TRI IZBORNE JEDINICE I IZBORNI PRAG OD 2 POSTO

TRI IZBORNE JEDINICE I IZBORNI PRAG OD 2 POSTO

5. studenoga, 2014.

izbori2 Custom
Donosimo nove ideje za izborna pravila

Napisao: mr. sc. Edo ZENZEROVIĆ 

Godinama se u medijima piše i raspravlja o nezadovoljstvu hrvatskih građana radom saborskih zastupnika i o potrebi izmjene izbornog zakonodavstva. Nesređeni su birački popisi, a izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim inženjeringom. Od lipnja do danas pokrenute su tri inicijative za izmjenu izbornog zakonodavstva, a Građanska inicijativa – U ime obitelji  traži stavljanje izbornih načela u Ustav Republike Hrvatske. Ovdje se daje analiza svih tih inicijativa i predlažu se moguća rješenja. Predlažu se  izmjene izbornog zakonodavstva tako da se, poput izbora zastupnika Republike Hrvatske u parlament Europske unije, i  za izbor zastupnika u Sabor primjenjuje modificirani razmjerni izborni sustav s raspodjelom mandata D’Hondtovom metodom davanjem   preferencijalnog glasa najviše trojici kandidata i da se redoslijed kandidata na listama odredi brojem preferencijalnih glasova koje su pojedini kandidati dobili.

Na izborima zastupnika u EU parlament preferencijalni glasovi su se uvažavali samo, ako su kandidati dobili najmanje 10% od broja glasova koje je pojedina lista ostvarila. Zastupnica Nataša Martinčević je stavila u saborsku proceduru Prijedlog izmjena izbornog zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor unošenjem postojećih odredbi za uvažavanje preferencijalnih glasova iz Zakona za izbor zastupnika u EU parlament, a Gong je predložio smanjenje praga za uvažavanje preferencijalnih glasova na 5 %, dok su Hrvatski laburisti u Prijedlogu izmjena Izbornog zakona za izbor zastupnika predložili smanjenje izbornog praga na 3 %; izbor zastupnika u 6 izbornih jedinica te preferencijalno glasovanje zaokruživanjem do tri kandidata na stranačkoj ili nezavisnoj listi koju su izabrali bez praga za određivanje redoslijeda kandidata na listi. Pod vodstvom predsjednika Republike Ive Josipovića radi grupa stručnjaka na izradi izmjena Ustava. Prema izjavi  Ive Josipovića , Hrvatski sabor bi imao 113 zastupnika, a Republika Hrvatska bi  spajanjem više županija imala 5 do 8 županija. 

BURNE REAKCIJE HDZ-a i SDP-a

Inicijativa za promjenu Ustava

Građanska inicijativa – U ime obitelji predložila je i skupila, od 21. rujna do 5. listopada 2014., oko tristo osamdeset tisuća potpisa  za raspisivanje referenduma za promjenu Ustava.  Traže da se u Ustav unesu :  

1. Preferencijalno glasovanje;

2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %;

3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika ovisno o broju birača;

4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;

5. Glasanje dopisnim ili elektroničkim putem;

6. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i

7. Zabranu koaliranja stranaka prije izbora, te samostalni nastup stranaka na izborima.

Ti su zahtjevi izazvali burnu reakciju velikih stranaka: HDZ-a i SDP-a. One se protive smanjenju izbornog praga i mogućnosti da se preferencijalni glas daje trojici kandidata te da se redoslijed na listi odredi uvažavanjem broja glasova koje su dobili kandidati bez praga. Argumenti su im da će to dugoročno onemogućiti stvaranje saborske većine i  sastavljanje nove Vlade i time  destabilizirati Hrvatsku ulaskom u Hrvatski sabor velikog broja malih strančica ( dvadeset do trideset ). Zaprijetili su moratorijem na referendume dok se zakonom ne regulira način provođenja referenduma i priznavanje rezultata provedenog referenduma.

Vlada, Hrvatski sabor i predsjednik Republike imali su dovoljno vremena da reguliraju sva pitanja vezana uz referendum i Izborni zakon te Zakon o političkim strankama i zbog njihovog nečinjenja su te referendumske inicijative pokrenute. U dosadašnjim raspravama nije ukazano na nedostatke koje su građani uočili na provedenim izborima za zastupnike Republike Hrvatske u EU parlamentu.

Na prvim izborima birali smo 12 zastupnika sa 28 izbornih lista. Izborni list je bio formata A2, da bi se na njemu moglo smjestiti 336 imena i prezimena kandidata, 28 imena i prezimena nositelja lista i naziva lista. Na drugim izborima izabrali bismo 11 zastupnika s 28 izbornih lista tiskanih na 8 stranica formata A4! Mnogi su građani komentirali da je preferencijalno glasovanje nepraktično, a može biti i neprovedivo ukoliko bi se pojavilo veći broj izbornih lista. Izborni zakoni omogućavaju da svaka registrirana stranka može sudjelovati na izborima bez valjano prikupljenih potpisa birača kao što to moraju učiniti nezavisne liste. Ako bi proveli izbore preferencijalnim glasovanjem poput izbora za EU parlament u  izbornoj jedinici u kojoj se bira 27 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 13 izbornih lista, a sa 21 zastupnikom 17 lista. To su ograničenja koja mogu onemogućiti provedbu izbore s preferencijalnim glasovanjem.  

IZBORNI PRAG I MANDAT

1. Nije prihvatljivo uvođenje preferencijalnog glasovanja za sve građane na način proveden kao  kod izbora za zastupnike EU parlamenta. Razmjernim izbornim sustavom građani biraju stranku. Kako bismo proveli izbore za zastupnike u Hrvatski sabor, ako bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica s 3920 kandidata na 28 izbornih lista i odabrali 140 najboljih modelom preferencijalnog glasovanja tražeći imena i prezimena kandidata u knjizi od 96 stranica, koliko bi trebalo vremena za obradu rezultata izbora? Koliko bi iznosili troškovi izbora s preferencijalnim glasovanjem da bi na mjesta nekoliko nepopularnih političara došli neki popularniji?        

2. Izborni prag trebalo bi prilagoditi broju zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Ako imamo 27 zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici prag od 3%  odgovara 81% glasova za osvajanje jednog mandata, a na dosadašnjim izborima uz prag od 5% iznosio je 70% kod biranja 14 zastupnika u 10 izbornih jedinica. Za izbore zastupnika za EU parlament  prag treba povisiti na 7% što odgovara 77% glasova po jednom mandatu. Savez za Hrvatsku je prešao izborni prag ali nije dobio mandat. Izborni prag ovisi o broju zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici, a treba odgovarati barem 70% glasova za dobivanje jednog mandata, ali ne bi smio prelaziti 100%,  jer bi stranka izgubila mandat, a dobile bi ga pobjednička stranka. Za izbornu jedinicu u kojoj  se bira 21 zastupnik, prag mora biti veći od 3,5 %, a manji od 5%. Smanjenje praga s 5 na 4% trebalo bi biti kompromisno rješenje.

3. Minimalni broj od 20 zastupnika po izbornoj jedinici ne bi smio ući u Ustav. Zalažem se za smanjenje broja izbornih jedinica, ali preporučam da se broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici kreće od 11 do 28 razmjerno broju stanovnika izborne jedinice kako bi smanjili ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 103, a to je 48 zastupnika manje od sadašnjeg broja.

4. Bolje je rješenje da se Hrvatska podjeli u tri izborne jedinice i to na: Jadransku Hrvatsku (Statistička regija za potrebe Eurostata ), koju čine: Istarska; Primorsko-goranska: Ličko-senjska; Zadarska; Šibensko-kninska i Dubrovačko neretvanska županija, a statističku regiju Kontinentalnu Hrvatsku na dvije izborne jedinice: Središnju Hrvatsku koju bi činile: Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka županija te Grad Zagreb i Sjeverozapadna s Istočnom Hrvatskom koje bi činile preostale županije od Krapinsko-zagorske do Vukovarsko-srijemske županije. Maksimalno odstupanje broja stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika te tri izborne jedinice iznosi manje od 2,5 %. Broj zastupnika koji zastupaju stanovnike izborne jedinice  treba odrediti razmjerno broju stanovnika. Oni svojim           glasovanjem u saboru određuju prava i obaveze djece i odraslih.

5. Treba ozbiljno razmotriti uvođenje elektroničkog i dopisnog glasovanja, a hitno treba omogućiti glasovanje našim iseljenicima širom svijeta i sunarodnjacima u Federaciji BiH te Republici Srpskoj na više glasačkih mjesta. 

6. Uvjet od 3000 potpisa je diskriminacija izvanparlamentarnih stranaka i suprotan članku 1. Ustava Republike Hrvatske jer narušava ravnopravnost građana. Preduvjet za kandidaturu svih stranaka mora biti potpis tisuću i sedamsto birača izborne jedinice koji su utvrdili redoslijed na listi preferencijalnim glasovanjem kod podjele Republike Hrvatske na tri izborne jedinice. Na izborima za EU parlament treba ostati pet tisuća. Zašto bi ORAH, HNS i ostale parlamentarne stranke imale prednost pred HRASTOM, HRVATSKOM ZOROM i HSLS-om? Zašto su inicijatori referenduma dali  prednost  parlamentarnim strankama, koje su izabrane lošim izbornim zakonom i izbornim inženjeringom, a vladali su bahato sustavno uništavajući Lijepu našu 15 godina s na izborima dobivenih oko četvrtine glasova biračkog tijela. Inicijatori referenduma se navodno zalažu za  dovođenje novih lica na političku scenu, a to im otežavaju skupljanjem tri tisuće potpisa potpore birača da mogu sudjelovati na izborima.    

7. Zabrana predizbornih koaliranja će onemogućiti strankama poput HNS-a da s potporom oko 2 % birača vladaju najvažnijim granama našeg gospodarstva. 

TRI IZBORNE JEDINICE

Kod podjele Republike Hrvatske na tri izborne jedinice treba birati 28 zastupnika po izbornoj jedinici, odnosno ukupno 84 zastupnika kako bi smanjili broj zastupnika na minimum od 103 sukladno članku 71. Ustava. U svakoj od te tri izborne jedinice treba birati 1 zastupnika srpske nacionalne manjine većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i tako omogućimo svim državljanima srpske nacionalnosti da se pod ravnopravnim uvjetima takmiče za mandat. Također,  dijaspora treba birati 11 zastupnika većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom u izbornim jedinicama: 1. Federacija BiH; 2. Republika srpska; 3.Ostale države nastale nakon raspada SRJ i države koje su graničile s njom; 4. Austrija, Njemačka, Švicarska, Francuska i Belgija. 5. Preostale europske države; 6. Kanada; 7. SAD i Meksiko; 8. Argentina, Čile, Paragvaj i Urugvaj; 9. Ostale države Južne i Srednje Amerike; 10. Afrika i 11. Australija i Novi Zeland.

Nacionalne manjine zastupa 8 zastupnika, dijasporu 11 i domovinsku Hrvatsku 84. Hrvatski sabor bi tako imao ukupno 103 zastupnika.

Ukoliko bismo vratili Županijski dom, trebao bi imati 40  zastupnika, a zastupnički 63. Ukupno bi Sabor imao 103 zastupnika. Županijski dom bi imao 8 zastupnika nacionalnih manjina, 11 zastupnika dijaspore i 20 zastupnika županija i zastupnika Grada Zagreba.

Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijalnog glasovanja stranke bi trebale organizirati izbore preferencijalnim glasovanjem zaokruživanjem ili dodavanjem do 10 % novih imena od broja zastupnika liste koju je stranačka oligarhija predložila. Ukupni broj zaokruženih s predložene liste i dopisanih novih imena ne smije prelaziti 10 %. Kod liste s 11 do 15 kandidata  mogli bi zaokružiti ili dopisati ime jednog kandidata, a kod liste s od 16 do  25 kandidata mogli bi zaokružit ili dopisati 2 nova imena te kod liste s 26 do 35 kandidata – 3.

Ako kod liste s 28 kandidata zaokružimo tri imena s predložene liste ne bi smjeli dopisati novo ime na listu, a ako zaokružimo jedno ime s predložene liste smjeli bi dopisati dva nova imena te ako dopišemo tri nova imena ne bi smjeli zaokružiti niti jedno ime s liste itd. Ukupni broj zaokruženih imena s liste i dopisanih novih imena ne smije biti veći od tri.  Redoslijed na listi određuje broj dobivenih glasova pojedinih zastupnika s pragom od 2 % od broja birača koji su podržali izbornu listu preferencijalnim glasovanjem. Ako dva kandidata imaju jednak broj preferencijalnih glasova prednost ima kandidat kojeg je predložila stranačka oligarhija.

NIŽI TROŠKOVI IZBORA

Na zadnjim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru Ladonja je utvrdila redoslijed na listi izborima koje je organizirala za birače koji su joj svojim potpisom i glasanjem dali potporu. Taj primjer bi trebale slijediti sve stranke. Takvim demokratskim izborima koje bi stranke morale provesti da  mogu sudjelovati na izborima ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka. Zašto  HRAST nije održao izbore za određivanje redoslijeda kandidata na svojim listama, a najavljivao ih je ali ih nažalost nije održao, a sada inzistira na preskupom preferencijalnom glasovanju?

Većinskim izbornim sustavom glasamo zaokruživanjem rednog broja jednog kandidata na izbornom listiću. Izbornim listićima vratimo narodne zastupnike! Omogućiti opoziv zastupnika ukoliko 5 % birača izborne jedinice to zatraži! Ukoliko se referendumom izglasa nepovjerenje tada na njegovo mjesto dolazi slijedeći s izborne liste stranke kod razmjernog izbornog sustava, a kod većinskog drugoplasirani na održanim izborima. Trebalo bi sve zastupnike birati većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom (dvokružno ). Troškovi takvih izbora bili bi puno manji nego izbori razmjernim izbornim sustavom s preferencijalnim glasovanjem.

Prijedlozi i apeli:

1. Hrvatski sabor hitno treba izmijeniti Zakon o političkim strankama što se tiče uvjeta za registraciju političkih stranaka tako da se za registraciju stranke poveća boj članova sa sto na tisuću punoljetnih i poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Stupanjem izmjena Zakona na snagu brisati odmah sve stranke iz registra stranaka koje nemaju tisuću članova. Također treba  onemogućiti da se u nazivu stranka pojavljuje naziv, na primjer, više hrvatskih seljačkih stranaka, više hrvatskih stranaka prava i sl.

2. Podijeliti Republiku Hrvatsku na tri izborne jedinice s 21 zastupnikom po jedinici s pragom od 4 %.

3. Optimalno rješenje u funkcionalnom smislu je da Hrvatski sabor ima dva doma i da ostanu županije. Županije bi trebale samostalno odlučiti o optimalnom broju općina i gradova.

4. Apelirati na Građansku inicijativu da odustane od preferencijalnog glasovanja na način proveden na izborima za EU parlament, jer je takav način preskup, a ne donosi bitno poboljšanje.

5. Apelirati na stranačka vodstva da prihvate, da se redoslijed na listama određuje preferencijalnim glasovanjem s pragom od 2 %. Kandidat kojeg je predložila stranačka oligarhija, a nije dobio 2 % preferencijalnih glasova ne zaslužuje da bude ispred kandidata koji je dobio više glasova.

6. Apelirati na Građansku inicijativu – U ime obitelji da prihvati prijedlog da na izborima mogu sudjelovati samo stranke koje su odredile redoslijed na listi preferencijalnim glasovanjem barem 1700 članova i simpatizera stranke. Ako se na glasačkom listiću dopiše neko ime i prezime kandidata koji nije član stranke taj se preferencijalni glas ne uvažava.   T

5 komentara

Uskoči u raspravu
  1. izbornik
    #1 izbornik 7 studenoga, 2014, 19:56

    Nijedni izbori ne vrijede ništa bez višestranačke kontrole prebrojavanja glasova. Na GONG se ne smije računati.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Glas
    #2 Glas 7 studenoga, 2014, 07:26

    A što je s 500.000 glasača viška?

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. jedan
    #3 jedan 6 studenoga, 2014, 13:39

    Ne znam koliko se Markićka razumije u izbore i izborne zakone

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. Akter
    #4 Akter 5 studenoga, 2014, 17:22

    HDZ=SDP jedva čekaju da prihvate ove prijedloge!

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code