađi ispitanici i oni s višim primanjima imaju veći broj televizora. Najčešći tipovi televizora su CRT-ovi (47 posto) i LCD-ovi (36 posto).
Preko polovina ispitanika (57 posto) planira kupiti novi televizor u sljedeće tri godine, a njih 13 posto će to učiniti u nadolazećih 12 mjeseci. Jednogodišnji plan je posebno popularan među vlasnicima LED modela (19 posto), ljudi s kućnim budžetom od najmanje 8000 kuna (18-21 posto) i kod onih koji imaju Toshibu (24 posto), LG (16 posto) i Philips (16 posto).
Hrvati su kao izvor informacija najčešće koristili internetske stranice proizvođača i druge specijalizirane internetske stranice. Internetske stranice proizvođača koristilo je 82 posto ispitanika. No, vlasnici Toshibe kao izvor informacija koristili su blogove i forume na internetskim stranicama češće nego druge grupe. Iako se kao izvor informacija najčešće koriste online izvori, većina televizora je kupljena offline – u specijaliziranim trgovinama (66 posto) te supermarketima i hipermarketima (26 posto).
Cijena i veličina ekrane igrale su ključnu ulogu pri odabiru modela televizora i brenda, posebice kod mlađih ljudi i muškaraca. Brend je peti aspekt u nizu koji se uzimao u obzir. Osim toga vlasnici Toshibe kao važan faktor, češće od ostalih grupa, spominjali su objavljene rezultate testiranja. Po mišljenju Hrvata, najvažniji čimbenici za odabir brenda pri kupnji novog televizora su visoka kvaliteta slike i visoka kvaliteta brenda općenito. Prema izjavama, mišljenja drugih ljudi imaju najmanji utjecaj.
S druge strane, samo jedna desetina sudionika istraživanja planira kupiti prijenosno računalo u ovoj godini. Većina (62 posto) želi odgoditi ovu odluku za naredne 2–3 godine. Više je muškaraca nego žena koji uskoro žele kupiti ovaj uređaj.
Pri odabiru određenog brenda, ljudi tvrde da su ih na odluku naveli tehnički parametri i cijene. Brend, mišljenje drugih, težina uređaja i posebno boja kućišta od manjeg su značaja.
Muškarci i mlađi ljudi češće su se fokusirali na tehničke parametre i objavljena testiranja. Žene i stariji korisnici više su obraćali pažnju na instalirani operativni sustav. Stariji ljudi su također u obzir uzimali i težinu uređaja.
Deklarativno, pri odabiru određenog brenda prijenosnog računala, ljudima su od najvećeg značaja: trajnost, učestalost kvarova, parametri baterije, cijena i općenito visoka kvaliteta.
Žene više pažnje obraćaju estetici i obično odabiru tržišnog lidera. Ljudi vjeruju da je emotivna dimenzija brenda manje važna (ona je posebice potcijenjena kod ljudi koji planiraju kupiti novo prijenosno računalo u narednih godinu dana).
No, manje bogati ljudi češće priznaju da su im važne i te neopipljive karakteristike. Ljudi s višim primanjima imaju tendenciju fokusirati se na tehničke detalje.
Pri uspoređivanju latentne i deklarirane važnosti, postaje očito da je ljudima više stalo do prestiža i do toga kako drugi percipiraju brend više nego što bi to željeli priznati. Imaju tendenciju precijeniti (relativni) značaj cijene, mali broj kvarova (broj je teško procijeniti a priori) i trajnost baterije.
Najćešći izvor informacija za Hrvate su internetske stranice proizvođača (71 posto). Polovina njih čita specijalizirane internetske stranice, forume i blogove također. Najmanje popularni izvori su društveni mediji, TV i tiskovine.
Muškarci češće od žena koriste i druge internetske stranice osim onih od proizvođača te češće od žena uspoređuju cijene. Žene, s druge strane spremnije slijede preporuke drugih ljudi (počevši od obitelji i prijatelja, do stručnjaka i prodavača).
Mladi ljudi kao i oni imućniji više se angažiraju u traženju informacija iz različitih izvora.
Četiri od pet ispitanika prijenosna računala su kupili u tradicionalnim specijaliziranim trgovinama, a njih šest posto u supermarketima ili hipermarketima. Samo jedna od 20 osoba laptop je kupila online.
Za gotovo jednu trećinu ljudi, potrebno je manje od jednog tjedna da svoju odluku o kupnji prijenosnog računala provedu u djelo. Jednoj trećini je potrebno 2 – 4 tjedna da ga zapravo kupe. Općenito, mlađi ljudi su manje brzopleti oko kupnje (čemu je možda uzrok ekonomska situacija).
Izvor: Vjesnik.hr
3 komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.