REFERENDUM ZA IZVANREDNE IZBORE I OPOZIV SVIH DUŽNOSNIKA

REFERENDUM ZA IZVANREDNE IZBORE I OPOZIV SVIH DUŽNOSNIKA

4. listopada, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

referendum potpisi1-090610

Vođa Referendumskog ustanka Zoran Mihajlović najavljuje nove akcije

Razgovarao: Damir Kramarić

Građanska inicijativa ‘Referendumski ustanak’ od 1. listopada kreće u drugi pokušaj prikupljanja potpisa za održavanje referenduma koji bi, u slučaju uspjeha, utro put u korjenite promjene u Republici Hrvatskoj.

Građanima će aktivisti ovaj put ponuditi tri pitanja: 1. Jeste li za poništenje pretvorbe i privatizacije u roku od 30 dana od održavanja ovog referenduma? 2. Jeste li za zabranu ovrhe i deložacije na jedinoj nekretnini u vlasništvu građana koja mu služi kao jedini prostor za stanovanje? 3. Jeste li za opoziv svih državnih dužnosnika u roku od 30 dana od održavanja ovog referenduma? I premda prikupljanje potpisa za referendum upravo počinje, ogromna većina hrvatskih medija o tome ustrajno šuti. Upravo zato, Zorana Mihajlovića, koordinarora ‘Referendumskog ustanka’, zamolili smo za razgovor.

Zbog čega mislite da ćete ovaj put skupiti dovoljan broj potpisa, te koliko uopće potpisa treba skupiti da se referendum održi?

-Ne zna se točno koliko potpisa je potrebno prikupiti, jer su vlastodršci za inicijativu ‘U ime obitelji’ rekli da im treba 450.000 potpisa iako u Zakonu stoji da je potrebno prikupiti 10 posto od biračkog tijela, što znači da bi dovoljno trebalo biti 370.000 potpisa. I to po 370.000 potpisa za svako pitanje. U zakonu je prije stajalo da se može pokrenuti jedno ili više pitanja…, no oni su promijenili zakon da bi otežali održavanje referenduma tako što su izbrisali odredbu o mogućnosti postavljanja više pitanja (na što pravo zadržavaju predsjednik republike i premijer). Bez obzira na to, mi smo tražili održavanje referenduma nakon što smo u veljači prikupili više od 480.000 potpisa za referendum s četiri pitanja, i smatramo to Ustavnim pravom. No odgovora službenog još nema.

MEDIJSKA BLOKADA

Neće li i ovaj put problem biti velik broj referendumskih pitanja, što zahtjeva i više skupljenih potpisa?

Uvjereni smo da će prikupljanje potpisa ovaj put ići lakše i brže nego u veljači. Tada je bilo nemoguće vrijeme. Danima su temperature bile ispod minus deset, bili smo nepoznati široj javnosti, a i medijska blokada nas je sputavala i kočila.  Zbog nezainteresiranosti medija ovisili smo isključivo o usmenoj predaji. Kad je tako hladno ljudi su uglavnom u zatvorenom prostoru, pa je i usmena predaja slabija. Veljača, dakle, nije bila dobar termin, no morali smo ići tada jer je to bio zadnji tren da se referendumi održe prije ulaska Hrvatske u EU. Ovaj put s prikupljanjem potpisa krećemo početkom listopada, što znači da će vrijeme biti daleko povoljnije. Budući da medijska blokada i dalje traje i ovaj put ćemo ovisiti o usmenoj predaji, premda bi po Ustavu mediji morali informirati građane o našoj akciji. No, ovaj put smo znatno iskusniji, građanima poznatiji, pa vjerujemo da ćemo prikupiti dovoljno potpisa.

Gdje i kako će se prikupljati potpisi, koliko će aktivista u tome sudjelovati, te tko sve to plaća?

– Potpisi će se skupljati na štandovima po gradovima na uobičajenim mjestima. Prošli put potpise je skupljalo približno 3000 ljudi, no ne znam točno koliko će aktivista ovaj put sudjelovati. Sve troškove pokrivamo od donacija građana, te samih aktivista. Naš budžet vrlo je mali, odnosno gotovo da ga i nema. Gradske grupe zato same plaćaju tiskanje proglasa. Nemamo plaćenih oglasa jer za takvo što nemamo novca.

Koje sve udruge i incijative sudjeluju u ‘referendumskom ustanku’?

-Tu su Aktivistički servis, Živi zid, Građanska solidarnost, udruga ‘Projekt’ te neformalne facebook grupe ‘Otpor korupciji’ i ‘Grupa za razvoj izravne demokracije’. Postoje i druge udruge te facebook grupe koje nas podržavaju, no njihova imena sada ne bih isticao.

DEMOKRACIJA NA PAPIRU

Hoće li vas ‘kačiti’ odredbe najavljenog zakona po kojem se potpisi za referendum prikupljaju samo u državnim institucijama?

– Taj zakon još nije usvojen. No politička oligarhija na sve će moguće načine pokušati onemogućiti skupljanje potpisa i održavanje referenduma. Na tom tragu je i novi zakon koji želi onemogućiti kontakt ljudi na štandovima, a sličnu zadaću onemogućavanja provođenja referenduma trebale bi imati i najavljene specijalne komisije za referendum. Na žalost, demokracija u Hrvatskoj postoji samo na papiru, a politička oligarhija čini sve da onemogući tu demokraciju. Kod ovakvih akcija važno je buđenje svijesti građana. Početak oporavka Republike Hrvatske će se dogoditi tek kada ispravimo moralni, etički i pravni konstrukt društva, jer se društvo ne može temeljiti na principu: ‘tko je jamio, jamio je’. Hrvatskoj je potrebna reindustrijalizacija, a to je nemoguće bez financijskih sredstava banaka koje su otuđene, te bez industrijske infrastrukture koja je također otuđena. Oni političari koji obećavaju radna mjesta kroz strane investicije samo zavaravaju javnost, jer će novac izvana doći samo kada država bude rasprodala posljednje svoje resurse.

Ne mislite li da će politička oligarhija učiniti sve da spriječi održavanje i uspjeh referenduma, odnosno kakve vi izglede imate izboriti se za referendum koji bi razvlastio ‘elitu’, ako ni Europska Unija nije uspjela natjerati istu tu ‘elitu’ da promijeni ‘Lex Perković’?

-Mi se ne bavimo dnevnom politikom već gledamo dugoročno. Takva su i ponuđena referendumska pitanja. ‘Lex Perković’ je umjetno stvoreni slučaj koji nema veze sa stvarnim stanjem u društvu. I mediji sudjeluju u umjetnom stvaranju slučajeva koji nemaju veze s građanima i njihovim potrebama. Jer i Njemačka, koja u ovom slučaju traži da se poštuje procedura, u drugim situacijama nije tako principijelna. Oni uništavaju ekonomije drugih zemalja da bi mogli u te zemlje izvoziti svoje proizvode. Političke oligarhije stvaraju krizu (Lex Perković, slučaj ćirilica) da bi zaokupili javnost rješavanjem te krize. A o stvarnim problemima, poput enormne nezaposlenosti, uništavanju zdravstvenog sustava te problemu opstanka cjelokupnog hrvatskog društva, na televiziji se ne govori. Potrudit ćemo se istaknuti stvarne probleme i pričati o ozbiljnim stvarima. Jer samo buđenje građana prisiljava politiku na promjene. Čak da i ne bude raspisan referendum, bitno je da napravimo pritisak. Oligarhija se toga itekako boji, pa zato i želi maknuti referendum s ulica. Oni znaju da uključivanje građana u odlučivanje o važnim temama može dovesti do promjena.

Što znači pitanje: ‘Jeste li za opoziv svih državnih dunosnika’? Tko bi ih zamijenio nakon što bi bili opozvani?

-Dok smo radili na štandovima za prošlog ‘referendumskog ustanka’ mnogi građani rekli su nam da svi političari koji su dosad obnašali razne dužnosti moraju otići. Govorio je to svaki drugi potpisnik peticije, što nam je dalo do znanja da trebamo otvoriti i takvo pitanje, pogotovo u situaciji u kojoj 60 posto ljudi uopće ne izlazi na izbore. Ti ljudi prepoznali su izbornu prijevaru pa ne glasaju. Naš cilj je pružiti priliku i njima. Učinit ćemo to tako što ćemo im ponuditi da smijene sve dužnosnike. Na taj će način poslati poruku političarima da su ih provalili te da od njih ne mogu ništa očekivati. Drugi razlog ponude ovakvog pitanja je nepoštivanje Ustava od strane svih političkih stranaka i državnih dužnosnika. Najbolje se to moglo vidjeti na primjerima različitih kriterija za referendume. Za referendum ‘Srđ je naš’ i za izjašnjavanje u Fužinama tražio se odaziv veći od 50 posto, a samo se za ulazak u EU nije tražila natpolovična većina. Predsjednika Josipovića smo upozorili na činjenicu da nema pravne jednakosti, već da vladaju dvostruki kriteriji pomoću kojih se manipulira referendumom. Na taj je način srušen ustavni poredak. Ustavni poredak srušen je i rušenjem Vlade nacionalnog jedinstva, nakon čega se ni jedna vlada nije držala Ustava. Ustavni poredak rušen je i uvođenjem fiksnog tečaja 1994. godine, jer je prepuštanje monetarne suverenosti također protuustavni čin. Ustav kaže da onaj tko ekonomski, monetarno ili na druge načine dovodi narod u ovisan položaj, taj mora zbog toga odgovarati. Sve vlade do sada su se ilegalno zaduživale te su tako dovele narod u ovisan položaj, pa je i to razlog za opoziv državnih dužnosnika jer su ministar pravosuđa, guverner HNB-a, predsjednik Sabora i ostali dužnosnici morali upozoriti i spriječiti Vladu da ne dovede narod u ovisan položaj. Ako bi građani na referendumu zatražili opoziv svih državnih dužnosnika, to bi značilo da bi oni nakon uspješnog referenduma postali vršioci dužnosti. To pitanje podrazumijeva izvanredne izbore, nakon kojih bi se izabrali novi državni dužnosnici.

GRAĐANI NISU ODGOVORNI ZA KRIZU

Zašto i ovaj put niste postavili pitanje zabrane potencijalno opasnih GMO proizvoda, odnosno hrane zbog koje bi slijedeće generacije mogle ostati bez potomaka?

To pitanje smo već nominirali pa smatramo da smo sa 124.000 prikupljenih potpisa pokazali koliko je to bitno. Sabor nije imao pravo mijenjati odluku hrvatskih županija koje su se proglasile GMO slobodnim. Protuustavno je naknadno izglasati da je dozvoljena upotreba GMO proizvoda, zbog čega je trebao reagirati i Ustavni sud. No on nije reagirao, što je još jedan razlog za postavljanje referendumskog pitanja: ‘jeste li za opoziv svih državnih dužnosnika’. Problem GMO hrane namjeravamo rješiti opozivom dužnosnika koji nisu reagirali na kršenje Ustava. Htjeli smo, osim toga, smanjiti broj pitanja jer je tako jednostavnije prikupiti dovoljan broj potpisa. Ovaj put nudimo, dakle, samo tri referendumska pitanja.

Do kada će trajati prikupljanje potpisa i podržava li vas koja politička stranka?

-Potpisi će se prikupljati od 1. do 15. listopada. Još ne znamo koja nas politička stranka podržava, no prošli put to su učinili Savez za promjene, Stranka žena, Obiteljska stranka, Stranka nezaposlenih…, dakle samo male, neparlamentarne stranke.

Jesu li ovhe i deložacije u Hrvatskoj postale pitanje svih pitanja, kada ste pitanje o njihovoj zabrani uvrstili u referendum?

-Nažalost, jesu. Tim pitanjem šaljemo jasnu poruku solidarnosti. Prema Ustavu RH dom je nepovrediv. Budući da građani nisu odgovorni za krizu, oni ne bi smjeli biti kažnjavani gubitkom doma. Nismo se trebali dovesti u situaciju da se građanima oduzimaju nekretnine. Njima je po zakonu trebalo naći zamjenski dom, a to se nije radilo. Zato im treba omogućiti da ostanu u svom domu sve dok ne nađu posao i dok ne budu u mogućnosti ponovno vraćati dugove. Za krizu su odgovorni političari i banke, pa bi oni, a ne građani, trebali snositi posljedice krize.T

6 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Moljac knjiški
    #1 Moljac knjiški 10 listopada, 2013, 11:26

    Dečki kaj je Vama? Kaj se igrate demokracije. Kaj nismo glasali za odcjepljenje? Jesmo. Kaj nismo glasali za kapitalizam? Jesmo. Kaj na čelu države od “osamostaljenja” nisu bili Hrvati? Jesu. Pa onda zakaj nas je sve više vriti? Zato jer od lopova nemreš naredit poštenjaka. Naši dečki, Hrvati sve su maznuli. Krali su sami ili u kompi sa strancima. Nama ostalima isto Hrvatima niš nisu ostavili. I zato kad je temelj loš nema gradnje na njemu. Ne bu to rešil niti jedan referendum. Osim ak je cilj referenduma:sruši Kurta da uzjaši Murta.

    Odgovorite na ovaj komentar

<