Putopis iz grada na kanalima 2.dio
Napisao i snimio: Šiško Španiček
Kad se govori o hrani u Amsterdamu, ponuda je vrlo velika. No, zbog poštivanja lokalne kuhinje jer je internacionalna zastupljena kroz sve kontinente od Azije i Afrike preko Amerika do Europe, preporučio bih nekoliko jela koja su tradicionalna, iako danas pojam tradicionalan pomalo gubi smisao zbog globalizacije. Na prvom mjestu je patat, običan lokalni krumpir koji se servira uglavnom na ulici u mnogim lokalima ili kioscima, s umakom koji može biti majoneza, curry, ketchup, ili neki specijalni koji je smiješao lokalni chef. Bitterballen su malene pohane kuglice uglavnom od mesa iako nisu neuobičajene niti vegetarijenske koje se poslužuju u bruincaffeima, tradicionalnim Amsterdamskim kafićima koji su ime dobili po smeđoj boji zidova od lojanica kojima su nekad bili obasjavani. Sir je nadaleko poznata namirnica kada govorimo u Nizozemskoj. Ima ga svakojakih vrsta, no prevladavaju oni proizvedeni od kravljeg mlijeka, Gouda i Edamer, najpoznatiji su među njima, a nazvani po mjestima iz kojih izvorno potiču.
Važno je pripomenuti da je haringa, riba sjevernih mora, jer nemojmo zaboraviti Amsterdam je bio vrlo važno ribarsko središte prije ekspanzije trgovine, vrlo važan prehrambeni artikl. Pripravlja se na mnogo načina, a činjenica da je proces konzerviranja ribe solju koji je izmišljen u Amsterdamu u srednjem vijeku doveo do velikog pomaka u načinu prehrane tadašnjih stanovnika. Industrija ribe razvijala se i time pridonosila bogatstvu grada i njegovih stanovnika.
Lokalno je piće pivo – uostalom centrala jedne od 5 najvećih pivovara u svijetu smještena je nedaleko Rijks muzeja.
TOČKASTI KOLONIJALIZAM
Slikarstvo i nekoliko genijalnih slikara poput Rembrandta, Van Gogha i Vermeera jamstvo su da se nalazite na pravom mjestu ukoliko želite posjetiti muzeje koji su strateški (Rijksmuseum Van Gogh i Stedelijk museum) razmješteni na Museumpleinu ili muzejskom trgu pored Vondel parka, najvećoj zelenoj površini u centru grada.
Cijene ulaznica nisu male, kao što niti redovi za ulazak nisu kratki, no vrlo je izgledno da će užitak posjeta biti razmjeran bolovima u kralježnici i nogama nakon posjeta muzejima. Preporuka je kupiti ulaznice preko I-neta
Jedna je četvrt u Amsterdamu zapostavljena i vrlo se rijetko spominje kada je riječ o
znamenitostima koje trebate posjetiti – radi se o četvrti Jordaan, mjestu gdje možete uživati, dobro pojesti, kupiti kvalitetnu unikatnu odjeću i obuću ili neko umjetničko djelo, uglavnom dio u kojem nema pretjerane gužve i koji put dosadnih turista, a koje je dohvatno i u kojem vam zasigurno ne će biti dosadno. U blizini je i zona „9 ulica“ dio grada sa sjajnim i raznovrsnim dućanima mladih, lokalnih poduzetnika.
Arhitektura grada u centru je doživjela svoje promjene u gradnji uglavnom iz praktičnih razloga – kuće koje su nekad bile građene od drva, kasnije su nakon učestallih požara zamijenjene čvršćom gradnjom uglavnom od cigle. Po današnjim mjerilima kuće izgledaju nepodnošljivo uske, no kada se uzme u obzir da se porez nekad prikupljao po širini prednje strane kuće i broju prozora neke stvari postaju razumljive. Skromnost i šparnost na svakom su koraku vidljivi i danas. Zanimljivo je i da su kanali obrubljeni drvoredima, a najviše je zastupljen brijest zbog karakteristika svog korijena koji ide ravno pod zemlju i ne širi se, te time ne narušava statiku zgrada i/ili kanala.
Teško je danas govoriti o stanovnicima Amsterdama , a da se ne spomene podatak kako u gradu živi više od dvjestotinjak pripadnika raznih nacionalnosti po čemu se grad po svojoj multinacionalnosti svrstava u gradove poput Londona. Naime nizozemski „točkasti“ kolonijalizam bio je uglavnom određen djelovanjem njihove najpoznatije trgovačke kompanije (VOC- Vereenigde Oostindische Compagnie) koja je osnovana početkom 17.st. i postala glavni promotor trgovine, uglavnom začinima između Indije, Indonezije, Afrike i matice zemlje. Naravno da su se trgovačkim putevima širile i kolonizatorske opcije i ideje, no Nizozemska koja je u to vrijeme osnivanja kompanije vodila dugi iscrpljujući 80-godišnji rat sa Španjolcima za svoju samostalnost nije bila u mogućnosti podržati odnosno organizirati sigurnost na većem teritoriju, osim u manjim iznimkama, no što su to bile operativne luke.
Danas se u spomen tih zlatnih dana srednjovjekovne Nizozemske u gradskoj luci pored Pomorskog muzeja nalazi jedna od replika brodova koje su plovile pod zastavom Istočnoindijske kompanije vezan. Batavia (nekadašnje ime za Jakartu) je bio tro-jarbolni brod koji se plovio na rutama prema Indoneziji. Ta su putovanja znala trajati i po tri godine, no vrijednost robe koju su nakon takvog putovanja donosili u maticu zemlju bio je vrijedan truda i opasnosti koje su na takvim putovima prijetili. Pored Pomorskog muzeja nalati se i polivalentni znanstveno izložbeni prostor NEMO, jedan od omiljenih prostora sa spektakularnim pogledom s vrha svoje nakošene terase na staru jezgru grada.
MANJA OD HRVATSKE
Nizozemska je jedna od najnapučenijih zemalja u svijetu. Na 25% manjoj površini od Hrvatske smjestilo se 4 puta više stanovnika. Amsterdam kao relativno malen grad nadoknađuje manjak veličine brojnošću ljudi na ulicama i trgovima. Prostori poput Leidespleina, Rembrandtpleina (gdje se nalaze najposjećeniji turistički lokali i barovi kao i restorani) Museumpleina gdje se nalaze dva „must see“ muzeja (Rijks i Van Gogh), te Muntpleina gdje se nalazi tržnica cvijeća na kojoj možete kupiti i lukovice tulipana koje su bile prva svjetska opcijska burzovna roba krajem 16.st, a danas ih možete posaditi kod kuće u vlastitom vrtunaj posjećeniji su prostori u gradu. Napučenost prostora ljudima, doduše uglavnom turistima, podsjeća na Hrvatsku i njene gradove-kafiće na trgovima i ulicama u centru.
Kako smo naslovili članak „filozofskim nazivom“ završimo i spomenom na snagu filozofske misli Barucha de Spinoze, najpoznatijeg filozofa svog vremena i njegove “Etike” čiji je nauk utjecao na mnoge filozofe nakon njega kao i kvalitetno sveučilište (osnovano iste godine kada se rodio Baruch de Spinoza), a koji su učinili 17.st. u Amsterdamu središtem novih razmišljanja i znanja što je u velikom pridonijelo razvitku društva u cjelini, na što su stanovnici i danas ponosni i čine sve da taj pozitivni dodir ne nestane što s obzirom na pojednostavljenje života uoće nije nimalo lako očuvati. Ta se vibracija, ako je putnik želi čuti, osjeća u gradu i to je jedna od pozivnica između njih mnogo koja će vam učiniti boravak u gradu ugodnim.
2 komentara
Uskoči u raspravuOpet netko piskara bez da se ogleda oko sebe
Koji srednji vijek koje su to tlapnje
Riba se oduvijek soli, slazhe u bachve,
keramichke posude i slichno
Kao ono iz osnovne shkole
AMFORE
I tro po cijeloj kugli zemaljskoj
GARUM
Fermentirani riblji sos(!) iz Rimskog carstva
Kad je to bilo ??????????
A slane srdele ???????????